Ukoliko ste ispunili tri osnovna uslova za dobro zimovanje pčela, ostaju vam manji radovi u desetom mjesecu, a neke od njih možete početi već sada.
Nedavno smo vam u tekstu Priprema pčela za zimovanje - tri ključna uslova predstavili kako da obavite dobru zimsku pripremu. Ukoliko ispunite spomenute uslove, ostaju vam manji radovi u desetom mjesecu: stavljanje češljeva na leta košnica, provjera ispravnosti košnica, provjera postolja na kojima stoje, nivelacija košnica, borba sa osama, stršljenovima, pticama pčelaricama, zaštita košnica od žuna i djetlića i provjera ispravnosti ograde na pčelinjaku, piše SPOS.
Početkom oktobra temperature noću mogu pasti i ispod 12°C. Tada pčele već ulaze u sastav klubeta, pa su leta bez zaštite od pčela. To je situacija koju miševi i rovčice rado koriste, pa nesmetano ulaze u košnice. Svatko od njih može napraviti štetu koja se završava gubitkom društva, upropaštenim saćem i uprljanom košnicom.
"Da se to ne bi desilo, postoje odgovarajući češljevi, koji se početkom jeseni stavljaju na leta košnice i kroz koje štetočine ne mogu proći. Rješenje je i maksimalna higijena pčelinjaka, uvijek pokošena trava tokom cijele godine, stavljanje češljeva sa visinom od 6 mm i - mačke. Upotreba bilo kakvih otrova za glodavce ne dolazi u obzir", navodi portal.
Kada je riječ o ispravnosti košnica, najviše pažnje treba posvetiti podnjači i krovu. Podnjače, posebno one od punog drveta vremenom mogu istrunuti. Na tim mjestima se stvaraju veći ili manji otvori kroz koje miševi ulaze. Važno ih je držati odignute od zemlje od 40 cm do 50 cm. Krov je takođe važan dio košnice i mora uvijek biti ispravan, da ne bi kiša ili kasnije otopljeni snijeg pravili probleme zbog prevelike vlage. SPOS savjetuje da uvijek treba imati nekoliko podnjača i krovova u rezervi, kako bi se promijenili na vrijeme, ukoliko se primjeti neki nedostatak.
Najvažnije za postolja, bez obzira na izgled i materijal, jeste da su stabilna, da se ne klate i da na njima košnice čvrsto stoje. Možete ih postaviti na betonske blokove (širina bloka 20 cm, dužina 45 cm), a preko kojih namjestiti metalne ofarbane cijevi promjera 4×4 cm. Visina do podnjača trebala bi iznositi između 40 cm i 50 cm, kako je spomenuto. Postolja mogu biti i od bagremovog drveta. Na primjer, stubovi dimenzija 8×8 cm, a preko njih dolaze štafne dimenzija 8×5 cm. Za stubove i štafne koristi se "srce" drveta, a dio stubova koji ulaze u zemlju se natapa prerađenim uljem.
Košnice koje se nalaze na postoljima potrebno je postaviti tako da budu u blago nagnutom položaju za vrijeme jesensko-zimskog perioda. To se najbolje i najtočnije postiže libelom. Na taj način sva voda koja na bilo koji način uđe u unutrašnjost košnice, polako iscuri kroz leto. Ovo je posebno važno za pčelare čije su podnjače od punog drveta.
Ose i stršljenovi su u ovom periodu još u punoj aktivnosti. Efikasna zaštita od njih se svodi na uništavanje njihovih gnijezda u blizini pčelinjaka i postavljanje flaša na odgovarajući broj košnica sa pivom, sirćem, kvascem. Zgodan rekvizit je reket za badminton, čija je površina protkana strunom sa dovoljno sitnim okcima, pa nema promašaja.
Pčele ugrožavaju laste, pčelarice, sjenice, vrapci, žune i djetlići. Laste naročitu štetu mogu nanijeti za vrijeme parenja matica, a pogotovo gdje je lociran veliki broj oplodnjaka. Međutim, to nije ništa u usporedbi sa pčelaricama. Jedna ptica može dnevno pojesti čak i do 250 pčela. Najveću štetu mogu napraviti pred jesensku seobu, krajem septembra i početak oktobra. Uvijek nadlijeću pčelinjake u jatima, koja čine i do 100 ptica. Rješenje je upotreba petardi i lovačke puške sa patronama bez sačmenog punjenja. Zaštićena je vrsta, pa je nikako nemojte loviti!
Djetlići i žune prave štetu na pčelinjaku u kasnijem jesenskom-zimskom periodu. "S obzirom na jak kljun, vrlo lako mogu napraviti rupu na košnici kroz koju će ljepljivim jezikom hvatati pčelu jednu po jednu. Spas od ovih, takođe zakonom zaštićenih ptica, jeste u postavljanju raznih plašilica, redovnom obilasku pčelinjaka kao i upotrebi nekih pirotehničkih sredstava kao što su petarde", navodi SPOS.
S vremena na vrijeme potrebno je provjeriti ispravnost žice, stubova, talpi. Ograde su obično drvene, a ako je neki dio "zreo" za zamjenu, sada je upravo vrijeme da se zamjeni. Obavezno je da se žica na ogradi zategne, kao i mreže. Ispravna ograda će zaštititi pčele u toku zimovanja od upada domaće stoke, a takođe i nekih divljih životinja.
Tagovi
Autorica