Pčelari se udružili u proizvođačku organizaciju

Osnovan je u listopadu 2016. godine, a Ministarstvo poljoprivrede mu je početkom travnja ove godine priznalo status proizvođačke organizacije, prve i za sada jedine te vrste u Hrvatskoj. Riječ je o Klasteru pčelara "Podravina" sa sjedištem u Đurđevcu. Trenutačno ima 43 člana, uglavnom registriranih OPG-ova s područja Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije.

No, sukladno viziji aktivnosti Klastera pri čemu se prije svega misli na što različitiju ponudu kvalitetnih pčelinjih proizvoda na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i EU tržištu, a koje će karakterizirati visoki standardi proizvodnje, u ovu su proizvođačku organizaciju dobro došli pčelari iz svih dijelova zemlje.

"Svaki dio Hrvatske karakterističan je po nekim svojim medovima i drugim pčelinjim proizvodima i cilj nam je da se mi proizvođači povežemo, jer ćemo tako lakše doći do kupaca. Trenutno stanje na tržištu primarnih pčelinjih proizvoda u zemlji kao uostalom i drugih proizvoda primarne poljoprivredne proizvodnje je neuređeno, a sve na štetu nas, primarnih proizvođača. Nadležne institucije nisu efikasne u reguliranju proizvođačkih odnosno otkupnih cijena i u takvoj situaciji razni posrednici, uvoznici, distributeri i prekupci uz najmanje truda najviše zarađuju. Stati napokon nekako tome na kraj bila je i nit vodilja članova Pčelarske udruge “Bagrem“ iz Đurđevca kada smo krenuli u osnivanje ovog Klastera, jer vjerujemo da ćemo udruženi učinkovitije moći pregovarati s otkupljivačima pčelinjih proizvoda na veliko i izboriti se za povoljnije otkupne cijene, ističe Vladimir Šimunic, predsjednik Klastera pčelara “Podravina“.

Gradnja punionice meda

Protekla je zima, kažu nam đurđevački pčelari, bila iznimno hladna i oštra s dnevnim i noćnim temperaturama koje su čak 42 dana bile ispod nule. Takve nepovoljne klimatske prilike, kao i bolesti, dio kojih se još utvrđuje analizama, na ovom su području uzrokovali uginuća pčelinjih zajednica i do 40%.

"Mi pčelari u ovo doba godine imamo puno posla. Obavljamo vrcanje i skladištenje bagremovog meda, selimo svoje pčele na pašu amorfe i kestena, a stacionarni pčelari se pripremaju za nadolazeće paše, provodeći razrojavanja i njegovanje izrojenih zajednica. Trenutno su aktualne paše kestena i livade, a dosadašnje pogodne vremenske prilike i dinamika prinosa ukazuju na potencijalno bolje rezultate nego u istom razdoblju prošle godine", ističe Šimunic.

Sazrela je tako i ideja da se postupno krene u preradu i punjenje vlastite proizvodnje pčelinjih proizvoda te da se što veće količine plasiraju u maloprodaji, odnosno da Klaster u budućnosti postane siguran element postojećih lanca opskrbe hrane isključivo domaćim medom. Tim su povodom đurđevačke gradske vlasti izdvojile 583 tisuće kuna za gradnju punionice meda.

"Grad Đurđevac je za potrebe smještaja uredskih prostora i poslovno - proizvodnog pogona Klastera pčelara "Podravina" kupio zemljište i nekretnine u poduzetničkoj zoni. Na zemljištu je uvedena sva potrebna komunalna infrastruktura odnosno voda, plin, struja i odvodnja oborinskih voda, te je uređeno parkiralište i izgrađena ograda. U tijeku je izrada glavnog tehnološkog projekta za opremanje proizvodnog pogona. Nabavom opreme za preradu i punjenje meda te stvaranjem određenog obrtnog kapitala, cilj nam je otkupljivanje proizvoda od naših članova te plasiranje meda pod zajedničkom oznakom kvalitete na hrvatsko i EU tržište", priča nam podravski pčelar Vladimir Šimunic, koji trenutačno na stacionarnom pčelinjaku ima 90 LR košnica.

Uvoz meda upitne kvalitete

“Sebe volim nazivati mladim pčelarom, jer sam se time počeo ozbiljnije baviti prije pet godina. No poljoprivredom se i to voćarstvom, vinogradarstvom i ratarstvom, sekundarno bavim gotovo cijeli život i stečeno iskustvo daje mi za pravo da sadašnje stanje u pčelarstvu kao i u ostalim sektorima poljoprivrede, ocijenim vrlo nepovoljnim, pogotovo s pozicije primarnih proizvođača. Naime, većina regulative iz domene poljoprivredne proizvodnje i gospodarskih odnosa napravljena je po mjeri uvozničko - izvozničkog lobija. Uvozi se med upitne kvalitete, dok se istovremeno naš domaći, vrhunske kvalitete, otkupljuje po mizernim cijenama i preprodaje u bogate zemlje. No i stanovnici naše države zaslužili su konzumirati med i ostale pčelinje proizvode vrhunske kvalitete proizvedene u još uvijek čistoj prirodi Lijepe naše, tim više što postojeća proizvodnja zadovoljava prehrambene potrebe domicilnog stanovništva", ističe Vladimir Šimunic, predsjednik Klastera pčelara "Podravina", prve takve proizvođačke organizacije u zemlji.

Također, dodaje, postojeće subvencije u poljoprivredi, a poglavito u sektoru pčelarstva nisu dostatne za cjenovnu konkurentnost i dolazak pčelinjih proizvoda na police trgovačkih lanaca.

Nezainteresiranost nadležnih

"Nemamo tzv. "skrivene potpore", a kojima ostale države EU potiču konkurentnost svojih primarnih proizvođača. Moram spomenuti i nezainteresiranost nadležnih institucija da sudjeluju u reguliranju proizvođačko - otkupnih cijena meda“, napoinje.

Do kraja ove godine cilj članova Klastera je nabava opreme za proizvodni pogon u što će uložiti vlastiti novac te onaj iz programa ruralnog razvoja RH. Važan im je i nastavak suradnje sa znanstvenim i obrazovnim institucijama u svrhu unapređenja pčelarstva, kao i da im se u daljnjem radu priključi što više pčelara iz svih dijelova zemlje. Jer, uvjereni su, zajednički će moći više i bolje.