Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kaduljina paša
  • 25.05.2015. 15:15

Elveđi i Mikulić rekorderi kornatske kadulje

Očekuje se prinos od 60 kilograma kadulje po košnici, otkupna cijena je do 70 kuna na veliko, rezultat množenja 4.200 kuna. Svaka košnica izgleda kao jedna uobičajena hrvatska plaća, a na brodu Bačvice brzinom od preko sedam nautičkih milja po satu ih se prevozilo sedamdesetak.

Foto: depositphotos.com,
  • 1.435
  • 143
  • 0

"Koji ćeš naslov staviti? Stavi Elveđi i Mikulić rekorderi Kornata", tekao je neobavezni razgovor između Biograđanina Radovana Mikulića i novinara pri transportu meda s pčelinje paše na kadulji s Kornata. Ima zašto Mikulić, skupa s Elveđijem biti ponosan. Očekuje se da će se izvrcati 60 kilograma kadulje po košnici, otkupna cijena je do 70 kuna na veliko, rezultat množenja 4.200 kuna. Svaka košnica izgleda kao jedna uobičajena hrvatska plaća, a na brodu Bačvice brzinom od preko sedam nautičkih milja po satu ih se prevozilo sedamdesetak, a to je vrijednosti 300.000 kuna meda.

Gorak okus slatkog meda s Kornata

"U literaturi je zabilježen maksimalan unos kadulje od šest kilograma po danu. Mi smo imali unose i do osam kilograma dnevno. Stvarno odlična godina", kaže Mikulić čije lice otkriva umor i zadovoljstvo jer se težak posao bliži kraju.

Zaslužili su pčelari dobar početak ovogodišnje sezone, s obzirom što im se sve događalo protekle dvije sezone. Prvo suša, pa kiša, puno se govorilo o gubicima uslijed napada varoe, problemima nije bilo kraja. I ovogodišnja paša na kadulju ima svoj početak u lanjskim problemima. Kiše su dovele do jačeg rasta kadulje koja u otočnom ambijentu nema problema s vlagom. Nabujala kadulja, napunila je ove godine košnice. Majka priroda zna jednu godinu uzeti, ali odvažnima to vrati slijedeću.

Promatrajući sa strane, na prvi pogled sve izgleda idilično, vrhunski dnevni rezultati, očekuje se odličan ukupan prinos, otkupna cijena na veliko zagarantirana, a samim time i profit. Bez obzira na tako primamljivu meku, na pčelinju pašu na kadulju na Kornate ide manje od desetak pčelara. "Zašto? Krvava je to paša za sve - za nas pčelare, a i za same pčele", najzornije je opisao odlazak na Kornate poznati hrvatski pčelar Krste Bukvić. Kaduljin nektar nalazi se duboko u cvijetu, pčela se dobro namuči dok dođe do njega, a na kraju paše sva je crna. Kako je pčelarima koji mjesec dana žive na relaciji otok-kopno, ovise o najmanjem hiru vremena, nositi košnice s broda na kopno, iscrpljujući se fizički i psihički do krajnjih granica.

Krvava paša za pčelare

Puno je lakše ukrcati košnice na kamion, njime na trajekt i dovesti se negdje u prirodu desetak dana. Nakon toga, pali motor i povratak kući. Tu je i rizik odlaska na Kornate. Ova godina je bila odlična, ali nitko ne garantira kakva će biti iduća. Ne može to svatko izdržati i to je razlog zašto malo pčelara ide na Kornate. Gorak je okus slatkog kaduljinog meda s Kornata i to znaju svi koji su ga vrcali.

"Posljednjih devet godina idem na Kornate i ovo je najbolja paša. Unos na vagi pokazuje 80 kilograma kadulje, ali nakon vrcanja to će biti 60 kilograma po košnici. Neviđeno dobra godina. Puno toga se poklopilo, ali najvažnije od svega je bilo da smo mi ovdje došli sa stvarno dobro pripremljenom pčelom", kaže pčelar Zlatko Elveđi, inače predsjednik Udruge pčelara Dalmatinka.

