Viroze i nedostatak paše uzrokuju gubitak imuniteta pčela, ipak nisu svi na gubitku!

Pomor pčela, poslednjih godina, nije karakteristika samo Bosne i Hercegovine već se to događa širom svijeta, gdje god ovi korisni insekti žive.

Poslije nezapamćeno loše prošlogodišnje pčelarske sezone, kada proizvođači u Višegradu nisu izvrcali iz košnica ni kašiku meda, dočekalo ih je proljeće kada su zabilježeni skoro katastrofalni gubici.

Kod 38 članova Udruženja pčelara "Višegrad" prijavljeno je da je u toku zime stradalo više od 600 društava što je bio alarm za uzbunu. Pčelar Milenko Rakić koji ima više od stotinu zajednica kaže da je on i dobro prošao s obzirom da proljeće nije dočekalo 20 pčelinjih društava.

"Pčelarim decenijama ali nisam doživio da je košnica puna meda, a da mrtvih pčela na podnjači ima veoma malo ili ih uopšte nema", zabrinuto nam kaže Rakić.

Slična je situacija i kod drugih višegradskih proizvođača, gdje se gubici kreću od deset pa čak i do 60 društava. Identične priče o uginuću ovih korisnih insekata, zabilježene su i u susjednim opštinama, u Rogatici, Rudom, Foči, Novom Goraždu i Čajniču.

Pčele gube prirodni imunitet !

Članovi pomenutog udruženja su uzorke uginulih insekata slali Institutu "Vaso Butozan", u Banja Luci tražeći objašnjenje za ovakavo stanje.

"Ima nekakvih nepoznanica oko uginuća pčela u toku zime. Prethodna godina bila je teška klimatološki ali i zbog prisustva novih teže kontrolišućih faktora koji se odnose na uzročnike oboljenja pčelinje zajednice", objašnjava za Agroklub doktor veterinarskih nauka, Violeta Santrač. Dodaje da se to odnosi na pojavu viroza, bolesti posebne vrste nozemoze i paralize pčelinjih jedinki.

Prema njenim riječima, pčele su zbog loših vremenskih uslova, nedostatka paše i napada nepoznatih (ali i poznatih) bolesti počele da gube prirodni imunitet što se odrazilo i na gubitke društava.

Jake pčelinje zajednice su moguće

Pčelar Sveto Koldžić iz Rudog kaže da on nije imao gubitaka na pčelinjaku.

"Cijelu godinu radim na stvaranju zdravih, vitalnih i pčela sa jakim imunitetom. Koristim u prihrani šećerni sirup i u pogačama prirodni preparat KAS 81, sačinjen od pelina i borovih pupoljaka", otkriva za Agroklub Koludžić, dodajući da satne osnove pravi od voska sa svog pčelinjaka, a u borbi protiv varoe upotrebljava ram građevnjak, kao i oksalnu i mravlju kiselinu ali po strogoj preporuci stručnjaka kako se ona primjenjuje. Smatra da je stvorio jak imunitet pčelinjih zajednica koje su zato tako i otporne na bolesti.

Međutim, pravi odgovor na pitanje proizvođača zašto njihove pčele umiru - još niko nije dao.

Med se traži na sve strane - nema ga bukvalno ni kilogram!?

U naučnim krugovima se operiše sa više faktora uginuća medonosne pčele. Pominje se upotreba posebnih pesticida od kojih one stradaju kao i talasa mobilne telefonije zbog koje gube orijentaciju i ne mogu da se vrate u košnicu.

Višegradski pčelari su zatražili pomoć i od Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske jer su gubici prouzorkovali i veliku materijalnu i novčanu štetu, ali osim što su uljudno saslušani konkretne pomoći nije bilo.

Povodom 20. maja, Međunarodnog dana pčele, uputili su apel čovječanstvu da sačuva ove vrijedne i korisne insekte. Podsjetili su da one oprašuju 80 odsto biljaka u prirodi a bez oprašivanja nema plodova, a samim tim ni hrane za čovjeka i životinje.

Naučnik Albert Ajnštajn jednom prilikom je rekao: "Kad izumru pčele, ljudima ostaju još četiri godine života". Sada je pravo vrijeme da se ove njegove riječi ozbiljno shvate !