Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Polenov prah
  • 12.02.2020. 12:00
  • Srednjobanatski okrug, Vojvodina, Zrenjanin

Šta je sve važno prilikom sakupljanja polenovog praha?

Postoje spoljni sakupljači koji se kače na leta košnica i unutrašnji koji su ugrađeni u podnjače. Kod spoljnih sakupljača prednost je što pčelari dobijaju čistiji polen. Međutim, mana ima daleko više, kaže Janoš Balint iz Zrenjanina.

Foto: Deposit/Leonid_Eremeychuk (ilustracija)
  • 3.803
  • 253
  • 0

Pre pet godina cela porodica Janoša Balinta iz Zrenjanina sa sinom i snajom, u okviru pčelarstva, počeli su intenzivno da se bave sakupljanjem polenovog praha. Veoma brzo su uvideli da je naše tržište malo i zasićeno zbog čega su tragali za tržištem koje pruža mogućnost klasiranja polena. Svoje uporište našli su u saradnji sa jednom nemačkom firmom koja otkupljuje njihove proizvode.

Porodica Balint sakupljanje polena započela je sa nešto više od 300 hvatača, da bi u kratkom vremenskom roku obezbedila još oko 500 podnica sa hvatačima polena.

"Mnogi pčelari misle da će postavljanjem hvatača za polen na svoje košnice i njegovim pražnjenjem završiti posao. Međutim, to baš nije tako. Postoje različiti hvatači koji vam omogućavaju da se profesionalno bavite tim poslom. Morate odabrati one modele koji najviše odgovaraju vašim potrebama. Svaki ili svaki drugi dan treba da se prazne te ladice. Ukoliko imate 100 hvatača možda i možete to postići, ali ako imate 1.000 onda je to vremenski nemoguće", objašnjava Janoš Balint.

Pčelari treba da računaju da polen neće moći da sakupljaju u stoprocentnom kapacitetu, jer se, na primer, dešava da se izroji nekoliko društava, da se izgubi matica.

Vrste sakupljača, prednosti i mane

Postoje spoljni sakupljači koji se kače na leta košnica i unutrašnji koji su ugrađeni u podnjače. Kod spoljnih sakupljača prednost je što pčelari dobijaju čistiji polen. Međutim, mana ima daleko više -  mali kapacitet ladica, potrebno ih je prazniti svaki dan, jedino pčelar može raditi s njima, nakon montaže pčelama je potrebno dugo da se naviknu na njih i rad sa ovom vrstom sakupljača zahteva mnogo vremena.

I pčele biraju šta jedu - neće masno!

"Sa druge strane, unutrašnji sakupljači vam omogućavaju rad sa neograničenim brojem, nije vam potrebna stručna radna snaga, a fioke se prazne na dva do tri dana. Pored toga, manje polena prosipa se prilikom pražnjenja i pčele se veoma brzo navikavaju na njihovo prisustvo. Što se tiče mana, one se ogledaju u višoj ceni i većoj nečistoći samog polena".

Adekvatno sušenje polena

Bez obzira sa kojim hvatačima se sakuplja polen, od izuzetne važnosti je kontrola zaliha u plodištu. Tamo nikada ne sme da manjka polena. Hvatači polena aktivni su tokom čitave godine, osim onda kada manjka polena u ladici. Sakupljeni polen mora adekvatno da se osuši.

"To se radi u specijalnoj sušari na temperaturi od oko 40 do 45 stepeni. Ovaj postupak traje oko 48 sati u zavisnosti od sadržaja vode i masnoće polena. Osušen polen ne sme da sadrži više od osam odsto vlage. Nakon toga sledi selekcija kvaliteta, zatim pakovanje i adekvatno čuvanje polena kako bi inostrani kupac bio zadovoljan njegovim kvalitetom“, objašnjava naš sagovornik i dodaje da osušeni polen gubi oko 20 odsto od svoje vrednosti, te da je to jedini način njegovog stavljanja u promet.

Ne sakupljajte polen sa voćnih paša!

Janoš kaže da su za veće količine polena važne zdrave pčelinje zajednice i napominje da nije svejedno sa kojih biljaka se sakuplja polen.

"Sa voćnih paša uopšte ne smete sakupljati polen zato što se uglavnom u toku cvetanja sve voćke prskaju sa nekim antibioticima, koji će se kasnije naći u polenu. Takođe, semena uljanih kultura se tretiraju sa inidaklopridima tokom čitave vegetacije - od nicanja do sazrevanja biljke".

Uljana repica - važan usev za pčelinju pašu

Vojvođanskim pčelinjim zajednicama poslednjih desetak godina nedostaje raznovrsni polen, zbog čega je smanjena njihova otpornost, ocenio je Balint i dodao da zbog upotrebe herbicida u prirodi, sve manje ima zdravog polena.

Šta podstiče sakupljanje polena?

Iskustvo našeg sagovornika govori da je važno primeniti rano jutarnje prihranjivanje sa tečnom hranom, odnosno sa sirupom jedan prema jedan, odnosno kilogram šećera sa litrom vode.

"Koegzistencija sirupa u toj razmeri sličnija je koegzistenciji prirodnog nektara. Tako ćemo obezbediti našim pčelinjim zajednicama neophodnu vodu i nektar. Onda će one 'ići' samo na polen. Takođe, važan faktor je i feromon otvorenog legla, odnosno da u leglu imamo larvica od jedan, dva i tri dana starosti. Kada ih pčele hrane i proizvode matični mleč, preko potreban im je polen. Onda im je izražen nagon za njegovim sakupljanjem", kaže Janoš Balint.


Tagovi

Sakupljanje polenovog praha Janoš Balint Zrenjanin Sušenje polena Hvatači polena


Autorka

Zorana Ljubojev

Više [+]

Diplomirana novinarka. Sarađivala kao novinarka, dopisnica i reporterka za nekoliko različitih medija. Najviše voli teme o životu, radu i problemima, "običnog" čoveka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Seljačka vranjska metla za metenje dvorišta.