Roj pčela uselio se u šuplje javorovo drvo u Gradišci u Republici Srpskoj. Pukotina im je postala tesna, pa su ogromno saće napravile i izvan drveta, napunivši ga medom. Dvojica pčelara su nedavno odrezali komad drveta i odneli ga na sigurno, da prezimi.
Pažnju javnosti u Republici Srpskoj, u Gradišci, a i šire, privukle su pčele, koje su na drvetu u gradu napravile gigantsko saće, iz kog je curio med. Neobična pčelinja zajednica stacionirala se u šupljem javorovom drvetu. Pukotina im je ubrzo postala pretesna, pa je saće svakodnevno bivalo sve veće i izvan drveta.
Pčelari Milutin i Vlado Šokčević uspešno su skinuli pčelinje društvo sa drveta visokog preko pet metara, koristeći merdevine, testeru i druge rekvizite.
Milutin, jedan od najpoznatijih pčelara u regionu, kaže da je to bio poduhvat za koji su se dugo pripremali:
"Uspeli smo bezbedno, merdevinama, da dostignemo ovu visinu i veoma pažljivo, korak po korak da odrežemo deo stabla na kojem su pčele. Roj je veliki, a u saću ima dvadesetak kilograma meda".
Pčele su uz pomoć prijatelja preneli na pčelinjak u Kijevcima. Drvo sa saćem i pčelama su smestili u podrum i pripremili za prezimljavanje.
Brojni pčelari i ljubitelji prirode, kao i znatiželjnici, dolaze da se uvere u ovu nesvakidašnju pčelinju aktivnost.
"Sada nam je najvažnije da pčele uzimimo i da pratimo stanje matice. Ukoliko ona ugine, spremni smo da je zamenomo novom", kaže Milutin.
Tako su pčele, koje su se kao roj spustile u šupljo deblo javora, a potom izradile saće i napunile ga medom, postale pravi hit. Oblik saća zajedno sa drvetom liči na najlepši vajarski rad, koji nisu izvajale umetničke ruke, već vredne radilice i to usred gradske vreve.
Pčelar Dario Škorić, čija je specijalnost skidanje pčelinjih rojeva sa drveta, te pletenje trnki od raževe slame, upravo za ove namene, prognozira opstanak ove neobične pčelinje zajednice:
"Na prvi pogled zajednica je zdrava, a matica jaka. Opstale su i napravile bogato saće puno meda, jer su za stanište izabrale deo grada u kome su veliki drvoredi i ima dosta cveća. Milutin je izvrstan pčelar i verujem u njegov uspeh".
Slična pojava registrovana je i u selu Rogolji. U porodičnoj kući Aleksandra Vučenovića pčele su se nastanile iznad plafona, gde obitavaju već tri decenije. Za razliku od zajednice pronađene na drvetu, Vučenović ne zna u kakvom su su stanju pčele u njegovoj kući, jer ne želi da se otvara prostor između plafona i ploče.
"Smatram da mi pčele iznad glave donose sreću ! Ne želim da ih diram", kaže Vučenović.
Bilo kako bilo, Gradiška sve više postaje poznata po vrsnim pčelarima, ali i po neobičnom pčelarstvu.
Foto: Boško Grgić
Autor