Bagremova paša - nagrada za pčele i pčelare

Svaki pčelar zna da je bagremova paša nosilac prinosa meda. Ovo listopadno drvo Robinia pseudacacia pripada porodice Fabaceae. Cvjetovi su izuzetno bogati nektarom, a vrijeme cvjetanja je pod velikim uticajem vremenskih uslova. Prvi cvjetovi se otvaraju u aprilu i maju, nekada je glavna paša u junu, a pojedinih godina strada od mraza i niskih temperatura i nema cvijeta.

Pčelinja paša na bagremu može dati rekordne prinose. Možemo reći da su maslačak, vrba, proljetno i drugo cvijeće samo zagrijavanje za cvjetanje bagrema. Pčele na njemu imaju jaka društva, jer se oporave od zime i imaju pojačan unos.

Veličanstveni bagrem

Bijeli cvjetovi su sakupljeni u grozdove. Veoma su bogati nektarom, ali da bi pčele i pčelari imali koristi od cvjetanja potrebno je da se ispune određeni uslovi. Osim djelovanja vremenskih prilika na cvjetanje bagrema utiče nadmorska visina. Raste do 700 metara, a ranije cvjeta na nižim lokacijama. Pčelari koji su u mogućnosti prate cvjetanje bagrema i sele košnice s jedne lokacije na drugu. Tako produžavaju sezonu bagremove paše i ostvaruju ekstra prinos i prihod. Sezona bagrema na jednom mjestu traje kratko. U najboljem slučaju govorimo o dvije sedmice cvjetanja.

Pčelari računaju da od cvjetanja šljive do cvjetanja bagrema prođe mjesec dana. Kada nađemo bagrem iznad 700 metara nadmorske visine on cvjeta, ali nema nektara. Na ovu pojavu djelovaće i temperatura. Bagremov cvijet najviše nektara izlučuje na nižim nadmorskim visinama, kada su stabla dobro osunčana, nema vjetra, vrijeme je toplo i vedro, a temperatura iznad 16ºC.

Od izuzetne važnosti je da u je u periodu cvjetanja lijepo vrijeme. Kada je kišovito pčele ne izlaze iz košnica i propuštaju sakupljanje nektara. Kako bi dobili bagremov med potrebno je da on raste na većoj površini. Bitna je i starost stabala. Što su starija opada prinos nektara, a samim tim i meda. Gustina stabala igra važnu ulogu. Što su ona bolje osunčana, odnosno manja je gustina stabala, to je više cvjetova i nektara za pčele.

Maj u pčelinjaku: Kako spriječiti rojenje u košnici?

Kako bi osigurali veće prinose pčelama je potrebno pomoću u vrijeme bagremove paše i osigurati dobru ventilaciju u košnici. Razlog tome je što nektar sadrži 60 posto vode i pčela treba da ga preradi u med s 18 posto vode. U tom postupku se izdvaja velika količina vode i neophodna je dobra ventilacija. To se postiže otvaranjem leta i podizanjem poklopne daske za 0,5 cm. Istovremeno se snižava i temperatura unutar košnice. Suviše vlage u košnici će pogodovati rojenju.

Bagremov med

Ovaj med zauzima prvo mjesto po svojoj vrijednosti. Sa 1 ha bagrema pčele mogu da u jednom danu sakupe 15 kg meda. Ukupan prinos meda po košnici ide i do 70 kg kada je godina dobra, a ukupno prinos sa 1 ha ove paše može biti i 1.000 kg.

Kako pripremiti pčelinja društva za bagremovu pašu?

Pravi bagremov med je čist, blago žuto obojen, providan, blagog okusa i mirisa. Ovaj med dugo ostaje u tečnom stanju. Ponekad mu treba i godinu dana da se kristalizuje. Osim što je odličan za konzumaciju, on je odličan i kao hrana za zimovanje pčela. Njegova ph je neutralna, lako se miješa s drugim vrstama meda i koristi u prehrambenoj industriji. Sadržaj glukoze se kreće oko 35 do 36 posto.

Ljudi koji su pod stresom treba da uzimaju ovaj med jer ublažava djelovanje stresa na ćelijskom nivou. Ima i antibaktericidno, antiseptičko i antimikrobno djelovanje.