Dok su u četvrtak vozili med s Kornata, Elveđi i Mikulić, već su razmišljali o odlasku u Sv. Ivan Zelinu gdje su ostavili kontejner s košnicama na bagremu. S kontinenta se sele ponovno jedan dan na Kornate, po pčele, a u srijedu vrcanje meda. Zatim na nove paše koje će se seliti od mora prema kontinentu, kako sunce i visoke temperature budu pržili priobalne livade.

Dok iznosi kratkoročne planove, Elveđi govori o ekonomiji pčelarenja. Danas pčelar, ako se želi baviti samo time, mora imati oko 250 košnica. Prošla su vremena kada se govorilo da je 100 košnica dovoljno za jedno gospodarstvo.

Zaštita Dalmatinskog meda

"Danas imam oko 100 košnica, ta brojka se kreće od 90 do 130. To je po meni najnesretnija brojka za onoga tko misli ozbiljno raditi s pčelama. Ima previše ulaganja i posla, a prihodi ne prate uvijek to. Protekle godine nama pčelarima nisu bile nešto izdašne. Nekada se pričalo o brojci od 100 košnica. Tada se možda moglo raditi tako kada su, karikirano govorim, u okolici bila tri pčelara. Sada je konkurencija jača, a i klima se promijenila", govori Elveđi.

Tu su i druga razmišljanja dalmatinskih pčelara. Intenzivno se razmišlja o zaštiti dalmatinskog meda. Prošla je 151 godina od prvog poznatog spominjanja dalmatinskog meda. Spominje se u djelu o prvoj izložbi Dalmatinsko-Hrvatsko-Slavonska koja je održana 1864. godine u Zagrebu, glavnom gradu trojedne kraljevine, kako stoji na naslovnici programa. Med dalmatinski je izvrstan, osobito s otoka Šolte stoji na 38 strani. Danas se razmišlja o zaštiti šest vrsta dalmatinskog meda, osnovana je udruga koja pokriva područje cijele Dalmacije. Projekt će financirati sve dalmatinske županije zajedno. Kvaliteta pod krunom tri lava.

"Udruga Dalmatinka pokrenula je ovu inicijativu, zajedno sa savezom Udruga Splitsko-dalmatinske županije. Na nivou Dalmacije osnovana je Udruga pčelara Dalmacija samo s ciljem zaštite izvornosti meda iz Dalmacije. Zaštita košta 706 tisuća kuna, koje su plative u pet rata. Udruga Dalmacija plaća račun, a županije sufinanciraju", otkriva Elveđi.

Tijekom projekta, četiri godine pratit će se kvaliteta medova koji idu u zaštitu. Pod jedinstvenom zaštitom dalmatinskog imena naći će se cvjetni med, med od kadulje, drače, meduna, mandarine i naravno vrisak. Nakon toga, dalmatinski med dobit će zaštitu izvornosti i stat će se dijelom na kraj švercu, manipuliranju medom. Najviše će na kraju dobiti kupac. Znat će da je ono što uzima s police dućana, stvarno ono što piše na etiketi.

Međutim, to su planovi koji se tek trebaju realizirati. U međuvremenu, s broda Bačvice u novoopremljenoj luci u Gaženici kod Zadra treba iskrcati med s Kornata. Slijedi još jedan napor koji treba uložiti na suncu da se roba prebaci na kamion. Isti taj med će proći još nekoliko puta kroz ruke pčelara prije nego što dođe u teglu spreman za prodaju. Zato naši pčelari kažu kako je kadulja s Kornata najgorče bilje koji prolazi preko njihovih ruku.

Foto: depositphotos.com, @DarioSZ


Povezana biljna vrsta

Kadulja

Kadulja

Sinonim: Ljekovita kadulja, žalfija, šalvija | Engleski naziv: Shop sage | Latinski naziv: Salvia officinalis L.

Kadulja ima raznoliku namjenu, no najčešće se upotrebljava za dobivanje eteričnog ulja. Čaj od kadulje služi za obloge za rane te za ispiranje usta i grla radi dezinfekcije.... Više [+]

Tagovi

Radovan Mikulić Elveđi Pčelari Kadulja Paša Kornati Kiše Varoa Košnice Transport Otkupna cijena Krsto Bukvić Profit Rizik Udruga pčelara Dalmatink Ekonomija pčelarenja Vrcanje meda Dalmatinski med Konkurencija Zaštita Udruga pčelara D


Autor

Ante Vidović

Više [+]

Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić