Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

JESENJE PRSKANJE KOŠTIČAVIH VOĆAKA. Zaštita koštičavih voćaka u periodu od početka opadanja lišća do precvetavanja (opadanja cvetnih latica) jeste uslov i osnova uspešne zaštite od glavnih bolesti koštičavih voćaka. U tome, plavo prskanje (bakarnim preparatima) u periodu od početka opadanja lišća do kretanja vegetacije u proleće, predstavlja polaznu i osnovnu meru u zaštiti stabla (grana i grančica) kao osnove prinosa i obezbeđenja dugovečnosti voćnjaka.
Vreme obavljanja jesenjeg plavog prskanja voćaka. Ovim prskanjem se štite drvenasti delovi voćaka: deblo, grane, grančice kao i pupoljci, pa bi trebalo sačekati da list sa voćki opadne, kako bi se dezinfikovalo i mesto gde je list bio vezan za grančicu voćke. Ima mišljenja da treba prskati kada sa voćaka opadne 5 do 10 % i 70 % lišća, ali prema nekim autorima najbolje je kada opadne 100 % (ovim prskanjem ne vrši se zaštita lišća). Preporučuje se na manjim površinama da se mehaničkim putem, odnosno trešenjem voćka oslobodi lišća pre prskanja.
Sama reč "plavo" prskanje govori da se radi o fungicidima koji u svom sastavu imaju bakar jer je on nezamenljiv za ovu namenu. Na tržištu, tj. u poljoprivrednim apotekama mogu se nabaviti preparati, a jedni od njih mogu biti Bakarni oksihlorid-50 ili Cuprozin 35-WP, eventualno bordovska čorba. Preparati se koriste u punoj koncentraciji sa maksimalnom količinom tečnosti do 1.500 lit./ha (potrebno je voćke "okupati"). Tretiranje treba obaviti po lepom vremenu, bez vetra uz obavezno korišćenje zaštitne opreme i kada je temperatura u iznad 5°C.
Preporučljivo je prskanje obavljati ujutro odmah posle rose, da se do kraja dana preparat osuši. Pri vetrovitim vremenskim uslovima i niskoj temeperaturi nije preporučljivo vršti tretiranje. Nije preporučljivo prskati ni kada su niske temperature jer može doći i do izmrzavanja samih letorasta i grana.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije