Može li umjetno fermentirana pelud zamijeniti pergu?

Perga ili pčelinji hljeb, fermentirana je pelud kojeg su pčele preradile i obogatile svojim enzimima i drugim visokovrijednim tvarima. Ovaj pčelinji proizvod iznimno je bogat vrijednim tvarima. Još su stari Egipćani prepoznali hranjivu i ljekovitu vrijednost i opisali je kao "prašinu koja daje život".

Kada pčela sleti na cvijet, ona licka pelud koja se lijepi za njeno tijelo. Onda je s očiju i ticala otire četkicom koja se nalazi na prednjim nogama. Čisti je s rilca, te miješa sa slinom i nektarom. Takvu skuplja u korpice na stražnjim nogama tzv. korbikule. Svaka korpca izgleda kao udubljeni dio noge prekriven dlačicama koje se savijaju preko sakupljene peludi. Nastaju mali peludni peleti šarenih nijansi žute, crvene i narandžaste boje koje možete naći u blizini košnice. Pčele ih unose u stanice saća i utiskuju u kompaktnu masu, obogaćujući ih svojim probavnim sokovima, te dodatno konzerviraju medom.

Stanicu saća prekrivaju voskom i pod utjecajem enzima koje izluče, kao i prisutnih mikroorganizama u košnici započinje fermentacija. Uz prisustvo mliječno-kiselinskih bakterija, enzima, kvasaca i ostalih aktivnih tvari, pelud sazrijeva u pergu.

Razlika između peludi i perge

Pelud na cvijetu, samo je muška spolna stanica biljaka cvjetnica, sirovina za dobivanje perge. Kada je pčele sakupe, navlaže svojom slinom i probavnim sokovima, zapakiraju u stanice saća i pokriju medom i voskom, postaje poluproizvod. No, kada se ta mješavina pod utjecajem bakterija, vlage i temperature zakiseli, ona promijeni svoj hemijski sastav, potencijal biološke aktivnosti i dostupnost hranjiva.

Fermentirana pelud sazrijeva oko 15 dana u saću i postaje perga, osnovna hrana za ličinke i mlade pčele. U odnosu na pelud, perga ima više slobodnih aminokiselina, vitamina K i folne kiseline, veći stepen kiselosti i veće količine lako probavljivih bjelančevina, te manje ugljikohidrata. Time postiže 10 puta veću hranjivu vrijednost od obične peludi. Jednim radom je dokazano da se u peludi fermentacijom može povećati ukupni sadržaj flavonoida za 55-135%.

Blagotvornost za organizam

Perga je živa tvar koja se konstantno mijenja pod utjecajem raznolike mikroflore (preko 100 mikroorganizama). Bogata je bjelančevinama, enzimima, aminokiselinama, ugljikohidratima, prirodnim kvascima i vitaminima - od grupe B, do vitamina C, D, E, K i drugih. U 100 grama nalazi se 13 miligrama rutina (rutozida) koji jača kapilare i pomaže kod proširenih vena. Rutin može smanjiti štetnost oksidiranog LDL kolesterola i smanjiti rizik od srčanih bolesti. Može se koristiti za ubrzan rast organizma i učvršćivanje kostiju, u liječenju alkoholizma i psihičkih oboljenja.

Najdjelotvorniji je prirodni lijek kod problema s prostatom i s bakterijom Helicobacter Pylori. Izvanredna je kao sredstvo za jačanje imuniteta i općeg stanja organizma. Ako se duže koristi, osnažuje odgovor organizma na bolesti, a naročito pomaže kod oporavka poslije teških operacija i oboljenja. Snižava krvni pritisak. Dokazano je kako perga pomaže kod problema s visokim krvnim tlakom i kod raznih poremećaja funkcija crijeva i jetre. Može ublažiti posljedice bolesti živčanog i žljezdanog sistema. Koristi se za liječenje prostatitisa, impotencije, kolitisa i zatvora, a neki je koriste i za ublažavanje alergija i prehlada. Blagotvorno djeluje na vid. Naučnici su potvrdili njenu antimikrobnu aktivnost protiv Staphylococcus aureus, Bacillus cereus, Pseudomonas aeruginosa i Escherichia coli. Djeluje i protiv Bacillus thuringiensis i Salmonella enterica.

