Digli cijenu, ali kestenov med i dalje svi traže

Udruženje pčelara "Kesten" iz Cazina prvi su u našoj zemlji brendirali med sa geografskom oznakom porijekla, i to pod nazivom "kestenov med iz Cazinske krajine". Med koji se proizvede u Unsko-sanskom kantonu sadrži 95% polenovih zrnaca, što ga čini jedinstvenim, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u Europi. U toku je procedura upisa Cazinskog kestenovog meda u Registar svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo.

Brendirali kestenov med na nacionalnom nivou

Cazinski pčelari su nebrojeno puta dokazali da imaju med odlične kvalitete. Najbolji među najboljima je ipak kestenov med, kojeg su cazinski pčelari uspjeli brendirati na nacionalnom nivou kao prvi, u to vrijeme, proizvod animalnog porijekla u Bosni i Hercegovini koji je dobio brend i oznaku zaštićenog geografskog porijekla.

"Prikupljanje dokazivanja počelo je nekad oko 2005/2006.godine i trajalo je pet do šest godina,da bismo 2010.godine rješenjem bili upisani u taj registar goegrafskih oznaka. Dakle, naš kestenov med Cazinske krajine, kako se tako zove u tom upisu, je prvi proizvod animalnog porijekla koji je brendiran, a to znači da je dobio zaštitu geografskog porijekla", priča nam Hazim Hodžić, predsjednik udruženja pčelara "Kesten" iz Cazina.

U tijeku upis u Međunarodni spisak brendiradnih proizvoda

Da udruženje pčelara Kesten prednjači sa radom i svojom idejom govori i to da je u toku projekat upisa brenda u Međunarodni spisak brendiranih proizvoda, čime bi praktično postao prvi bosansko-hercegovački proizvod, registrovan i zaštićen na međunarodnom nivou.

"To što smo brendirali kestenov med pomoglo nam je da se taj kesten prepozna u čitavoj BiH pa i vani, tako da ono što proizvedemo ovdje, nije dovoljno da podmirimo potrebe naših kupaca, iako smo već odavno podignuli cijenu. Radi se o tome da je kestenov med koji mi proizvodimo jako prepoznatljiv i tražen posvuda", dodaje Hazim Hodžić.

On dalje otkriva da je bilo potrebno uraditi nekoliko stotina nalaza ranije, kako bi njihov kestenov med uopće bilo moguće brendirati, što je u konačnici i koštalo jako puno. Analizama koje su dobili, utvrđeno je da je kestenov med sa područja Cazinske krajine daleko bolji i kvalitetniji u odnosu na ostali kestenov med koji se može dobiti sa još nekoliko područja u BiH koja su prekrivena kestenovim šumama. Inače, značajan podatak je da su najveće površine kestenovih šuma upravo smještene u Cazinskoj krajini, a u vrijeme cvjetanja kestena, obično ne cvjeta ništa drugo, pa pčele donekle nemaju drugog izbora, već ići direktno samo na cvijet kestena.

Visok nivo polenovih zrnaca

"Onda taj kesten postiže visok nivo polenovih zrnaca i to je ono što ga je deklarisalo kao poseban med što je bio glavni razlog da dobijemo markicu koja potvrđuje da se radi o kestenu zaštićenog geografskog porijekla. Dakle, postigli smo da možemo svoju proizvodnju, neovisno o tome koliko je imamo, plasirati dalje i to na kućnom pragu, da ne idemo nikud, izjavio je predsjednik udruženja "Kesten".

U toku je projekat upisa brenda u Međunarodni spisak brendiranih proizvoda.

Osim navedenog, iz udruženja pčelara „Kesten“ poručuju da se trenutno pripemaju za upis u Međunarodni registar u svjetsku organizaciju za intelektualno vlasništvo. Pomoć u ovim aktivnostima im pruža Institut, koji je već ranije registrirao ovaj brend u Mostaru za intelektualno vlasništvo, te iz udruženja poručuju da ovih dana očekuju finalnu dokumentaciju o samoj registraciji i upisu.

"Već pripremamo određene projekte, tražimo određena sredstva pošto će to ponovo koštati. I sve ovo ranije koštalo je dosta sredstava, tako da se intenzivno pripremamo. Računamo, da kada se nađe taj naš kesten na popisu brendiranih proizvoda na svjetskoj listi, da će biti prepoznat i tamo i da ćemo vjerovatno moći raditi na tome da povećamo broj pčelara i košnica, kako bismo uzeli ono što je Bog dao prirodi i naravno da zaštitimo kestenove šume kako ne bi propale, te da spriječimo njihovo bespravno siječenje. Suzbijanjem ovih problema, mogli bismo imati proizvod po kojem su Cazin i cijela Krajina prepoznatljivi, ali ne samo one, već i cijela BiH, pa i šire", poručuje Hazim.

