1. Zašto je važna kvaliteta presadnica ?
2. Šta se postiže kontenjerskim uzgojom presadnica?
3. Koji se supstrat i kontenjeri koriste za uzgoj presadnica?
4. Kako izbjeći najčešće greške u uzgoju presadnica povrća?

Zašto je važna kvaliteta presadnica ?

Uz kvalitet sjemena, kvalitet presadnica povrća jedan je od uvjeta za postizanje dobrih rezultata u proizvodnji povrća. Čvrsta, zdrava presadnica daje nam zadovoljstvo svojom početnom brzinom i snažnim rastom. Kvaliteta presadnica odnosi se na kvalitetu jestivih dijelova (plodove biljke) i na uzgojnu kvalitetu. Kvalitetu jestivih dijelova određuje veličina, oblik, boja i okus. Kod uzgojne kvalitete vrednjuje se ekonomski opravdan prinos, otpornost na stres i otpornost na bolesti i štetnike.

Šta se postiže kontenjerskim uzgojom presadnica?

Presadnice uzgajane u kontenjerima imaju potpuno pravilan i jednak vegetacijski rast i razvoj tj. sve presadnice su iste veličine . Najveća prednost uzgoja presadnica u kontenjerima je ta što omogućava presađivanje presadnice zajedno sa supstratom na korijenu. Presađivanjem presadnica sa grudom supstrata na korijenu ne doživljavaju stres kao presadnice koje su presađene sa golim korijenom. Kontenjerske presadnice se puno lakše primaju pa podsađivanje je gotovo nepotrebno. Povrće iz presadnica uzgojenih kontenjerskim načinom dospijeva ranije za berbu i u pravilu daje veće prinose u odnosu na presadnice golog korijena.

Koji se supstrat i kontenjeri koriste za uzgoj presadnica?

Za uzgoj presadnica povrća koriste se kontenjeri od stiropora ili plastike. Kontenjeri su standardnih veličina uglavnom dužine 50cm i širine 33 cm, tako da ih na jednom četvrtom metru možemo postaviti šest. Kontenjeri od plastike su trajniji i mogu se koristiti veći broj godina, nakon korištenja mogu se oprati i dezinficirati te posložiti za iduću godinu.Za razliku od stiroporni kontenjera manje su skolniji oštećenjima. Stiroporni kontenjeri bolje zadržavaju toplotu i vlažnost supstrata, koriste se uglavnom za jednokratni uzgoj. Ovi kontenjeri se lakše oštećuju, teže se dezinficiraju za ponovljenu upotrebu, tokom čuvanja zauzimaju veći prostor te su skolniji oštečenjima od glodavaca. Za uzgoj presadnica povrća koriste se kontenjeri različitih dimenzija,pa tako kontenjeri sa 160,170 i 209 rupa najčešće se koriste za presadnice salate, kupusnjače i blitvu.Kontenjeri sa 104 rupe koriste se za kupusnjače,papriku, patlidžan i cvijeće dok kontenjeri sa 84,60 i 40 rupa koriste se za paradajz, papriku, lubenice, dinju te isto tako za patlidžane i cvijeće. Sijeme se sije na dubini od 2-3 cm.

Za uzgoj presadnica u kontenjerima koristi se sterilizirani supstrat tako da ne sadrže štetne mikroorganizme koji bi mogli uzrokovati polijeganje presadnica, nemaju u sebi sjemenke korova sposobne da proklijaju kao ni jaja odnosno ličinke štetnika koji bi mogli napraviti štete na mladim biljkama.Supstrat tokom čitavog perioda uzgoja presadnica treba održavati umjereno vlažnim.Zbog relativno malog volumena rupa u kontenjerima zalijevanje je neophodno obavljati ujutro.Za zalijevanje najbolje je koristiti kišnicu sakupljenu sa samih objekata, vodu iz vlastitih bunara ili čistu vodu iz prirodnih vodotoka. Izravno zalijevanje vodom iz vodovoda se ne preporučuje jer takva voda u pravilu je znatno hladnija što može negativno utjecati na razvoj presadnica.

Voda iz vodovoda je hlorisana, a mlade biljčice paprike su osjetljive na povećanu koncentraciju hlora. Zalijevanje presadnica se obavlja pomoću rasprskivača koji stvaraju izuzetno sitne kapi koje ne oštećuju mlade biljčice i ne zbijaju supstrat.

Mikroklimatski uslovi pri uzgoju presadnica

Da bi nam sjemena što brže proklijala kontejnere treba da smjestimo u prostorije u kojima možemo održavati optimalnu temperaturu oko 30°C. Temperaturu od 30°C treba održavati tijekom dana i noći sve dok sjeme u potpunosti ne nikne uz održavanje vlažnosti supstrata. Nakon što mlade biljčice niknu i razviju prve listove temperaturu u prostoriji treba sniziti na 20-25°C s tim da noćna bude oko 7°C niža nego tijekom dana uz redovito prozračivanje i vlaženje supstrata. Ovakav temperaturni režim se održava sve dok presadnice ne razviju 6-8 listića, tada je biljka spreman za presađivanje.

Pikiranje

Pikiranje je presađivanje mladih biljčica pojedinih vrsta povrća iz kontenjera manjih dimenzija rupa u kontenjere većih dimenzija rupa. Pikiranje vršimo kada mlade biljčice povrća razviju prva dva stalna lista, provodi se tako što se mlade biljčice čupaju držeći ih za listove, jer je mlada stabljika izuzetno nježna i osjetljiva. Najčešće se pikiranje koristi kod proizvodnje rasada paprike i rajčice. Ova tehnika proizvodnje presadnica je lahka za izvođenje, ali zahtijeva dosta vremena, rada i uloženih sredstava. Prilikom pikiranja odstranjuju se nedovoljno razvijene i oštećene biljke. Pikirane presadnice ranije formiraju plodove koji su u pravilu krupniji pa je i ukupni prinos po biljci veći.

Rasadnice patlidžana, tivice, krastavca, dinje, lubenice ne vole oštećenje korijena i bolje ih je od početka uzgajati u većim kontejnerima sa većim rupama. Patlidžan je još jedna povrtna vrsta koja ne voli oštećenje korijena.

Kako izbjeći najčešće greške u uzgoju presadnica povrća?

Sjemenu i iznikloj biljci treba osigurati povoljne uslove za rast, a to su temperatura bez velikih oscilacija, prema fazi razvoja i zahtjevu pojedine kulture.
Radi neometanog razvoja korijena treba osigurati kontejnere sa odgovarajućom veličinom rupa.
Zalijevanje u hladnim danima je svakih od 5 do 7 dana, a u danima kada je temperatura u plusu , svaki dan prema potrebi.
Biljkama treba dati i dovoljno svjetla da se ne bi izdužile.