Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stacionarno pčelarenje
  • 26.05.2018. 12:30

Biopčelarstvo - borba za zdrav polen i zdrav med

"Med od polena sa biljaka koje su tretirane pesticidima ili koje su genetski modifikovane nije zdrava hrana, a još manje lek", tvrdi Dušan Ristović, jedan od retkih u Šumadiji koji se okrenuo biopčelastvu.

Foto: Biljana Nenković
  • 710
  • 77
  • 0

Dušan Ristović iz sela Gornje Goločelo kod Kragujevca pčelari od 1972. godine. Oko 50 svojih košnica uveo je u kategoriju biopčelarstva kako bi dobio zdrav med. Osnovni princip u ovoj kategoriji je da nema selidbe pčela, već su one stacionirane na jednom mestu sve vreme.

"U Srbiji se košnice sele, recimo, na suncokret. A suncokret se tretira sa hemijom, pesticidima. On te materije vuče iz zemlje, preko korena i glave suncokreta i hemija stigne do polena. Takav med nije čist. Neki ratari i voćari prskaju i sa više hemikalija nego što je propisano, tako da su šanse da se sve to ne nađu u medu zaista minimalne", kaže Ristović.

U zagađenoj sredini, otrovi se slivaju u med

Drugi važna princip biopčelarenja je nezagađena okolina. Ristović je svoje košnice stacionirao na porodičnom imanju između Kragujevca i Knića, gde u prečniku od preko 20 kilometara nema industrije, niti bilo kakvih zagađivača.

"Košnice su na 400 metara nadmorske visine i pčele skupljaju polen od biljaka koje su nekoliko desetina kilometara udaljene čak i od puteva. Možete da kažete da vaše pčele skupljaju nezagađen polen, ali ako vam košnice stoje na kilometar od magistralnog puta, onda se u med slivaju otrovi", dodaje Ristović.

Dušan
Dušan Ristović pčelari od 1972. godine.

Tretiranje pčela protiv bolesti - biljnim preparatima

Pčele u konceptu biopčelastva tretiraju se od svih bolesti isključivo preparatima na biljnoj bazi. Ristović kaže da pčelari koji su okrenuti ovom pravcu za sada ove preparate nabavljaju iz Rusije i Bugarske, jer ih na našem tržištu još uvek nema. 

Potrebna organizovana sadnja ili setva medonosnih biljaka

Treća važna činjenica u biopčelarstvu je da organizovana sadnja ili setva medonosnih biljaka. Ristović kaže da osim bagrema koga ima u okolini, morao je da zaseje na svojim i okolnim livadama medonosne biljke. Godinama ubeđuje i komšije da to isto rade, kako bi pčele kontinuirano imale posla.

Ne ugroziti izvov meda

Ristović je član Društva pčelara Kragujevca, koje zastupa stav da je genetski modifikovan polen jedan od glavnih razloga nestajanja pčela u svetu. Ovo Društvo se ove godine pridružilo Maršu protiv GMO održanom u Kragujevcu. Drugi važan razlog za njihovu borbu je - ne ugroziti izvoz meda.

"Mi se itekako oslanjamo na izvoz meda. Sutra će Evropa da napravi propise, kao što je to uradila 2011. godine, da polen genetski modifikovanih biljaka ne sme da bude u medu. Imamo i malo veći procenat nerazjašnjenih zimskih uginuća pčela i zbog toga bi trebalo na vreme da povedemo računa", kaže Milutin Petrović, predsednik Društva pčelara Kragujevac.

Milutin
Milutin Petrović: Srbija ima 1,1 milion košnica, a SAD možda 1,5 miliona košnica

Srbija vele sila u odnosu na SAD

On navodi da u Srbiji ima obeleženih preko 1,1 milion košnica i nije teško izračunati koliko nam je ova "industrija" značajna. Poređenja radi, u Sjedinjenim Američkim Državama, gde se beleži veliki pomor pčela, od četiri miliona ostalo je možda 1,5 miliona košnica.

"To vam dovoljno govori kolika smo mi vele sila trenutno, pa čak i u odnosu na Ameriku. Ako imamo blago, onda treba da smislimo način i da ga očuvamo. Pčela živi tri do četiri nedelje. Od toga dve nedelje, odnosno pola svog života provede radeći, za sebe, ali i za ljude. Bilo bi pošteno da joj omogućimo najbolje uslove. Ne treba zaboraviti da je ona jedini insekt na planeti koja proizvodi hranu za ljude", ističe Petrović.

Nešto veće subvencije za biopčelartsvo

U Srbiji su retki pčelari koji su se okrenuli biopčelarstvu. U Šumadiji su za sada poznata dvojica. U borbu da jedini insekt na planeti, koji proizvodi hranu za ljude, dobije zdrav polen, priključilo se i Društvo pčelara Kragujevac koje broji preko 300 registrovanih članova. Treba reći da država za ovaj vid pčelarstva daje i nešto veće subvencije - 1.000 dinara po košnici.


Tagovi

Biopčelarstvo Društvo pčelara Kragujevac Milutin Petrović GMO polen Dušan Ristović Gornje Goločelo Med Pčela Subvencije


Autorka

Biljana Nenković

Više [+]

Biljana Nenković je više od dvadeset godina novinar izveštač iz Kragujevca i Šumadije za nacionalne medije. Preferira afirmativne priče koje podstiču pozitivnu energiju. Moto kojim se rukovodi - Koliko možeš, toliko se usuđuj, i malo više od toga!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Magnolija u Beogradu, na putu za pijacu Vidikovac 😃