Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

R e z i d b a v i n o v e l o z e.

Glavni principi rezidbe:

1. Kod vinove loze rodne su one mladice koje su se razvile iz zimskih pupoljaka jednogodišnje loze, a ova je smeštena na dvogodišnjoj lozi.
2. Rodnost pupoljaka na jednogodišnjoj lozi nije jednolična: Pupoljci na osnovi i vrhu loze slabije su razvijeni i manje rodni ili nerodni, a pupoljci na srednjem delu loze razvijeniji su i rodniji. Stone sorte većinom su poznate po tome što im najniža okca na lastaru nisu rodna, dok kod vinskih rodna su čak, sa izuzetkom nekih i donja okca. Sorte koje daju slab kvalitet vina (plovdina, slankamenka) imaju rodna okca i pri samoj osnovi lastara. Kod visoko kvalitetnih sorti, pretežno pri osnovi lastara formiraju se nerodna okca, pa se zato pri rezidbi o ovim sortnim karakteristikama mora strogo voditi računa.
3. Sorte sa velikim grozdovima režu se obično na kratko i srednje dugo rodno drvo; sorte sa malim grozdovima režu se većinom na dugo rodno drvo.
4. Sorte bujne vegetacije režu se na dugo rodno drvo, dok slabo bujne sorte režu se kratko.
5. Na starim ili oslabljenim čokotima mora se primeniti kratka rezidba.
6. Stvaranje što manje i obimom što manjih rana pri rezidbi. Rane sa većim presekom od 1,5 cm ne mogu da zarastu, a ulaz su štetnim mikroorganizmima.
7. Lastari koji se orezuju na reznike, kondire i lukove presecaju se na 1 - 1,5 cm iznad najvišeg ostavljenog okca, malo koso, sa suprotne strane od okca.
8. Stari delovi čokota i dvogodišnja loza odbacuju se tako što se rez vrši okomito na osu (presek manjeg prečnika).
9. U reonima sa velikom vlagom, pri rezidbi u jesen i u početku zime, da bi se sprečilo prodiranje vode u kondire, rezidba se vrši preko kolenca iznad najvišeg ostavljenog okca i to iznad dijafragme u kolencu jer ona sprečava prodiranje vode preko zime u kondir, čime se izbegava negativno dejstvo zimskih mrazeva.

Za rezidbu koristimo makaze i testerice. Makaze se sastoje iz drške, kuke i sečiva. Kuka fiksira lastar, a sečivom se odseca. Sečivo se oštri samo sa njegove spoljne strane, u toku rezidbe najmanje jednom dnevno. Testera služi za odsecanje deblje i starije loze.
Uobičajena rezidba je od druge polovine februara do početka aprila, a najbolje je izvesti rezidbu do polovine marta meseca. Dakle, rezidba se obavlja u proleće, pre kretanja ili za vreme kretanja sokova. Jalovak, kao nerodni lastar, orezan na 1 - 2 okca predstavlja reznik.
Sistemi rezidbe se svrstavaju u 3 grupe:
Ř Kratka rezidba ili rezidba na kondire, koja može biti:
- rezidba na kratak kondir sa 1 - 3 okca,
- rezidba na dugi kondir sa 4 - 5 okaca;
Ř Duga rezidba ili rezidba na lukove, koja može biti:
- rezidba na kratak luk sa 6 - 8 okaca,
- rezidba na srednje dugi luk sa 9 - 12 okaca,
- rezidba na dug luk sa 13 - 15 okaca;
Ř Mešovita rezidba, koja može biti:
- kombinacija kratkog kondira i kratkog luka,
- kombinacija kratkog ili dugog kondira i kratkog, srednjeg ili dugog luka.

Dužina rodnih elemenata, odnosno lukova i kondira, koje treba ostaviti na čokotu, ne sme biti proizvoljna. Zavisi od osobina sorti, uzgojnog oblika, rodnosti i planiranog broja ostavljenih rodnih okaca.
Kada su u pitanju sorte čija su okca u osnovi lastara rodna ("prokupac", "plovdina"...) ostavljaju se samo kondiri s dva ili tri okca. To je kratka rezidba, kondir na kondir. Ako bi se ostavili dugi rodni elementi, loza bi prerodila, a grožđe bi bilo lošijeg kvaliteta.
"Smederevka", "slankamenka", "kardinal", "vranac", "muskat hamburg" i sorte sličnih osobina orezuju se na kratke (2 - 3 okca) i duge kondire (4 - 5 okca), da bi se dobio veći prinos, jer imaju rodno treće i četvrto okce od osnove lastara. Naredne godine dugi kondiri se uklanjaju do osnove, a na kratkim se viši lastar reže na četiri do pet, a niži na dva okca. Tako se uspešno sprečavaju polaritet vinove loze i izduživanje rodnih čvorova.
Duga rezidba se primenjuje u toplijim područjima, na uzgojnim oblicima visokog stabla. Odgovara i sortama koje zahtevaju mešovitu rezidbu. Na čokotu se ostavljaju samo lukovi, kratki (6 - 8 okaca) kod manje kvalitetnih, ali rodnijih sorti, a srednje dugi kod kvalitetnih umerene rodnosti. U svakoj narednoj godini, za novi rodni element ostavlja se prvi dobro razvijen lastar s prošlogodišnjeg luka. Posle rezidbe lukovi se savijaju naniže i vezuju za žicu, pa njihova osnova zauzima vršni, dominantan položaj na čokotu iz čijih se okaca razvijaju dobri lastari. Ne treba zaboraviti da posle ove rezidbe brže dolazi do izduživanja rodnih čvorova i deformisanja oblika stabla.
Mešovita rezidba se preporučuje za sorte čija su okca u osnovi lastara slabije rodnosti. Na čokotima se ostavljaju i kratki i dugi rodni elementi. Kondiri s dva okca služe za zamenu, a lukovi za dobijanje roda. "Afus-ali, "muskat italija", "traminac", "kaberne sovinjon", "merlo" i "rizling rajnski" dobro rađaju samo ako dugi rodni elementi imaju 10 - 14 okaca (dugi lukovi). "Game crni", game bojadiser", burgundac crni", "rizling italijanski" i slične sorte imaju rodna okca u osnovi lastara, ali razvijaju sitne grozdove. Zbog toga lukovi treba da imaju 8 - 10 okaca.
U narednoj godini lukovi se uklanjaju do osnove. Na prošlogodišnjim kondirima, vršni lastar se orezuje na luk koji se vezuje za žicu, a niži na kondir za zamenu. Ako se na kondirima nisu razvili dobri lastari, kao novi luk mogu poslužiti i razvijeni lastari iz osnove prošlogodišnjeg luka.
Autor, Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije