Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pilot projekat
  • 13.11.2021. 07:30

"Energetske" vrbe najavljuju zeleniju budućnost balkanskih zemalja?

Reč je o biljkama koje mogu da narastu do dva centimetra dnevno, a brzo dosegnu visinu na kojoj se mogu rezati i u termoelektranama spaljuju zajedno sa ugljem.

Foto: Depositphotos/fotokate
  • 566
  • 112
  • 0

Brzorastuće vrbe uskoro bi mogle, čini se, da postanu uobičajene za balkanski krajolik, a nakon što je pokrenut pilot projekat u rudnicima kod nas u Srbiji i u susednoj Bosni i Hercegovini, čiji je cilj pomoć u prelasku na čistiju energiju, piše reuters.

Reč je o biljkama koje mogu da narastu do dva centimetra dnevno, a brzo dosegnu visinu na kojoj se mogu rezati i u termoelektranama spaljuju zajedno sa ugljem. Najveća prednost biomase leži u činjenici da je ona nepresušan izvor energije koja nema negativnog uticaja na sredinu. Šta više, dodatna prednost je što apsorbuje CO2 iz sredine.

"Posadili smo 14.000 vrba na jednom hektaru zemlje", rekao je Izet Čičkušić, član tima Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EPBiH) koji radi u rudniku Kreka u Tuzli. Dodao je da su obezbedili 450 hektara koji se mogu koristiti za tu svrhu.

Vrbe posađene u opštini Breza (Foto: Facebook/Općina Breza)

Kreka, gde su prve vrbe posađene u maju, ali su u zaostatku zbog letne suše, najveći je rudnik ugljenika koji pripada EPBiH-u. Stabla je zasadio 50-ak rudara koji bi inače ostali bez posla. Prva seča se očekuje za tri godine, a zatim svake druge tokom sledećih 25 godina.

Isti projekat započeo i u Srbiji

Boni Norman, predsednica američkog partnera u projektu E3 International, rekla je da su stabla poznata kao energetske vrbe (engl. energy of willow, op.a.) jer je njihova toplotna vrednost veća od smeđeg ugljenika ili lignita koji se obično iskopavaju u BiH i Srbiji.

Vrbe su posađene na četiri mesta, uključujući odlagalište otpada i rudnik ugljena. Tu se čak dve trećine električne energije proizvodi u zastarelim termoelektranama na ugljen.

Košaračka vrba može da se koristi kao stelja, biogorivo, ogrev, malč

Studija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj zasada identifikovala je 1,6 miliona hektara degradiranog i napuštenog poljoprivrednog zemljišta, u šta spadaju rudnici i odlagališta. Stoga ovaj projekat osigurava rekultivaciju tog zemljišta i proizvodnju energije iz biomase, a otvara i mogućnost za nova radna mesta uz lakšu energetsku tranziciju.

"Korišćenje 75.000 hektara zasada vrbe može da osigura 10 odsto energije koja se u Srbiji trenutno dobija od ugljena", zaključila je Norman.


Tagovi

Energetska vrba Rudnici Srbija Bosna i Hercegovina Pilot projekat EPBiH E3 International Ugalj


Autorka

Martina Pavlović

Više [+]

Martina je magistar agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Magnolija u Beogradu, na putu za pijacu Vidikovac 😃