Iako udaljene svega petnaestak metara, ni maline ni pčele ne štete jedne drugima, već naprotiv, svi imaju korist. "Tajna je u savjesnom radu - i u malinjaku i u pčelinjaku", priča nam Ešref.
Ešref Garib iz gornjevakufskog naselja Duratbegović Dolac, pčelarstvom se bavi već 30 godina, a prije 13 počeo se baviti malinarstvom. Najprije je zasadio sortu Vilamet, a nakon šest godina i sortu Miker. Do prošle sezone imao je i sortu Polke, ali je zbog brojnih obaveza oko pčela, baš u vrijeme berbe ove sorte, taj zasad iskorijenio.
"Kada su svi drugi bili skeptični prema uzgoju malina, ja sam ih zasadio. Mnogi su me odgovarali od toga, ali bio sam uporan. Ubrzo nakon toga se desila ekspanzija malinarstva pa su skoro svi maline sadili u bostanu i malim okućnicama. Pri tome ne poštujući agrotehničke mjere koje su potrebne za uspješan uzgoj ove voćne vrste. I onda se desila ta preopterećenost tržišta i cijena je naglo opala. Međutim, ja i dalje vjerujem da će ona biti dobra i da će se naša malina dobro cijeniti na tržištu", objašnjava Garib.
Iako su ove godine mnogi malinjaci na području Gornjeg Vakufa - Uskoplja pretrpjeli veliku štetu i nisu se oporavili nakon kasne zime, na Ešrefovom zasadu to se ne primjeti. On tvrdi da je to zbog simbioze pčelinjaka i malinjaka, koji su jedan od drugog udaljeni samo petnaestak metara, a iznad samog zasada malina i pčelinjaka nalazi se voćnjak, u koji je Ešref s ljubavlju godinama sadio razne vrste voćki.
"Tražio sam sebe u savjesnom odnosu prema malinama, ali i prema pčelama i mogu reći da sam uspio. Uspješan sam pčelar, a uspješan sam i malinar, što se može vidjeti iz mog zasada. Maline ne mogu uspjeti bez oprašivanja pčela, a pčelama treba nektar iz cvijeta, kojeg u malinama ima u izobilju. Oni koji tvrde da je ovo jagodičasto voće uništilo pčele, ne govore istinu, uništio ih je nesavjestan rad i nesavjestan malinar koji prska voće usred dana. Svi mi znamo da se ne smije prskati po suncu, odnosno, da se tretira rano ujutro ili kasno uveče, ali se malo ko pridržava toga i zbog toga nam se dešava nestanak pčela", navodi ovaj vrijedni proizvođač i dodaje da ukoliko budemo postupali odgovorno prema prirodi, ona će nam deseterostruko vratiti svojim darovima.
U svom pčelinjaku posjeduje oko 100 košnica pčela, a u zavisnosti od doba godine, seli ih na planinu Vranicu, lokacije Radovina i selo Pidre. Do prošle godine ih je selio i u Livno, ali je odustao, te se posvetio proizvodnji planinskog livadskog meda.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica