Upotreba antibiotika u liječenju američke gnjiloće pčelinjeg legla je kontraproduktivna

Dobra veterinarska praksa na pčelinjaku smanjuje rizik stečene antimikobne rezistencije kod Paenibacillus larvae – glasi naziv jednog od predavanja koje će biti održano u okviru 7. Kongresa o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima, predstojećeg vikenda u Sarajevu. U najkraćem rečeno, riječ je o prijenosu savremenih trendova iz oblasti veterinarske medicine u odnosu na pčelarsku praksu u BiH. Rad treba da informira pčelare o opasnosti korištenja neovlaštenih i nedozvoljenih antibiotika u "liječenju" američke gnjiloće.

Autorice su dr. sci Violeta Santrač s kolegicama Draganom Rujević i Aleksandrom Mitrović, a riječ je o prvom takvom radu u Bosni i Hercegovini. To je dio globalnog projekta kojeg, prema riječima Santrač, pokreće FAO.

Novembar u pčelinjaku - vlaga pčelama smeta više od hladnoće

"Krovna Organizacija za hranu i poljoprivredu tek sad u svojim redovima pokušava da vidi dokle su došli jer u svijetu postoje različite prakse odnosa prema ovoj bolesti – da li tretirati ili ne, jer nisu sve zemlje u volji da unište zaražene košnice pa se onda koristi neko liječenje koje je ustvari samo sakrivanje bolesti", ističe dr Santrač.

Kontraproduktivnost antibiotika

Upotreba antibiotika u prevenciji i liječenju bolesti američke gnjiloća je kontraproduktivno, dodaje, iz dva razloga - zato što se antibioticima ne mogu liječiti ove infekcije kod pčela i zato što se njihovom upotrebom ruši homeostaza, odnosno održivost pčelinje zajednice, a "uzročnik kad se dugotrajno izlaže antibioticima, usvaja rezistenciju na te iste antibiotike".

Da bi čitaoci bolje razumjeli, dodatno pojašnjava: "Zamislite da nešto pokušavate da izliječite nečim što je apsolutno nemoguće, jer je taj uzročnik stekao rezistenciju." No, navodi da u BiH, postoji pravilo, zakon koji kaže da nije dozvoljeno liječiti pčele protiv ove bolesti pčela.

"Mi smo u našem radu pokazali kakvi su rezultati naših izolata, terenskih, od uzročnika američke gnjiloće koje smo skupljali neko duže vrijeme, od 6 godina. Dokazali smo, da bez obzira na to što možda postoji neka zloupotreba primjene antibiotika, još uvijek ti uzročnici nisu stekli otpornost na eventualne antibiotike", ističe naša sagovornica. 

Užas u Tomislavgradu – od opake bolesti stradale pčele u više od 50 košnica

To, kako dodaje, potvrđuje da u BiH postoji ozbiljna pčelarska praksa kojom se izbjegava upotreba antibiotika, a što se u nekim dijelovima svijeta, kao što je u Americi i Australiji dozvoljava na veliku štetu pčelarstva i pčela. 

Velika odgovornost pčelara

Navodi kako pčelari moju biti educirani i informirani, jer dok jedni u najranijoj fazi mogu prepoznati bolest, drugi to nisu u stanju ni kada zajednice uginu. Također, moraju se poštovati propisi kojima veterinarska medicina zahtijeva da se svaka sumnja na bolest legla dostavi veterinaru, veterinarskom inspektoru i laboratoriji na dokaz jer je samo laboratorijska potvrda uzročnika zapravo pravi nalaz košnice, odnosno pojave žarišta.

"Odgovornost pčelara je ogromna jer oni često američku gnjiloću doživljavaju kao sramnu bolest, jednostavno se stide da to priznaju i rade neke stvari koje su totalno pogrešne", ističe dr Santrač i pojašnjava kako to nije bolest samo jedne košnice, nego i cijelog pčelinjaka, ali i svih ugroženih pčelinjaka koji se nalaze u liniji leta pčela koja nekada može biti i preko pet kilometara.

Pčelinje zajednice u ovoj bolesti slabe, postaju predmet grabeži, a kada zdrave pčele praktično dođu da ukradu hranu iz neke košnice, na taj način se zaražavaju. I najjače zajednice vrlo često ulaze u ovu zaraznu bolest jer su bile dovoljno jake da prenesu uzročnika iz jednog napuštenog pčelinjaka ili jedne bolesne košnice, na zdravu.

Predavanje dr. sci Violete Santrač na rasporedu je prvog dana Kongresa, u subotu, 12. novembra. Inače brojni domaći i strani autori održat će predavanja i prezentacije o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima. Kompletan program ovog skupa koji će trajati i u nedjelju, 13. novembra, pogledajte u dokumentu ispod teksta.