Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Muzej pčelarstva
  • 28.03.2020. 10:00
  • Sremski okrug, Vojvodina, Sremski Karlovci

Predmeti rodonačelnika pčelarstva Jovana Živanovića imaju primenu i danas

Među mnogobrojnim predmetima u Muzeju pčelarstva u Sremskim Karlovcima, koji su se upotrebljavali prilikom rada oko pčela tu je i istresaljka iz 1876. godine, potom parni topionik za vosak iz 1881, dimilice. Zanimljivo da gotovo svi eksponati iz muzeja imaju svoju primenu i sada.

Foto: Biljana Krupinski
  • 304
  • 56
  • 0

Pre više od pola veka Porodica Živanović iz Sremskih Karlovaca osnovala je jedinstven Muzej pčelarstva u kom čuvaju brojne predmete, slike, košnice, pčelarski pribor, delove nameštaja i knjige koji se retko mogu videti ne samo kod nas, nego i u svetu. Ova porodica neguje tradiciju i čuva uspomenu na svoje slavne pretke koji su pisali istoriju pčelarstva u Srbiji. 

Topla zima i ćudljivi mart: Šta treba raditi u pčelinjaku?

Pandemija virusa korona privremeno je zatvorila vrata i tog zdanja koje važi za najposećeniju turističku i stručnu destinaciju u Sremskim Karlovcima, ali je namenjen svima koji žele da saznaju više o istorijatu i razvoju pčelarstva.

"Od pre 300 godina od kada smo ovde, bavimo se vinogradarstvom, a od 1885. pčelarstvom koje se računa kao početak modernog", navodi Žarko, praunuk čuvenog Jovana Živanovića koji je i osnivač katedre pčelarstva kod nas. Brojna udruženja pčelara danas nose upravo njegovo ime.

U muzeju se čuvaju mnogi eksponati, pa i košnice pletare

"Jovanovo delo je ogromno i mi njegovi potomci još uvek ne možemo da saberemo sve što je on uradio. U osnovi je bio bečki filolog, prvi takav kod nas. Predavao je u Karlovačkoj gimnaziji na Teologiji. Napisao je prve čitanke i gramatike. Veliko angažovanje na mnogo polja narušilo mu je zdravlje i od tada sve počinje; čuveni dr Đorđe Natošević ga je savetovao da ode u voćnjak 'gde će lakše preboleti bolest'. Tako je Jovan nabavio osam košnica "pletara" i počeo da se bavi pčelarstvom. Ubodi pčela i boravak na svežem vazduhu polako su mu vratili narušeni imunitet, a on je ojačao."

Prvi diplomirani pčelari u Sremskim Karlovcima - sveštenici

Odnos prema pčelama koje je smatrao svetim bićima i činjenica da su u "pletarama" one ubijane sumporom ili barutom, nagnali su Jovana Živanovića na razmišljanje kako da ih sačuva. Po Evropi je tražio pomoć i u međuvremenu je postao otac modernog 'realnog' pčelarstva.

Ko su početnici koji su uneli inovativna rešenja u pčelarstvo?

Sve dobre i proverene novine je donosio u Sremske Karlovce. Po uzoru na Nemce osnovao je Katedru za moderno pčelarstvo u ovom gradu, a drugu u Evropi. Svi sveštenici Karlovačke teologije postajali su diplomirani pčelari i kao takvi su širili znanje modernog pčelarstva među narodom.

'Živanovićke' košnice imaju topao raspored?

Poučen novim znanjima napravio i prvu košnicu s pokretnim saćem, umesto dotadašnjeg fiksiranog i nepokretnog, koju je nazvao 'amerikanka'. Ta košnica otvara od gore i ima 16 okvira dimenzija: 27 x 24 cm. Postoji podatak da je premijerno prikazana na izložbi u Osijeku 1891. Četiri godine kasnije na velikoj pojloprivrednoj izložbi u Budimpešti Jovan Živanović je za svoje pčelarske eksponate, a posebno košnicu 'amerikanku' dobio tada najveće priznanje u pčelarstvu, zlatnu medalju.  

