Uz otkriće načina na koji pčele prirodno cijepe svoje mlade, istraživači sada mogu proizvesti prvo cjepivo za kukce. Ovo bi cjepivo moglo biti korišteno za borbu protiv ozbiljnih bolesti koje desetkuju košnice.
Istraživači su napokon otkrili način na koji pčele štite svoje mlade. Kad je u pitanju cijepljenje mladih, pčele nemaju izbora. One za svoje mlade koriste prirodno cjepivo protiv određenih bolesti na koje nailaze u svome okruženju. A sada, po prvi puta, znanstvenici su otkrili kako one to rade.
Istraživači iz Javnog Sveučilišta Arizona, Sveučilišta Helskinki, Sveučilišta Jyväskylä i Norveškog Sveučilišta Znanosti o Životu otkrili su ovo nakon proučavanja pčelinjeg krvnog proteina imena vitelogenin. Znanstvenici su otkrili da ovaj protein igra presudnu, ali prethodno nepoznatu ulogu u opskrbljivanju pčelinjih mladih zaštitom protiv bolesti. Otkrića se mogu naći u dnevniku PLOS Pathogens.
Istraživači otkrili proces koji pčele koriste kako bi zaštitili svoje potomke!
"Proces kojim pčele prenose imunitet svojim mladima je do sada bila velika misterija. Ono što smo mi otkrili je da je to zapravo jednostavno kao vodu piti", rekao je Gro Amdam, profesor iz ASU's Škole Znanosti o Životu i koautor rada. "Naše izvanredno otkriće je moguće zbog 15 godina osnovnog istraživanja o vitelogeninu. Upravo ovo služi za primjer kako se dugoročna ulaganja u osnovna
istraživanja isplate."
Koautor Dalial Freitak, postdiplomski istraživač na Sveučilištu Helsinki, dodaje, "Radio sam na imunitetu pčela od početka svojeg doktorskog studija, a sada, skoro 10 godina poslije, riješio sam vrlo važan problem. To je dragocjen osjećaj!"
U koloniji pčela medarica, matica rijetko napušta košnicu, tako da pčele radnice moraju njoj donositi hranu. Pčele tragačice mogu pokupiti patogene bakterije dok skupljaju pelud i nektar. Dakako, u košnici, pčele radnice koriste isti taj pelud da naprave nešto što se naziva kraljevski žele - hrana koja je prozvedena samo za maticu te koja slučajno sadržava bakterije iz okoliša.
Kako pčele u prirodi cijepe svoje potomstvo!
Nakon što pojede te bakterije, one su probavljene u crijevu i prenesene u tjelesnu šupljinu; ondje su one pohranjene u matičinom debelom tijelu - organu sličnom jetri. Dijelovi bakterije se tada vežu za vitelogenin - protein, i nošeni su preko krvi do jajašaca koja su još u razvoju. Zbog ovoga, male pčele su cijepljene i njihov imunitet je bolje pripremljen da se bori protiv bolesti na koje će naići u okolišu u kojem će biti rođene. Ono što istraživači do sada nisu znali jest da je upravo vitelogenin nosioc ovih signala za imunitet.
Iako pčele cijepe svoje mlade protiv nekih bolesti, mnoge su patogene bakterije smrtonosne i kukci se protiv njih ne mogu boriti. Ali sada kad Amdam i Freitak razumiju kako pčele cijepe svoje mlade, postoji mogućnost za prva jestiva i prirodna cjepiva za kukce.
"Radimo na patentiranju načina da se proizvede bezazleno cjepivo, ali i načinu da se ta cjepiva kultiviraju i da se upoznaju u košnice preko koktela kojeg bi pčele jele. Onda bi one bile u mogućnosti odbiti bolesti", rekao je Freitak. Jedna razaralačka bolest koja utječe na pčele je American foulbrood, američka gnjiloća, koja se širi brzo te uništava košnice. Bakterijom su inficirane pčelinje ličinke zato jer one uzimaju hranu zaraženu njenim sporama. Ove spore se hrane hranom ličinaka, pa s vremenom ličinke umiru.
Ova je bolest samo jedan primjer za koji istraživači tvrde da bi cjepivo bilo vrlo korisno.
Opće je poznato da se oprašivači, uključujući pčele, suočavaju s ozbiljnim ekološkim opasnostima. Tijekom posljednjih šest desetljeća, broj zbrinutih kolonija pčela u SAD-u je pao sa šest milijuna 1947. godine na samo 2,5 milijuna danas. Ne samo da na pčele utječu bolesti, nego su one i desetkovane fenomenom nazvanim poremećaj kolapsa kolonija. Istraživači ne znaju čime je ovo točno uzrokovano, ali se pesticidi, štetočine, patogene bakterije i problemi s ishranom smatraju pridonosećim čimbenicima.
Prema izvješću vlade SAD-a iz 2014, oprašivači su važni za zdravo gospodarstvo i presudni su za osiguravanje hrane, pridonoseći 35% svjetske proizvodnje hrane. U Sjevernoj Americi, kukci oprašuju 87%, 115 najvažnijih usjeva i pčele medarice su presudne u održavanju voća, orašastog voća i povrća za našu prehranu. Ljudi ovise o pčelama i ostalim oprašivačima. Cjepiva za kukce mogla bi igrati važnu ulogu u borbi protiv poremećaja kolapsa kolonija, a i u borbi protiv brojnih bolesti.
Ovo otkriće bi moglo imati mnoge prednosti za ostale vrste te bi moglo imati pozitivan utjecaj na proizvodnju hrane. Sve vrste koje nose jaja, uključujući ribe, perad, gmazove, vodozemce i kukce imaju vitelogenin u svojim tijelima. Industrija hrane mogla bi provesti korištenje prirodnih cjepiva koja ne samo da bi bila jeftina, nego i vrlo jednostavna za korištenje u zemljama u razvoju.
"Zato jer je proces cijepljenja prirodna pojava, ovaj proces bio bi jeftin i na kraju krajeva jednostavan za provođenje. Ima potencijala i za poboljšanje i osiguravanje proizvodnje hrane za ljude", rekao je Amdam. Uz otkriće načina na koji pčele prirodno cijepe svoje mlade, istraživači sada mogu proizvesti prvo cjepivo za kukce. Ovo bi cjepivo moglo biti korišteno za borbu protiv ozbiljnih bolesti koje desetkuju košnice. Ovo je važan napredak za proizvodnju hrane.
Foto: depositphotos.com, simplefoto
Tagovi
Autor
Zahlađenje prekinulo medobranje, ali nema brige: Sve je cvjetalo i medilo
Med u BiH: Smanjen i izvoz i uvoz - s kojim zemljama smo trgovali?
Uginut će milijuni pčela zbog šećera rasutog iz vagona, upozoravaju pčelari
Razlog nestajanje pčela je pad imuniteta, kako im pomoći?
