Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prinos meda
  • 21.07.2019. 11:00
  • Trebinjska regija, Republika Srpska, Trebinje, Popovo polje, Bileća

Loša godina za hercegovačke pčelare - ima li još vremena da se što popravi?

Nepovoljne vremenske prilike donijele su probleme hercegovačkim pčelarima. Što se tiče prinosa oni su značajno manji u odnosu na prošlu godinu. Pitanje je koliko se situacija može popraviti do kraja pčelarske sezone.

Foto: Marija Manojlović
  • 367
  • 31
  • 0

Nakon 2018. godine koja je bila uspješna za hercegovačke pčelare, uslijedila je 2019. koju bi vjerovatno što prije da zaborave. Prinosi nisu ni blizu prošlogodišnjim, a pčelari kažu da je problem bio i održati društva.

Desetak kg meda po košnici

"Problem je bio što je teško bilo održati pčele ove godine radi rojenja i vremenskih uslova koji su bili u maju mjesecu. Prošla godina je bila unosna za dvije godine, tako da bi se teret podnio što se tiče prihoda. Društva koja su održana nešto su i donijela. Bilo je možda desetak kilograma meda po košnici. Prošle godine je bilo oko 40 kg", kaže Rade Šošo čiji pčelinjak u Popovom polju broji 100 košnica.

Slična iskustva imaju i pčelari u susjednoj Bileći. Da je riječ o teškoj godini saglasan je i Darko Papić.

"Godina je fino bila počela, zanovet je bila zamedila, ali sve su pokvarili loši vremenski uslovi, prije svega kiša. Sve kad se sabere loša je godina. Možda su neki pčelari imali prinosa sa drače i zanoveti, ali to su male količine. Ima još vremena da se nešto popravi, prije svega mislim na vrijesak, ali nema kišnog perioda tako da je i to neizvjesno", ističe Darko Papić.

Dug kišni period pokvario pašu

Glavni krivac za lošu sezonu je u prvom redu kiša koja je padala više od 50 dana, od polovine aprila do desetog juna. U tom periodu glavna paša sa zanoveti je izostala potpuno, iako je ona je bila dobro procvjetala i zamedila. Pčele je zbog kiše nijesu uspjele iskoristiti.

"U kiši je prošla i livada, da bi bi nakon kiše, kada je u gornjim krajevima Trebinja procvjetao i bujan bio pelin, odnosno žalfija, nastupila velika temperatura preko 35 stepeni što je opet uzrokovalo da pčele malo ili nimalo unesu nektara u košnicu. Posljednja paša koju pčelari očekuju na vrijesku je neizvjesna jer je vrijesak inače vrlo varljiva biljka i kada procvjeta dobro ne znači i da će zamediti. Bilo je nešto kiše u julu, on se održao, da li će i u kojoj mjeri cvjetati i zamediti to je veliko pitanje", objašnjava Obrad Ninković predsjednik Udruženja pčelara "Leotar" Trebinje.

Problem i veliki rojidbeni nagon

No, nijesu zbog vremenskih neprilika pčelari imali problema samo sa prinosima.

"Pčelari su imali i problem što su pčele imale veliki rojidbeni nagon, pa onaj koji nije bio stalno u pčelinjaku je izgubio dosta društava jer su pčele pobjegle u prirodu. Sve u svemu možemo reći da je ovo jedna od težih godina, koliko teška to ćemo još vidjeti", ističe naš sagovornik.

Ninković ipak ne očekuje da će doći do promjene cijene meda na tržištu, koja sada iznisi 18 KM po kilogramu u maloprodaji. Prošla godina je bila dobra i uspješna za pčelare, a med nije kvarljiva roba, ako je pravilno skladišten, tako da će pčelari prodavati med vrcan prošle godine.


Povezana stočna vrsta

Pčelarstvo

Pčelarstvo

Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti pa su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta na kojima se nalaze pčela su... Više [+]

Tagovi

Hercegovina Pčelarstvo Loša pčelarska godina Udruženja pčelara "Leotar" Trebinje Obrad Ninković Rade Šošo


Autorica

Marija Manojlović

Više [+]

Diplomirana novinarka sa višegodišnjim iskustvom rada u medijima. Ljubiteljica prirode i svega što ima veze sa selom.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić