Pčelarski uvjeti u BiH su siromašni i nedovoljni

U sadašnjim uvjetima pčelarska proizvodnja je organizirana u okviru udruga i saveza, a često pčelari obavljaju svoju djelatnost potpuno individualno. Poslednjih godina prisutna su poboljšanja u području zakonske regulative i standardizacije koja je ipak još uvijek siromašna i nedovoljna, a cjelokupan institucionalno pravni okvir je nekonzistentan.

"Cilj kongresa je da ujedinimo akdemsku zajednicu iz oblasti pčelarstva, poljoprivredne proizvođače, prehrambenu industriju i iskusne pčelare kako bi prezentirali svoja znanja s ciljem da se to znanje upotrijebi za razvoj pčelarstva i razvoj ruralnih područja općenito", stoji u priopćenju organizatora 2. Kongresa o pčelarstvu odžanom u sklopu 44. Sajma šljive u Gradačcu.

Jedan od ciljeva je ukazati na osnovne nedostatke institucionalnog i pravnog okvira u sektoru pčelarstva i proizvodnje pčelinjih proizvoda te preporučiti efikasnija rješenja.

Deset konstruktivnih zaključaka

Tim povodom, na prijedlog menadžmenta 2. Kongresa o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima učesnici Kongresa usvojili su sljedeće zaključke:

Pčelarskoj proizvodnji u BiH je neophodno povećanje produktivnosti, unapređenje osiguranja kvalitete ali i povećanje efikasnosti i učinkovitosti. U tom pogledu je potrebno povećanje broja poluprofesionalnih i profesionalnih pčelara.

Izražena je potreba za unapređenje pčelarske infrastrukture u pogledu nabavke vozila za selidbu košnica uz povoljnijie uslove registracije takvih vozila te nabavke SMS vaga, opreme za kontrolu proizvoda na terenu, ali i uspostavu sporazuma sa ovlaštenim institucijama za redovnu i sustavnu kontrolu pčelinjih proizvoda.

Patvorenje pčelinjih proizvoda u BiH i široj okolini dovodi do nelojalne konkurencije i nepovjerenja kupaca. Uz to prisutan je i uvoz meda niske kvalitete uz obaranje cijene domaćem kvalitetnom medu. Zbog toga je neophoda izgradnja sustava kontrole proizvodnog lanca i uspostava zakonskog okvira sljedljivosti uz kontrole pčelarskih proizvoda na tržištu kao i kontrola unutar pčelarskih udruga.

Predlaže se sistemsko rješenje mjera zaštite od patvorenog meda uvođenjem zaštićene tegle za bosanskohercegovački med, koja bi bila isključivo dostupna BiH pčelarima. Provoditelji mjere trebaju biti krovna udruženja pčelara u suradnji sa nadležnim ministarstvom. Uvozni med ne bi bio pakovan u zaštićene tegle. Patvoritelji ne bi mogli doći do zaštićene tegle za BiH med.

Evidentne su pojave umiranja pčelinjih društava zbog nestručne i nekoordinirane upotrebe pesticida pa neophodno pravno i institucionalno uređenje kemijskog (u skladu sa Zakonom) tretiranja biljaka u svrhu sprečavanja implikacija na život i zdravlje pčela. Posebno je neophodno kvalitetnije uređenje državnih programa zaštite od bolesti pčela kao i zaštite od predatora. S tim u vezi usko je povezana potreba zakonskog reguliranja i uspostave legislative za katastar pčelinje ispaše.

Ostale zaključke vezane uz uzgoj matica, tehnologije proizvodnje matične mliječi, polena, propolisa, voska i pčelinjeg otrova, ali i proizvoda u čiji sastav se oni ugrađuju, institucionalizaciju u proizvodnji pčelinjih proizvoda sa geografskim porijeklom, uvjete za poboljšanje kvalitete i povećanje prihoda te izgradnju i jačanje institucionalno pravnog okvira potražite u dokumentu ispod teksta.

Foto: Sajam šljive u Gradačcu