Cena samo jednog kilograma borovog meda iznosi 50 konvertibilnih maraka (oko 3 hiljade dinara). Košnica sa jakim društvom u toku jedne sezone može dati 2-3 kilograma.
Murica Zahid u Bosni i Hercegovini se pčelarstvom bavi već punih 20 godina. U svom vlasništvu ima 80 društava, a znanje, recepti i saveti se u njegovoj porodici prenose s generacije na generaciju. Ne bi tu bilo ništa čudno da se sa kolena na koleno ne prenosi znanje o pravljenju borovog meda poznatijeg kao "Med života".
Borov med nema cvetno poreklo. Potiče od medne rose koja nastaje u vidu slatkih kapljica na drvetu, tačnije na pupoljcima bora. Najpoznatije podneblje gde pčele skupljaju i proizvode tu vrstu meda je Sibir, ali je u poslednje vreme sve poznatiji i borov med sa grčkog ostrva Tasos.
Zahid kao tajnu svog uspeha navodi širinu i dužinu borove šume od najmanje 3 kilometra oko košnica. U predelima sa manjim područjem bora događa se da pčele odlaze i na drugu vrstu drveća i cveća, pa se njihov polen meša sa borom. "Pčela mora da bude samo u boru i nigde više. Neki pokušavaju da prave ovakav med, ali im se dešava da je med pola šumski, pola borov, pa bude čak i crn."
Mnogi mu ne veruju da je reč o pravom borovom medu, pa im je čak sumnjiva i njegova zelena boja koja se dobija, kako Zahid kaže, samo čistim borovim medom. "Treba znati i kada bor medi, pa čim prestane da se pčele vade iz tog predela", kaže Murica i dodaje: "ako bi tu ostale, tada bi s obzirom na nedostatak medne rose bora pčele otišle na dalju okolnu pašu, pa bi sa tim medom mešale ono što bi pronašle. Kada bi se to dogodilo, med bi bio žute, crne ili neke druge boje u zavisnosti od okolne paše", naglašava Murica.
Period kada bor medi je uglavnom maj i to nekih 18-20 dana, objasnio nam je Zahid, kao i to da svoje pčele najčešće vozi u Mrkonjić ili majdan na Vlašiću. Ovakav med prave izuzetno jaka društva koja naš sagovornik dobija spajanjem dva društva u jedno i samo tada može da se očekuje najveći prinos.
Kada se kaže dobar prinos meda u sezoni, onda se misli na 2-3 kilograma meda po jednoj košnici. Relativno malu količinu meda, koju dobije, Murica nadoknađuje cenom. Naime cena jednog kilograma je 50 konvertibilnih maraka (oko 3 hiljade dinara). Prema rečima ovog pečlara, svi oni koji su jednom kupili borov med, postali su njegovi stalni konzumenti. To dovoljno svedoči o kvalitetu i blagotvornosti tog meda.
Tagovi
Autor