Antimikrobna aktivnost najvjerojatnije je posljedica djelovanja fenolnih sastojaka, pogotovo flavonoida. Dodatno, nije pokazala toksičnost na normalne stanice čak i u najvećim koncentracijama (GI50 value > 400 g/mL). Za nju se zna da ispoljava antioksidativno djelovanje zbog prisutnosti α-tokoferola, i drugih fenolnih sastojaka. Izuzetno je dobra za djecu u fazama rasta i razvoja, ali i sportaše kod povećanih fizičkih napora jer smanjuje umor i jača imunološki sistem.

Perga dolazi u fokus javnosti kada je otkriveno njeno antitumorsko djelovanje i utjecaj na uništavanje slobodnih radikala, a sve zbog sadržaja bioaktivnih tvari.

Zahtjevan proces skupljanja

Jedni joj okus opisuju kao kiselkasto-voćni, a drugima je ona gorko-slatka pa je vole uzimati u kombinaciji s medom. Osim uz med, može se koristiti uz matičnu mliječ ili propolis. No, neki je konzumiraju čistu, topeći u ustima pola čajne žličice. Prema dostupnoj literaturi, preporučuje se uzimati 1-2 g perge na dan na tašte (dijete od 2-4 godine uzima 0,5 g, a dijete 4-12 godina uzima cca 1 g). Radi boljeg iskorištavanja hranjiva, najbolje bi bilo uzimati je pola sata prije obroka. Preporučljivo je vodu uzimati tek sat vremena nakon perge da se ne razblaži njeno djelovanje, a u slučaju oboljenja može se povećati dnevni unos.

Do nje se može doći isključivo skupljanjem iz košnice, a to je vrlo zahtjevan proces. Pčele se ne može dresirati da je proizvode u većim količinama. Iz jedne košnice posebno dizajniranom vadilicom može se dobiti od 200 do 300 grama perge. Ne smije se sve uzeti. Leglo mora opstati i zato im se ostavlja minimum perge za hranu. Sakupljanje zahtijeva promjenu tehnologije pčelarenja, te netretiranje pčelinjeg društva lijekovima prije nego li se izvadi. Zbog svega navedenog, na tržištu postiže solidnu cijenu koja je i oko 1 euro za gram.

Na tržištu se nudi i med s pergom, perga s borovim iglicama, propolisom i medom ili npr. med s pergom, cvjetnim prahom i matičnom mliječi.

Niski pH pergu štiti od kvarenja

Kada pčele još u saću dodaju med pergi, ona je konzervirana medom. Ugljikohidrati iz meda uz prisutnost mliječno-kiselinskih bakterija zakiseljavaju pelud i čuvaju je kao što djeluje ocat iz jabuka ili jogurt iz mlijeka. Važno je držati joj pH nižim od 4.5 da bi se izbjeglo klijanje prisutnih spora Clostridium roda. Kad se izvadi iz saća, valja je čuvati u nepropusno zatvorenoj teglici, na suhom i tamnom mjestu na sobnoj temperaturi. No za duže skladištenje pogodnije ju je čuvati u hladnjaku.

Jednim istraživanjem utvrđen je prosječni sastav peludi koja uvelike ovisi o geografskom području i dostupnom medonosnom bilju s kojeg se skuplja i rezultati su sljedeći: kvalitetan je izvor bjelančevina (19.96 ± 0.08 g/100 g), slobodnih šećera ima (18 ± 1 g/100 g), sadrži makro i mikroelemente, visoki udio nezasićenih masnih kiselina (64.7 ± 0.4%), tokoferola (10.9 ± 0.9 mg/100 g) i prirodnih antioksidansa kao što su derivati flavonol glikozida, posebno rutinozid-najznačajniji fenolni spoj. Bjelančevine perge sadrže sve potrebne aminokiseline, vitamine (C, B1, B2, E, K, biotin, nikotinska i folna kiselina), pantotensku kiselinu, pigmente i ostale biološki aktivne komponente, kao što su polifenoli (fenolna kiselina i flavonoidi), karotenoidi, steroli i enzimi (saharaza, amilaza, fosfataza).

Perga je glavni izvor hrane u košnici, pogotovo za ličinke i mlade radilice koje proizvode matičnu mliječ. Mnoga istraživanja su u njenom sastavu dokazala veliki udio nezasićenih alifatskih kiselina, aminokiselina, terpena i terpenskih derivata, ugljikohidrata (npr. glukoze i fruktoze) i nitrila. Bogata je polifenolima kao što su kamferol, p-kumarinska kiselina i izorhamnetin, apigenin, naringenin, kofeinska, ferulična i galna kiselina, i kvercetin.

