Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pomor pčela
  • 01.07.2019. 08:00

Uzbuna: Pomor pčela ugrozio proizvodnju meda u Francuskoj

Kasni mrazevi, severni vetrovi, upotreba pesticida, čak i organskih, uzrok su zašto pčelari u Francuskoj godišnje gube trećinu pčela po koloniji. Ova godina posebno je teška.

Foto: Depositphoto/Kerkezz
  • 257
  • 40
  • 0

Propadanje pčelinjih kolonija zbog klimatskih promena i korišćenja insekticida, još jednu godinu preti francuskim pčelarima i proizvodnji meda u toj zemlji.

Pčelari širom zemlje zvone za uzbunu, njihove pčele uginjavaju, a proizvodnja meda je u opasnosti

Teško će se pronaći francuski med ove godine

"Pčele ne mogu ništa prikupiti! Prvi deo sezone bio je katastrofalan i zato potrošači trebaju biti na oprezu jer će ove godine biti vrlo teško pronaći francuski med", upozorio je javnost Robert Aigoin, predsednik poljoprivrednog udruženja MODEF. 

Ovako loša godina nije novost u Francuskoj. Još pre dve godine medijski naslovi u toj zemlji upozoravali su na katastrofalnu proizvodnju meda, a godina pre u Francuskoj je bila najlošija u istoriiji! Naime, te su godine proizveli samo devet hiljada tona meda, u odnosu na uobičajenih 18 do 20 hiljada. 

I druge zemlje beleže fluktuacije u proizvodnji meda

Treba napomenuti kako je Francuska peti proizvođač meda u Evropskoj uniji. Međutim, i drugi veliki proizvođači poput Španije, Rumunije, Poljske, Mađarske, Grčke i Italije, beleže velike fluktuacije u njegovoj proizvodnji. 

Francuska i Mađarska bile su jedine dve  zemlje EU koje su doživele nagli pad proizvodnje meda u razdoblju od 2017. do 2018. godine, a svaka od njih proizvela je oko 5.000 tona meda. Ipak, prema podacima Evropske komisije, Francuska, Rumunija i Grčka izvestile su o tome kako su prošle godine imali i manje košnica nego u godinama ranije.

Sačuvajmo pčele: U poslednje dve nedelje više od 100 slučajeva pomora pčela

"To nije samo Francuska", za France 24 reako je Henri Klément, glavni sekretar Nacionalne unije francuskih pčelara (UNAF). "Imam prijatelja pčelara u Italiji koji mi je rekao da je u 43 godine profesionalnog pčelarstva ovo najgora godina koju je ikada imao", otkrio je Klément. 

Pčelari godišnje gube trećinu pčela po koloniji

Broj uginulih pčela u Francuskoj porastao je u poslednje dve decenije, sa prosečnih pet odsto po koloniji godišnje u '90-ima na najmanje 30 odsto danas. To znači da godišnje pčelari gube trećinu pčela po koloniji, što se pripisuje klimatskim promenama. 

"Već smo neko vreme zabrinuti zbog uticaja klimatskih promena. To je najveća briga pčelara. Ove smo godine imali kasne mrazeve i severne vetrove koji su isušili cveće, sprečavajući ih da proizvedu nektar", priča Klément.  

U MODEF-u ističu kako je zima bila umerena i pčele nisu imale problema sa reprodukcijom. Ali, bez cveća ili nektara, kolonije se brzo urušavaju. Nemaju šta da jedu pa ih pčelari moraju hraniti sirupom da ne uginu od gladi. 

Frank Aletru, predsednik Nacionalne pčelarske unije (SNA), izjavio je kako su neobično kasni mrazevi uništili mnoge biljke koje obično privlače pčele. "Tri četvrtine zemlje nije imalo nikakvu berbu, a preostala četvrtina proizvela je nektara manje od normalnog."

Pesticidi, čak i organski još uvek su pesticidi

Još jedan veliki izvor smanjenja populacija pčela je široko rasprostranjena upotreba pesticida.

Neonikotinoidi, ili pesticidi čiji hemijski sastav oponaša strukturu nikotina, posebno su opasni za pčele jer direktno napadaju njihov centralni nervni sistem. EU postupno ograničava upotrebu pesticida koji ciljaju na pčele, a prošle godine Francuska je postala prva evropska zemlja koja je zabranila svih pet glavnih neonikotinoida.

EFSA potvrdila: Neonikotinoidi štete pčelama

Međutim, Aletru primećuje da svaki oblik insekticida još uvek predstavlja pretnju pčelama.

"Pesticidi, čak i oni organski, još uvek su pesticidi", rekao je Aletru, dodajući da odbija repelente kao poslednje rešenje, samo da se koriste kada nema drugog rešenja. "Moramo početi da se oslanjamo na održivu poljoprivredu umesto na hemijsku poljoprivredu", insistira.

Zagovaraju održive alternative 

Aletru i SNA umesto toga zagovaraju održive alternative kao što su permakultura ili poljoprivreda na temelju simulacije karakteristika i uzoraka koji se već nalaze u prirodi. Umesto da se takmiče sa prirodnim ekosistemima, zajedničkom kritikom tradicionalnih poljoprivrednih metoda, cilj permakulture je usklađivanje poljoprivrednih praksi sa prirodnim procesima Zemlje.

"Moramo se setiti da se pčela pojavila na Zemlji pre otprilike 80 miliona godina. Prvi hominidi, pre tri miliona godina. Poljoprivreda, pre osam do deset hiljada godina. I intenzivna poljoprivreda, pre 70 godina", podseća Aletru. "Za samo 70 godina ozbiljno smo promenili krajolike i ekosisteme."

Klément takođe poziva na zaštitu pčela, koje su primarni oprašivači više od trećine izvora hrane na Zemlji.

"Ako izgubimo pčele, gubimo voće, povrće, čak i žitarice. I bez njih počinjemo gubiti ptice, sisare i tako dalje", rekao je. "Pčele su temelj biodiverziteta."


Tagovi

Pomor pčela Francuska Klimatske promene Pesticidi Robert Aigoin Proizvodnja meda Henri Klément


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.