Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Grčka kriza
  • 06.07.2015. 07:30

Domaću hranu "progurati" kroz turizam

Ulaskom u „briselsko društvo“ 1981. za samo 5 godina grčka poljoprivreda se prepolovila. Isto je bilo i sa prehrambenom industrijom. Sada samo trećinu potreba turista podmiruju iz domaće proizvodnje. Gde je nestalo čuveno vino, sir, masline, lekovito i začinsko bilje?

Foto: Thinstock.com
  • 441
  • 258
  • 0

Posle višegodišnjeg posrnuća, grčka drama je protekle nedelje kulminirala zatvaranjem banaka i berze. Potom je usledio referendum. U Grčkoj, hramu demokratije, građani su rekli NE stranim poveriocima. Šta god se dogovorili predstavnici MMF-a, Trojke i grčke vlade evidentno je da će kriza u Grčkoj trajati godinama ako ne i decenijama. Pitanje koje se nameće; da li će biti posledica po Srbiju i po naš agrar? Odgovor ćemo saznati tek kada se vidi kojim putem će se kriza dalje razvijati. O ovoj temi možda više od ostalih zna ekonomski novinar Živan Lazić, sa kojim smo napravili kratki intervju.

Kakve pouke bi naši agrarni stratezi već sada mogli izvući iz nevolja kroz koje prolazi Grčka?

Živan Lazić
Žiivan Lazić, ekonomski novinar

Mi smo po prevelikom broju zaposlenih u javnom sektoru i izuzetno skromnom izvozu veoma slični Grcima i zaista bismo iz Grčke krize mogli i morali izvući pouke. Na početku, podsetimo se da je, pre nego što je 1. januara 1981. godine, posle samo četiri godine u statusu kandidata, postala član Evropske Ekonomske Zajednice, u Grčkoj je polovina stanovništva egzistenciju obezbeđivala radom u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i ribarstvu. Još oko 15 procenata je iz ovih delatnosti sticalo prihod kojim je izbegavalo zonu siromaštva.

Bila je to poljoprivreda zasnovana na niskom tehnološkom nivou, na usitnjenim imanjima i parcelama i samo u minimalnom segmentu bila je međunarodno konkurenta. Nakon pristupanja tadašnjoj EEZ a današnjoj EU, Brisel je svojim pravilima limitirao svaki pojedinačni segment poljoprivrede. Uz to, postavljeni su i visoki zahtevi u pogledu kvaliteta. Minimalan broj domaćinstava je uspeo da se prilagodi novim uslovima i standardima, dok se većina opredelila da egzistenciju nađe u turizmu ili javnom sektoru.

Za samo pet - šest godina, poljoprivreda je redukovana, uključujući i delatnosti po kojima su proizvođači sa juga Evrope decenijama prepoznatljivi: uzgoj maslina, vinove loze, suvog grožđa, začinskog bilja itd. Potom, ostavši bez dovoljno sirovina, nestaje i prehrambena industrija. Naš nauk je da pre nego što uđemo u EU, a pogotovo ako ne uđemo, sa ovom organizacijom moramo jako dobro ispregovarati buduću poziciju našeg agrokompleksa. Od veštine tih pregovora će mnogo toga zavisiti. Grčka drama nam jasno ukazuje kakve su posledice ako se ovaj težak politički dogovor ne postigne.

Da li je dogovor sa EU o svim aspektima naše agrarne politike dovoljan za dobru poziciju razvoja agrara?

Nadam se da će tog dogovora biti, pošto je to od izuzetnog značaja. EU, što neposredno, što posredno, velikim novcem subvencioniše svoj agrar. Mi u tim uslovima ne možemo biti konkurentni ni na svetskom, ni na evropskom, a skoro ni na regionalnom tržištu. Pošto mi od EU zahtevamo da nas prizna kao zemlju koja izuzetno zavisi od agrara, kao i to da je velik deo ljudi svoju egistenciju našao u agraru i teško da ima neko rešenje u relativno dužem periodu, onda i mi sami moramo da poštujemo delatnost koja je izvozno suficitna i od koje zavisi tako velik broj ljudi.

Naš agrarni budžet je sada blago rečeno - karikatura. On iznosi do 3% ukupnog budžeta i pod hitno mora biti udvostručen, a u najskorijem periodu mora iznositi 10% ukupnog budžeta. Upravo ove nevolje sa Grčkom ukazuju Evropskoj Uniji da mora obazrivije da pristupa zemljama koje zavise od agrarne politika kao što smo mi. Ali i naša vlast mora da se uozbilji po tom pitanju.

Kakvu pouku još možemo izvući iz grčke krize?

Ona je posredno vezana za agrar, a direktno je u vezi sa turizmom. Turizam je glavna delatnost u Grčkoj, naročito nakon pristupanja EU. Grčka je turistički atraktivna, premda je malo daleko za glavne turiste u Evropi kao što su Nemci, Britanci i Skandinavci. Iako je u poslednje tri godine u turizmu napravila velik suficit, problem je što nema dovoljno razvijenu poljoprivredu. Grcima se desilo da su snažno razvili, možda se čak i preinvestirali u turizam, ali strancima prodaju praktično samo suve turističke usluge. Prateće delatnosti, poput prehrambene industrije, su minimizirane, pa se turizam Grčke, umesto na svoje poljoprivredne useve i ribarastvo, oslanja na uvoz.

Drugim rečima, grčki agrokompleks na tržište minimalno izlazi preko grčkog turizma, svega sa 35%. Nauk je jasan. Agrokompleks i turizam su prirodni partneri i konkurentnost obe privredne delatnosti se podiže ukoliko su razvojne strategije usaglašene, umnogome i objedinjene. Morali bi ravnopravno da razvijamo turizam i poljoprivredu.

Foto: Thinstock.com


Povezana biljna vrsta

Vinske sorte vinove loze

Vinske sorte vinove loze

Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera

Vinske sorte vinove loze beloga grožđa gaje se na peskovitim zemljištima, a teža zemljišta su povoljnija za crne (obojene) sorte, pre svega zbog svog povoljnijeg toplotnog režima,... Više [+]

Tagovi

Grčka kriza Srbija Agrar Poljoprivreda Prehrambena industrija Ribarstvo Brisel Agrokompleks Živan Lazić MMF Uzgoj maslina Vinova loza Začinsko bilje Agrarna politika Konkurentnost


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić