Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pčelinje zajednice
  • 30.12.2019. 14:00

Preporuke za radove u košnici zimskom periodu

U nastupajućem zimskom periodu pčelari se pripremaju za narednu sezonu, najviše informisanjem i skupljanjem znanja. Koje su to ostale aktivnosti u pčelinjaku, rekao nam je Milan Matejić, iz "Srpskog pčelar"-a.

Foto: Depositphotos/Ratikova
  • 5.762
  • 290
  • 0

U toku zime, pčelari bi trebalo da izbegavaju otvaranje košnice jer to može da bude loše po pčele, s obzirom da tada unutra ulazi hladan vazduh. Za medonosne pčele, možda i više nego za većinu drugih organizama, upravljanje toplotom direktno utiče i na dobrobit čitave zajednice.

O aktivnostima pčela u zimskom periodu, kao i o obavezama i zadacima pčelara, za Agroklub pričao je Milan Matejić, tehnički urednik časopisa "Srpski pčelar".

Šta se dešava sa košnicama u decembru?

Tokom zime, pčele čuvaju toplotu formiranjem klubeta, koje nastaje pripijanjem njihovih tela."Klube ima dvodelnu strukturu i sastoji se od gustog spoljašnjeg omotača u kome su se pčele "nagurale" zajedno, orijentišući svoje glave prema centru klubeta i labavog i rastresitog jezgra, gde se slobodnije kreću. One proizvode toplotu i zahvaljujući kretanju u unutrašnjosti strukture i podrhtavanju mišića. Na taj način brzo se generiše toplota i održava temperatura na površini klubeta. Tako pčele obezbeđuju da ne dođe do rashlađivanja, ispod održive temperature", objašnjava Matejić.

Što je okolo hladnije tim se energičnije hrane one u centru pa proizvode više toplote i utoliko se promrzle pčele sa površine upornije i odlučnije počinju gurati unutar klubeta da bi se spasile od hladnoće.

Zato nije poželjno uznemiravati pčele zimi niti otvarati košnice tokom hladnih meseci.

Kako promene temperatura utiču na aktivnosti?

Pčele sa izuzetnom preciznošću regulišu temperaturu u svom gnezdu. "U svakoj pčelinjoj zajednici temperatura u zoni legla precizno je regulisana u opsegu 33 - 36 °C, prosek je 34,5 °C, sa maksimalnim odstupanjem od samo jednog stepena u toku dana. Pomoću receptora koji se nalaze na njihovim antenama, mogu da detektuju promenu od samo 0,25 °C, a kako je zima stigla, počinju da koriste sve specifičnije i savremenije metode za upravljanje toplotom, da bi što bolje pripremile gnezdo i zaštitile zajednicu od mogućeg smrzavanja", objašnjava on.

Koristeći raznovrsne strategije zagrevanja i uštede toplote, mogu da prežive čak i ako se spoljašnja temperatura spusti do minus 30 °C. Kako kaže, za normalno zimovanje pčelinjih zajednica, zapravo, neophodna su dva uslova: med (biološko gorivo) i masa pčela (koje umeju da stvaraju i čuvaju toplotu). Zimi bi košnice trebalo zaštititi od vetra i kiše, a dosta je važan i sistem odvoda vodene pare, koju izdišu pčele, kao i zaštita od preteranog rashlađivanja košnice.

Sneg je dobar izolator pa bi ga trebalo skidati samo kada se topi.

Drugi organizmi napadaju pčelinjake zimi

Na svom "jelovniku" pčelu imaju laste, ptice pčelarice, senice, vrapci, žune i detlići. Neke od navedenih ptica hrane se pčelama onda kada im uobičajena hrana nedostaje dok se neke od njih, kao što su laste i pčelarice, hrane pčelama redovno. U jesenje - zimskom periodu, najveću štetu pčelinjim zajednicama mogu da naprave detlići i žune.

S obzirom na jak kljun, vrlo lako mogu da naprave rupu na košnici kroz koju će lepljivim jezikom hvatati pčele, jednu po jednu. Spas od ovih, zakonom zaštićenih ptica, jeste u postavljanju raznih plašilica, kao i u redovnim obilascima pčelinjaka. "Takođe, miš je veliki neprijatelj pčelinje zajednice ukoliko uspe da uđe u košnicu u toku zime. Naime, glodari grizu saće, jedu med, ali i pčele, a prave i gnezdo. Često se dešava i da šteta koju glodari naprave bude nepopravljiva pa i da ugine čitava pčelinja zajednica", zaključuje Matejić.

Manja aktivnost pčela ne znači manje posla

Zimski period može da se iskoristi za rad van pčelinjaka, a jedan od važnijih poslova, kako kaže, jeste angažovanje na unapređenju prodaje pčelinjih proizvoda. Kako? Na prvom mestu - uz pomoć interneta. "Digitalna (r)evolucija stavila je pred potrošače i biznis široke mogućnosti. Danas potrošači imaju nove opcije, upravo zahvaljujući internetu", objašnjava on.

Prema njegovim rečima, jedan od najboljih vidova promocije, predstavlja postavljanje veb sajta (portala), na kome jedna pčelarska kuća može da navede svoje proizvode i usluge, svoj istorijat, može da čuje i sazna šta potrošači i javnost misle o njenim proizvodima i najvažnije - može da napravi internet prodavnicu koja bi bila sastavni deo sajta.

Pripreme za narednu sezonu

Decembar je idealan mesec za stručno usavršavanje, za čitanje knjiga o pčelarstvu, uočavanje i analizu svih nedostataka u pčelarenju tokom prethodne godine.

Tokom zime pčelari posećuju predavanja, druže se sa drugim uzgajivačima, ali i pripremaju gotovo svu potrebnu opremu za nastupajuću sezonu (kovanje ramova, izrada i ugrađivanje satnih osnova, izrada nastavaka, podnjača, zbegova...), navodi ovaj stručnjak.


Tagovi

Medonosne pčele Milan Matejić Formiranje klubeta Zimski period Internet promocije Strategije zagrevanja Pčele Ptice pčelarice


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing-master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbedne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kačamak sa čvarcima na vranjanski način.