Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

REŠAVANJE PROBLEMA ŠUPLJIKAVOSTI LISTA KOŠTIČAVIH VOĆAKA.

Na listovima okrugle crvenomrke pege - oivičene hlorotičnom zonom, koja kasnije postaje smeđa. U okviru pega tkivo izumire i ispada, ostavljajući na lišću kružne šupljine - list izgleda izrešetan. Na plodovima pege iste boje, udubljene, plod gubi na kvalitetu ili čak propada, jer ga preko pega - rana napada trulež ploda. Na kori mladara veće ili manje rak ranice i mladari se suše.
- Prouzrokovač je Rešetavosti (rupičavosti) lišća Stigmina carpophila.
- Napada sve vrste koštičavih voćaka (trešnju, višnju, breskvu, šljivu i dr. vrste). Gljiva prezimljava u zaraženim grančicama i smolastim eksudatima na rak ranama, ali i u otpalom lišću.
- Kako prezimljava i u otpalom lišću treba ga sakupiti i spaliti (zakopati). Voćku kod rezidbe pažljivo očistiti od zaraženih i suvih grančica i grana.
Prvo prskanje treba obaviti odmah posle opadanja lišća i to fungicidima na bazi bakra (kao kod kovrdžavosti lišća breskve). Drugo prskanje je proletnje i njega izvesti odmah po kretanju vegetacije, a najkasnije do početka cvetanja. Treće prskanje obaviti po precvetavanju, a četvrto 10 - 15 dana posle trećeg u fazi zametnutih plodova.
Pošto su u vreme vegetacije sorte breskve, trešnje, višnje, šljive i drugih koštičavih vrsta osetljive na bakarne preparate (odbacivanje lista, palež), to se ovi ne koriste. Koriste se organski fungicidi: Stoper; euparen multi WG-50; champion; zatim cecineb S - 65 (0,25 - 0,30 %); dithane M - 45, dithane (R) plavi (0,15-0,25 %); dithane M-70, caiman, penncozeb (0,25 %); mankogal-80 (0,15-0,25 %); delan 700-WG (0,075 % od precvetavanja do završenog rasta mladara); captan WP-50, venturion-50 i SC, kaptazor 50-WP, merpan 50-WP (0,2-0,3 %); polyram combi (0,2 %); melprex S-65 (0,06-0,1 %); fitociram S-75 (0,2 %, samo za šljivu, višnju i trešnju);

Autor, Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije