Načini za sprječavanje rojenja pčela

Jedan od načina za sprječavanje rojenja je vađenje iz košnice petog dana pčelinje paše iz plodišta svog mladog legla sa pčelom bez matice pa umjesto tih pet do šest ramova, dodati ramove sa satnim osnovama u matičnu zajednicu. Ove koje smo izvadili stavljamo u nukleus i sklanjamo na kraj pčelinjaka iz koga će sve radne pčele izaći i vratiti se u matičnu košnicu i nastaviti svoj rad, savjetuje Nenad Stefanović, savjetodavac.

Ovo se odnosi na košnice kod kojih su ramovi različiti plodišni-medišni. U nukleus dodati mladu sparenu maticu naveče, koja će biti primljena i koja će početi da radi i polaže jajašca. Po potrebi, kasnije proizvodne zajednice mogu se pojačavati ramovima sa zatvorenim leglom iz nukleusa radi pripreme zajednice za novu pašu i održavanje iste u punoj snazi.

Osigurani znatno veći prinosi

Sljedeća metoda se najbolje pokazala za glavnu pčelinju pašu - bagrem i to tako što se obavlja odstranjivanje matice na 10 dana, pred početak bagrema, ali u zajednicama koje već u sebi imaju preko osam ramova legla. Desetog dana se oduzmu svi matičnjaci koje su pčele povukle i kroz dan - dva se doda mlada sparena matica.

Priprema pčelinjih društava za bagremovu pašu

Ovom metodom su eliminisani nužni pregledi svakih nedjelju dana i osigurani su značajno veći prinosi sa paše jer ova društva imaju radnu energiju kakvu posjeduje novo naseljeni roj. Rojenje je sporadično, a instinkt za sakupljanjem hrane je dominantan, navodi ovaj stručnjak.

Društva sa starijim maticama, sklonija rojenju

Kako smo ranije pisali, samo izuzetno kvalitetne, odnosno selekcionirane matice, koje služe za dalju reprodukciju, mogu se mijenjati svake druge godine. U odnosu na mlađe, starije matice imaju niz negativnih osobina, kao na primjer, društva sa starijim maticama su sklona rojenju pa se dešava da se nagon i rojenje pojave u nepovoljno vrijeme.

Kada i kako zamijeniti maticu u pčelinjoj zajednici?

Odstranjivanjem matice sa otvorenim leglom 10 dana pred pašu (Đerzonovo dijamantsko pravilo) stavlja se u nukleus, a pčele izletnice vraćaju se u matičnu košnicu. Nedostatak ovog metoda je nemogućnost procjene koliko će se matica vratiti sa oplodnje.

Zato pčelar mora stalno imati uvid u stanje pčelinje zajednice i da interveniše u slučaju potrebe za dodavanjem oplođene matice.

Podmlađena društva ući će snažna i jaka u pašu

Prekid u odgajanju legla utiče na redukciju jačine društva neposredno poslije glavne paše u vrijeme kada višak snage može biti pozitivan nedostatak, a to je dobro u onim područjima gdje nema odmah ispaša, na primjer, lipe, već se čeka suncokret. Dakle, navodi dalje Stefanović, za postizanje najboljih rezultata operacija sprječavanja rojenja treba se zasnivati na simulaciji faktora prisutnih kod prirodnog rojenja.

Pčelarski put Željka Ignjatića: Od sanduka za municiju do 200 košnica

Ovako podmlađena društva ući će u drugu pašu, snažna i jaka, a u slučaju da se dogodila neka greška uvijek imamo maticu koju smo izvadili iz tih zajednica sa ramom legla perge i cijeli njen razvitak koji se stvorio od paše do paše. Napredak je dostigao snagu jednog nukleusa od šest ramova i više. Ovakvim postupkom zajednica će ući u zimu podmlađena i sljedećeg proljeća će biti mnogo uspješnija u proljećnom razvoju.