Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Žene pčelarke
  • 14.03.2021. 16:00
  • Podunavski okrug, Vlaši Do, Smederevska Palanka

Kad je žena šef u pčelinjaku, a muškarac ispomoć?

Kako supruga Bojana Bratinića, pčelara i preduzetnika, nije imala stalan posao, muž ju je naučio da pčelari i jednog dana rekao: "Ženo, položila si ispit i sada te imenujem za šefa našeg pčelinjaka!"

Foto: Miodrag Palić
  • 1.007
  • 520
  • 0

U pčelarskim domaćinstvima u Srbiji muškarci vode glavne poslove na pčelinjaku, a žene su uglavnom ispomoć. Ali u slučaju Jasmine Batinić iz Vlaškog Dola kod Smederevske Palanke nije tako. Ona je šef pčelinjaka, a muž Bojan je ispomoć.

"O pčelama nisam znala ništa. Udajom za Bojana krenulo je moje pčelarsko 'školovanje'. Bojan je naučio pčelarski zanat od svoje babe i permanentno je i meni pokazivao kako se pravilno postupa sa pčelama. Kada se uverio da sam solidno savladala pčelarsko znanje, u šali me je postavio za šefa pčelinjaka", kaže Jasmina i dodaje da joj je tada rekao - sada si ti glavna, a ja odoh na svoj preduzetnički i terenski posao.

Za egzistenciju četvoročlane porodice potrebno 150 košnica

Jasmina sada sama pregleda košnice, menja saće i matice, obavlja prihranu i zdravstveni tretman pčela. Samo u vrcanju meda joj pomažu suprug i dve ćerke.

"Sa 100 do 150 selećih košnica pčelar može finansijski da izdržava četvoročlanu porodicu, sa 50 da solidno dopunjuje kućni budžet. Sve ispod 20 košnica je zabava za koju je teglu meda više u ostavi."

Bojan i Jasmina Batinić imaju pčelinjak od 200 košnica

Batinići sada poseduju pčelinjak od 200 LR i DB košnica, smeštenih na dve lokacije. Košnice sele na planinski bagrem i suncokret, a ponekad i na lipovu pašu. Za sada proizvode samo med i prodaju ga na veliko, ali planiraju da krenu i u proizvodnju mešavina meda, oraha, lešnika i suvih šljiva.

Prihranom do snažnih pčelinjih zajednica

Našu sagovornicu smo pitali i koji su to glavni prolećni radovi na pčelinjaku. Da bi se pčelinje zajednice u košnicama što bolje pripremile i brojno omasovile za nastupajuću bagremovu pašu, treba ih stimulativno prihranjivati za vreme prolećnih dana. Prihranjuju se šećerno-mednim pogačama i šećernim sirupom.

U hladnijim prolećnim danima pčelama se daju šećerno-medne pogače, a već krajem marta i početkom aprila, kada dani otople, prihrana se može obavljati i šećernim sirupom spravljenim u odnosu 1:1 (jedan kilogram šećera rastvoren u litri mlake vode).

Ima 21. godinu, studira, vrca med i zagovara očuvanje pčela

"Stimulativna prihrana pčela sa sirupom se obavlja kada su nepovoljni vremenski uslovi (hladnoća, kiša) i kada pčelar maticu treba da podstakne da nosi maksimalan broj jaja i tako omasovi pčelinje leglo", naglašava ova pčelarka.

Obavezni prolećni radovi na pčelinjaku su i izjednačavanje pčelinjih društava (spajaju se slabija sa jačim). Uporedo sa tim pčelinja društva se i proširuju dodavanjem ispravnog saća do krajnjih okvira sa leglom. U početku je dovoljno dodati jedan okvir, a kasnije po dva, sa obe strane okvira sa leglom.

Gnezdo se može proširiti i dodavanjem medišta, odnosno polumedišta, ako je to potrebno neposredno pred ili u toku bagremove paše.


Tagovi

Pčelarka Košnice Med Jasmina Batinić Prihranjivanje pčela Prolećni radovi u pčelinjaku


Autor

Miodrag Palić

Više [+]

Dugogodišnji novinar kao i urednik, štampanih i elektronskih medija, bogat iskustva u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije.