Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • nestabilno vrijeme
  • 19.06.2020. 09:30
  • Sarajevsko-romanijska regija, Republika Srpska, Višegrad

Pčelari se boje da neće biti vrcanja meda, vrijeme ugrozilo pčele?

Pčelari ruđanskog i višegradskog kraja su zabrinuti. Sada kada je trebalo vrcati med, u situaciji su da moraju pčelama davati šećerni sirup kako ne bi umrle od gladi

Foto: Marijana Simanić
  • 345
  • 38
  • 0

Promjenljivo vrijeme, stalne kiše i povremeni sunčani intervali uticali su na uzgoj svih poljoprivrednih usjeva, ali i slabiji unos polena i nektara u košnice. Pčelari ruđanskog i višegradskog kraja su zabrinuti.

Iako su na vrijeme zazimili košnice, u proljeće i pored pandemije virusa korona, odradili su najvažnije martovske i aprilske radove u pčelinjacima, ipak nisu zadovoljni sadašnjim stanjem.

Glavno pitanje koje postavljaju je da li će biti vrcanja meda ove sezone.

Med neizvjestan ove godine?

Najpoznati pčelar na prostoru ruđanske opštine, Bogdan Novaković, pčelari više od 40 godina. Njegov pčelinjak broji preko 200 košnica, raspoređenih na nekoliko lokacija kako bi dobio što bolji i kvalitetniji med.

"Godišnje proizvodem preko 1.000 matica i prodam više od 100 rojeva. U poslednjih 25 godina nisam doživio da pčele nemaju meda zbog stalnih kiša i da se u junu moraju prehranjivati kako društva ne bi stradala", objašnjava ovaj iskusni pčelar.

Pčele se u junu prehranjuju

Dodaje da se na granama stabala moglo vidjeti mnogo prirodnih rojeva, što je posljedica aktuelnog vremena.

"Sada kada smo trebali vrcati ovu najljekovitiju i najdragocjeniju hranu, mi smo u situaciji da moramo pčelama davati šećerni sirup kako ne bi umrle od gladi", priča Novaković.

Pčele u junu gladne ?!

Zanimljivo je i to da je u svojim pčelinjacima instalirao sms-vage koje mu nekoliko puta dnevno šalju poruke o stanju unosa nektara u košnice. Razočaran je da su u posljednje vrijeme, zbog stalnih kiša košnice izgubile oko 10 kilograma meda zbog slabog ili skoro nikakvog unosa.

I malinari pogođeni lošijim vremenskim uslovima

Slična, ali ne tako drastična situacija je i kod malinara čiji su zasadi takođe pogođeni nestabilnim vremenskim uslovima. Česte kiše izazivaju i pospješuju bolesti maline, a manja količina sunca njihovo slabije i sporije sazrijevanje. Plodova će biti manje nego ranije, ali i znatno slabijeg kvaliteta nego prethodnih godina što će predstavljati problem, smatraju malinari.

Proizvodnja maline ima dobru šansu u BiH

Jedan od proizvođača organske maline, koja je skuplja za 30 odsto u odnosu na klasičnu, na teritoriji opštine Rudo je Zoran Topalović. I rod njegovog organski zdravijeg i neprskanog voća, ove godine biti će mnogo manji.

Koprivom protiv truljenja maline

"Maline se moraju tretirati skoro svakodnevno. Stalno pada kiša, a poznato je da poslije kiša voće napadaju razne bolesti, tako da bez tretiranja bi i rod mogao biti znatno lošiji", priča ovaj malinar.

Topalović dodaje da proizvodi isključivo organsko voće, koja se slabije proizvodi na ovim prostorima i da je njegovo tretiranje specifično.

"Malinu protiv truljenja tretiram samo sodom bikarbonom i tečnošću od koprive, to su jedina dva sredstva koja se koriste u organskom uzgoju", dodaje ljubitelj ovog bobičastog voća.

Uskoro počinje berba maline

U ruđanskom kraju bi trebala da počne njihova berba. Ova opština prva je u istočnom dijelu Republike Srpske i BiH koja je počela sa sadnjom ovog jagodičastog voća tako da malinari imaju iskustva u uzgoju ali i preradi.

U opštini Rudo pod ovom vrstom je 50 hektara najboljeg zemljišta, a kao dodatnim zanimanjem, proizvodnjom se bavi više od 300 poljoprivrednih proizvođača dok u višegradskoj opštini trenutno ima oko 50 proizvođača maline.


Fotoprilog


Tagovi

Proizvodnja malina Vrcanje meda Bogdan Novaković Prirodni rojevi Šećerni sirup Unos nektara Zoran Topalović Organska malina Tečnost od koprive Berba malina


Autorica

Marijana Simanić

Više [+]

Diplomirani ekonomista za marketing i trgovinu. Ljubitelj je prirode i zdravog načina života. Bavi se novinarstvom, snimanjem i televizijskom montažom. Fotografija je njezin hobi.