Uzeli učešće na Međunarodnom sajmu u Tuzli

Svoje učešće na 5. Međunarodnom sajmu pčelarstva "Tuzla 2017", uzeli su i pčelari iz ovog udruženja. Sa međunarodnog sajma u Tuzli, koji je održan početkom ovog mjeseca u Cazinu su došla najveća priznanja, nekoliko zlatnih i srebrenih medalja.

"Osvojio sam zlatnu medalju sa Međunarodnog sajma pčelarstva, petog po redu, koji je održan u Tuzli. Ušečstvovalo je oko 120 pčelara, odnosno bilo je 120 uzoraka iz 15 zemalja svijeta, pa smo i mi iz udruženja poslali svoje uzorke. Ja sam imao tu sreću da osvojim zlatnu medalju za kestenov med", priča nam iskreno Zlatan Tahirović, pčelar iz Cazina.

Više od 6000 hektara kestenove šume ugroženo

Zanimljiva informacija govori da je više od 6000 hektara kestenove šume u Cazinskoj krajini ugroženo, što se direktno odražava na pčelarsku proizvodnju. Zasada, nema naznaka da bi se problem mogao riješiti.

"Slali smo dopise različitim instucijama i nadležnim Ministarstvima, međutim nismo konretno dobili nikakve povratne informacije. Pojavila se i bolest kestena koja je znatno smanjila prinose u prirodi, suše se kestenova stabla. Dobili smo podatak od jednog stručnjaka iz Italije da se radi na rješavanju tog problema, i mi se iskreno nadamo da će se nešto konretno poduzeti po tom pitanju, jer je nama kao pčelarima u interesu da se te kestenove šume sačuvaju. Radimo i na pokretanju jednog projekta prekogranične suradnje, upravo po ovom pitanju, gdje će biti uključeni svi pčelari", otkriva Hazim Hodžić.

Nekontrolisana sječa i bolest kestena smanjili su prinose meda, zbog čega iz udruženja pozivaju sve nadležne da zaštite kestenovu šumu koja je u opasnosti da nestane za nekoliko godina.

Duga tradicija

Koliko je pčelarstvo bitno u Cazinskoj krajini, govori podatak da su se pčelari na tom području prvi put udružili još davne 1950.godine. U početku su bili samo udruženje entuzijasta, da bi tokom 1982.godine osnovali zvanično udruženje koje postoji i danas. Udruženje okuplja između 120 i 150 člnaova, te konstantno rade na edukaciji i na stručnom usavršavanju svojih članova.

"Imamo dosta aktivnosti koje smo sami sebi nametnuli, što nas čini najboljim udruženjem u Unsko-sanskom kantonu. Praktično nema mjeseca kada nemamo neku aktivnost. Organizujemo tako određene seminare, pogotovo vezano za geografsku oznaku meda, te okrugle stolove o zaštiti kestenovih šuma, promociji brenda i slično", ističe Hodžić.

Zlatan Tahirović, sekretar udruženja, ističe da su mnogi građani prepoznali kvalitete njihovog kestenovog meda, ali da ima i onih koji još nisu čuli za njega, pa je potrebno stalno raditi na promociji. Dodaje da mnogi građani misle da je svaki kestenov med isti, ne shvaćajući da postoji razlika između onog koji nosi oznaku "kestenov med Cazinske krajine" i kestenovog meda sa nekog drugog područja, upravo zbog količine polena u njemu.

Pojavila se i bolest kestena koja je znatno smanjila prinose u prirodi, suše se kestenova stabla.

"Naš med je jedinstven po kvaliteti i sigurno se može svrstati na vrh ljestvice po kvalitetu. Naši pčelari imaju ukupno između 5.000 i 6.000 košnica i godišnje proizvedu velike količine kestenovog meda", kaže Tahirović.

Užina za prvačiće na "Cazinskom sajmu 2017"

I ove godine u gradu Cazinu nastavljeno je tradicionalno održavanje 16. Kantonalne izložbe stočarstva i poljoprivredne proizvodnje, koja je počela sajmom domaćih proizvoda. Osnovni cilj ovogodišnjeg sajma bio je promovirati domaću proizvodnju i domaće poljoprivredne proizvođače. I na ovom sajmu, učešće su uzeli pčelari iz Cazina i Krajine, koji su posjetiocima pokazali svoje pčelarske proizvode, te dijelili besplatno savjete o tome kako biti što bolji pčelar.

Sajam su obišli i mališani iz Dječjeg obdaništa "Hasnija Omanović" iz Cazina, kao i ovogodišnji prvačići, a domaći proizvođači su posebno za njih poslužili zdravu užinu s medom, mlijekom i domaćim voćem.

Foto: Arhiv udruženja pčelara "Kesten", Cazin