Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Problemi u pčelarstvu
  • 29.02.2020. 10:00
  • Južnobački okrug, Vojvodina, Bačka Palanka

Pčelarstvo iziskuje velika ulaganja, a nailazi na još veće izazove

Slaviša Zeljko podseća da pravi pčelar mora da voli svoje pčele, da potpuno bude posvećen, uporan, obzirom da ima godina kada su slabe paše ili periodi uginuća i mora biti svestan da je dug put od cveta do meda u tegli.

Foto: Rada Milišić
  • 543
  • 37
  • 0

Slaviša Zeljko (44) iz Bačke Palanke pčelarstvom se bavi već desetak godina, krenuo je od dve, a danas njegov pčelinjak broji 80 košnica. Pre nego što je počeo uvećavati pčelinjak Slaviša je imao privatnu firmu ali kako je posao teško išao okrenuo se pčelarstvu. Od oca je dobio dve, a danas nakon deset godina ima 80 košnica.

"Okrenuo sam se pčelarstvu s obzirom da volim prirodu i brzo sam se snašao u tom poslu. Krenuo sam od dve košnice, bez dinara u džepu ali nimalo nije bilo lako razviti pčelinjak. Sve što sam zarađivao prodajući med odmah sam ulagao tako da sada imam solidan pčelinjak koji sam smestio nedaleko od grada, a pored velike šume u kojoj dominira bagrem, ali deo košnica držim i u dvorištu. Svaki iskusan pčelar zna da je za uspešno pčelarenje potrebna kvalitetna oprema što iziskuje stalna ulaganja", objašnjava Slaviša dodajući da je između ostalog veliki problem, o kome pčelari moraju da vode računa, tretmani insekticidima koji mogu dovesti do uginuća pčela te ponavlja da ni malo nije lako održati pčelinjak.

Slab odziv za peticiju da se zaštite pčele Srbije

Ulaganja velika, a prihodi neizvesni

Sagovornik Agrokluba kaže da je potrebno mnogo novca uložiti, pogotovo u godini kada je slaba paša i nema meda. Mnogi pčelari tada moraju da prodaju društva kako bi pokrili neke troškove u pčelinjaku.

"Ja se snalazim kako znam i umem, uvek tražim najpovoljniju varijantu, ako nabavim kvalitetno drvo, ramove nekad pravim sam ili zajedno sa stolarom, vosak je skup, selidba pčelinjaka, takođe, dešavaju se i uginuća, a ponekad i krađe donesu štetu pčelaru. Jasno je da pčelarstvo tokom zadnjih nekoliko godina postaje sve polularnija grana poljoprivrede ali kao i sve druge traži velika ulaganja, a svakodnevni rad i ogromna posvećenost se podrazumeva. Samo tako pčelar može očekivati dobre rezultate".

Loša bagremova i livadska paša - med sve skuplji

Slaviša još napominje da svaki pčelar početnik treba da zna da su ulaganja velika, a prihodi neizvesni. Kao primer navodi prošlu godinu kada je podbacila bagremova paša, malo je bilo i lipovog, a jedino je bio zadovoljan livadskim medom. Ipak, održao je pčelinjak, a da nije smanjivao broj košnica.

Pčelarstvo nije hobi!?

Kako kaže naš sagovornik mnogi odlučuju da se bave pčelarstvo smatrajući to hobijem i objašnjava da je to potpuno pogrešno shvatanje. Pčelarstvo je ozbiljan i zahtevan posao koji podrazumeva kvalitetne košnica, ramove, vosak, vrcaljke i ostale delove opreme.

"Ako neko misli da je pčelarstvo hobi, onda treba da ima samo dve košnice kako ne bi imao ni mnogo posla ni troškova", kaže Slaviša i objašnjava kako u okruženju ima mnogo pčelara ali nikoga ne doživljava kao konkurenciju. Svaki pčelar ima svoje kupce, a njegova je vizija da ima pčelinjak od 100 do 120 košnica.

Preventivom protiv varoe

Da se dobar pčelar postaje sticanjem iskustva kako u dobrim tako i lošijim godinama napominje pčelar iz Bačke Palanke ističući da podjednako revnosno prati stručnu literaturu, te uvek uči i istražuje.

Gljive mogu pomoći pčelama protiv varoe?

"Uvek sam u pčelinjaku, kontrolišem, pregledam, pratim situaciju i mogu preventivno da delujem kako bi izbegao probleme kao što je varoa".

Dug put od cveta do meda u tegli

Med iz svog pčelinjaka prodaje kod kuće, pakuje ga isključivo u staklene tegle i smatra da je to mnogo kvaltetnija ambalaža od plastične.

"Rad u pčelinjaku volim jer me to opušta, stalno sam u prirodi na svežem vazduhu, ali bilo bi mnogo bolje kada bi ovaj posao bio sigurniji i donosio bolju zaradu. Država pčelarima daje podsticaj po registrovanoj košnici ali je taj iznos mali, a često su otvoreni i konkursi za nabavku opreme. Sve je to dobro ali pčelar mora imati gotov novac da nabavi sve što mu treba da bi kasnije dobio povrćaj sredstava", kaže Slaviša.

Izvori finansiranja pčelara u Srbiji

On podseća da pravi pčelar mora da voli svoje pčele, da potpuno bude posvećen, uporan, obzirom da ima godina kada su slabe paše ili periodi uginuća i mora biti svestan da je dug put od cveta do meda u tegli, te samo takvim rezonovanjem može imati lični osećaj zadovoljsta.


Tagovi

Slaviša Zeljko Bačka Palanka Pčelarenje Loše godine Pčelari Ulaganja u pčelarstvo Izazovi u pčelarstvu


Autorka

Rada Milišić

Više [+]

Novinarka iz Bačke Palanke, član Društva novinara Vojvodine. Godinama prati dešavanja u agraru i stvaralaštvo, život i rad seoskih žena.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.