"U tim košnicama koje popularno zovemo i 'živanovićke' postoji topao raspored. Dovoljno je veliki da se smesti plodište, a sasvim taman i za medište", objašnjava za Agroklub Nemanja Lukić, predsednik Udruženja pčelara "Jovan Živanović" iz Sremskih Karlovaca.

Zašto je važna stimulacija matice za zaleganje većih površina saća?

Prema njegovim rečima, u Vojvodini se najčešće koriste LR košnice koje su standard u pčelarenju.

"Ova košnica se sastoji iz tri jednaka nastavka, spoljašnje visine 24,2 cm, za jedan centimetar duže od satonoše DB rama, a po visini sedam centimetara. DB košnice se najviše koriste na planinama, imaju duboko plodište, a plitko medište."

Prva skupština pčelara u manastiru Ravanica

Jovan Živanović  je napravio najlepši pčelinjak u "Mateju", u ovom delu starog kontinenta i na taj način je pridobijao studente i narod za nove, savremene ideje. U tom pčelinjaku je stajala i crkva košnica koja je i danas u funkciji.

"Čuvamo je da bi trajala jer je i najstariji eksponat iz 1880. - ujedno pravo umetničko delo, maketa manastira Ravanica koju je izradio lično Jovan", priča Žarko i naglašava da je njegovom pradedi posle višegodišnjih pokušaja, omogućeno da u tom manastiru organizuje Skupštinu pčelara, na kojoj je doneta odluka o osnivanju Zadruge.

Pčelarstvo sve više dobija na značaju u svetu: Da li je tako i u Srbiji?!

Bila je to prva pčelarska organizacija u Vojvodini, zaključuje Žarko, koji se, kako smo čuli, zalaže za očuvanje pčela od uginuća, kao i ponovno osnivanje pčelarskih zadruga kod nas. 

Skoro 150 godina modernog pčelarstva

Nova zgrada Muzeja koja je građena 2002. smeštena je u prostrano dvorište sa bujnom vegetacijiom, medonosnim biljkama, među kojima je i evodija koju je zasadila delegacija pčelara iz Budimpešte 1975., povodom proslave stogodišnjice modernog pčelarstva na ovim prostoroma.

Mnogi posetioci i poštovaoci odali su počast delu Jovana Živanovića

"Ovaj muzej je nastao 1968. kada je moj otac Borivoje video da dosta stvari nestaje i da se odnosi iz naše kuće. Unutar muzeja nalazi se krevet i radna soba mog pradede, a turisti i posetioci ovde mogu probati naš med i vino i čuti zanimljivu i poučnu priču", priča Žarko.

Mnogi predmeti iz 19. veka još uvek u upotrebi

Među mnogobrojnim predmetima koji su se upotrebljavali prilikom rada oko pčela tu je i istresaljka iz 1876. godine majora Hruške, koji se takođe smatra inovatorom, potom parni topionik za vosak iz 1881, dimilice. Nemanja Lukić kaže da je zanimljivo da gotovo svi eksponati iz muzeja imaju svoju primenu i sada.

"Principi na kojima rade su ostali, jedino su pravljene minimalne korekcije u oblikovanju. Danas su u upotrebi i solarne topilice koje rade na principu staklene bašte i imaju staklene poklopce", objašnjava Lukić i dodaje da vrcaljka i dimilica nemaju drastičnije promene.

Dragoslav Jovanović četiri decenije u pčelarstvu

"Pokušavamo svi zajedno da sačuvamo izuzetno lepu priču o kulturi življenja i borimo se da sačuvamo pčele od pesticida i herbicida koji sve zagađuju. Od pčela smo naučili šta je rad, podela posla, kultura življenja. Moj sin Borko je sada glavni, on 'vuče kola'", kaže sa ponosom Žarko Živanović.


Tagovi

Muzej pčelarstva Porodica Živanović Jovan Živanović Košnice pletare Nemanja Lukić Topionik za vosak Dimilice


Autorka

Biljana Krupinski

Više [+]

Biljana Krupinski je dugogodišnji novinar.