Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja meda
  • 18.10.2015. 12:00

Srpski med tražen i u arapskim zemljama

Med proizveden u Srbiji je izuzetno kvalitetan i tražen u Norveškoj i zemljama EU, a od nedavno je za njegovu potrošnju primećena velika zainteresovanost arapskih zemalja.

  • 1.244
  • 1.021
  • 0

Godišnje se u Srbiji proizvede od 5.000 do 9.000 tona meda, a poslednjih godina izveze se od jedne do dve trećine ukupne proizvodnje u zemlje Evropske unije, Severne Afrike, Indije i Japana.

Procenjuje se da devizni priliv od izvoza meda može biti veći od onog koji Srbija ostvaruje od izvoza malina i mesa, ne računajući posredni fenomen - efekat medonosne pčele u savremenoj biljnoj proizvodnji, koja je u mnogim slučajevima nezamenljiv oprašivač.

"Pčelarstvo u Srbiji danas je organizovano preko pčelarskih udruženja po gradovima koja povezuje Savez pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) koji su, zajedno sa Ministarstvom za poljoprivredu i ekologiju životne sredine, posle popisa poljoprivrede 2012. godine, registrovali 673.651 košnicu u posedu 15.020 pčelara", kaže Branislav Gulan, član Odbora za selo Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU).

Med je velika izvozna šansa Srbije

Gulan ističe da je med proizveden u Srbiji izuzetno kvalitetan i tražen u Norveškoj i zemljama EU, a od nedavno je za njegovu potrošnju primećena velika zaintetesovanost arapskih zemalja. "Pčelarstvo u Srbiji postaje sve profitabilnije zanimanje, pa stoga nije više samo hobi već i profesionalno zanimanje", objašnjava Gulan te dodaje: "Osnivanjem i registracijom izvoznih objekata za prodaju meda u zemljama EU, raste potražnja za ovom hranom proizvedenom u Srbiji. Cena meda u EU je višestruko veća nego u Srbiji, tako da je realno očekivati da će i ubuduće ona da raste. Zato se i s pravom ističe da med predstavlja veliku izvoznu šansu Srbije. Da bi se to realizovalo potrebni su dodatni sistemski i finansijski podsticaji za razvoj i unapređenje pčelarstva u Srbiji", dodaje Gulan.

Prema njegovim rečima, u Evropi je registrovano oko 620.000 pčelara koji prosečno proizvedu oko 220.000 tona meda, dok je u Severnoj Americi registrovano 212.000 pčelara koji poseduju oko 2.500.000 košnica.

Najveći svetski proizvođač meda je Kina u kojoj se proizvede 450.000 tona, a u Evropi to je Španija, gde se proizvede 30.000 tona meda. Najveći potrošač meda u Evropi je Nemačka sa prosečnih 1.100 grama po čoveku godišnje, zatim sledi Francuska sa 600, Italija i Srbija sa po 300 grama po žitelju. Upotreba meda u ishrani je valjan pokazatelj njegovog kvaliteta i stanja zdravlja stanovništva. U Srbiji je potrebno što više raditi na edukaciji proizvođača meda, a posebno na povećanju potrošnje meda.

Treba da se poveća broj pčelinjih košnica i stabilizuje proizvodnja

U organizaciji Akademskog odbora za selo u Kruševcu nedavno je održan naučno-stručni skup "Pčelarstvo u Srbiji" na kome su razmatrani aktuelni problemi u pčelarstvu i široj društvenoj javnosti upućeni predlozi kako unaprediti ovu oblast. Neke od važnih zaključaka sa skupa preneo nam je i naš sagovornik.

"Na skupu je zaključeno da je potrebno širom društvenom akcijom napraviti plan da se u roku od pet godina poveća broj pčelinjih košnica na jedan milion i proizvodnja meda da se stabilizuje na 10.000 tona godišnje. Takođe bilo bi dobro da Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao i međunarodne organizacije koje pomažu razvoj pčelarstva, u saradnji sa pčelarskim organizacijama Srbije, podsticajinim merama stimulišu zapošljavanje mladih ljudi, posebno u seoskim sredinama", kaže Gulan i dodaje: "Pošto je nestajanje pčela globalni problem, treba obezbediti veće učešće naših stručnjaka kroz međunarodne projekte u rešavanju ovog problema, zajedno sa stručnjacima iz sveta".

Neophodan je referentni nacionalni istraživački centar

Posebnu pažnju treba posvetiti razvoju kontrole bolesti pčela, kojim će biti obuhvaćene sve pčelinje košnice u Srbiji. Takođe, neophodno je formirati referentni nacionalni istraživački centar za selekciju sa dovoljnim brojem naučno-stručnog kadra, koji će moći uspešno da rešava probleme i stvara nove sojeve pčelinjih društava. Pored postojećih izvora finansiranja, potrebno je doneti odluku da se kroz cenu meda obezbede dodatna sredstva, izdvajanje odredređenog iznosa od svakog prodatog kilograma meda.

Neophodno je i horizontalno i vertikalno udruživanje svih pčelara u Srbiji, kako bi oni postali prepoznatljiv partner u razvoju pčelarstva, kao i pošumljavanje određenih površina sa medonosnim drvećem (lipa, bagrem), medonosnog bilja na pašnjacima i livadama kroz uvođenje novih medonosnih biljaka.

Prema Gulanovim rečima potrebno je i obrazovanju pčelara posvetiti posebnu pažnju, kadrovski ojačati naučno-stručni kadar u srednjim školama, kao i veću angažovanost stručnih poljoprivrednih službi u Srbiji. Realizacija ovih ciljeva dovela bi do razvoja pčelarstva u Srbiji, povećanja izvoza i koristi za sve proizvođače meda.


Povezana stočna vrsta

Pčelarstvo

Pčelarstvo

Pčelarstvo je specifična grana ljudske delatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]

Pčelarstvo

Pčelarstvo

Pčelarstvo je specifična grana ljudske delatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]

Tagovi

Srbija Med Pčelarstvo Savez pčelarskih organizacija Srbije Pčelari Branislav Gulan Odbor za selo SANU Norveška Arapske zemlje Potražnja Kruševac Pčelarstvo Košnica Nacionalni istraživački centar Udruživanje Medonosno bilje Izvoz


Autorka

Marija Jovanović

Više [+]

Marija je ekonomski novinar već 12 godina. Ima 38 godina i završila je Fakultet političkih nauka u Beogradu. Životni moto: Najvažnija stvar kod cilja jeste da ga imate. Uvek imajte na umu da je vaša čvrsta odluka da uspete važnija od svake druge.