Umjetna fermentacija peludi

Pčele proizvode ono što nazivamo pergom. Definiramo je kao mješavinu peludnih granula koje su pčele već na cvijetu obradile svojom slinom, unijele i utisnule u saće obrađujući ga dodatno sa svojim izlučevinama i dodajući med, te ga na kraju prekrile voskom. Tada nastupa fermentacija koja mijenja hemijski sastav i biološku aktivnost tvari. U njoj je prisutna i specifična mikroflora, gljivice i bakterije, a tu su i pčelinji enzimi, te mali milion biološki aktivnih tvari jedinstvenih samo za podneblje porijekla. Naučnici su je pokušali umjetno stvoriti putem više različitih metoda. Pelud sakupljen s podnice, podvrgava se gama zračenju pod prirodnim tlakom i na sobnoj temperaturi na 24h. Onda se miješa s vodom u omjeru  1:1-1:20, dodaju se kulture laktobacila i inkubira se na 30-37°C na 12-72h. Šećeri se zakiseljuju djelovanjem bakterija  na pH 3.3-4.5.

Ova smjesa onda se usitnjava i melje pomoću koloida da postane homogena. Dobiven je potpuno novi proizvod, posebnog okusa i visoke hranjivosti. No, nije li zračenje već na početku uništilo korisnu mikrofloru i veliki broj bioaktivnih tvari?

Prilikom drugog istraživanja svježa pelud koju su pčele skupile dodana je u vodenu otopinu meda (s/ ili bez dodatka jogurta) i fermentirana. Testirane su 3 vrste u 3 vrste meda, na 3 različita načina fermentacije ovisno o dostupnosti kisika i trajanju. Nakon fermentacije u sva 3 uzorka primijećeno je smanjenje broja bakterija porodice Enterobacteriaceae i mikroskopskih vlaknastih gljivica što je i bio cilj istraživanja. No, gdje su u ovom proizvodu pčelinji enzimi i ostale korisne tvari iz njenih izlučevina?

U nekim nama susjednim državama, zabilježeno je stavljanje patvorina na tržište. Pčelar vadi pelud s podnice, melje ga, dodaje med, puni u kapsule, te ga prodaje kao pčelinju pergu. No, ovaj proizvod niti je fermentirao pa može sadržavati i štetne patogene, niti sadrži korisne tvari iz pčelinje sline. Hranjive tvari iz nefermentirane peludi nisu dostupne za našu probavu zbog njene čvrste celulozne ovojnice i samo prolaze kroz naš organizam.

Pčelinju pergu za sada je nemoguće kopirati u laboratorijskim uvjetima jer samo pčela može dodati svoje izlučevine, a samo u košnici može suživjeti s kompletnom mikroflorom od preko 100 različitih mikroorganizama. Umjetna ne postoji i upravo zato se ona prava smatra “zlatom” pčelinjih proizvoda.

Selekcija pčela otpornih na varou učinkovita, ali skupa?

Samo prirodna fermentacija peludi u košnicama rezultira pergom. Dok se već sad komercijalno proizvodi umjetna sa svrhom hranidbe pčelinjih društava, jako je važno da potrošači koji je koriste za ljudsku konzumaciju budu zaštićeni od prevara i patvorina. Zavodi za javna zdravstva trebaju uvesti kontrolu i standarde koje konzumna perga treba zadovoljiti prije stavljanja na tržište na isti način na koji se to radi s medom, a kazne za prekršitelje trebaju biti rigorozne jer se radi o ljudskom zdravlju.

Još jedna funkcionalna hrana iz košnice

Pergu pčele proizvode u malim količinama i mnogi od nas nikad je nisu susreli, niti probali. Proizvodnja prave je zahtjevna i zato ona postiže solidnu tržišnu cijenu, no nisu svi pčelari spremni mijenjati tehnologiju proizvodnje samo zbog nje. Bogata je proteinima, vitaminima, enzimima i mineralima, lako se probavlja, te se s pravom naziva "superhranom". Kako standardi kvalitete nisu definirani, nabavci treba pristupiti krajnje oprezno i po mogućnosti kupovati samo od poznatog pčelara.