Zašto zeleni zid na balkonu ili na terasi?

Baštovanstvo više nije rezervisano samo za baštovane sa baštom/vrtom, nego i za urbane stanovnike koji su ukrasne biljke na svojim balkonima zamijenili saksijama punim ljekovitog i začinskog bilja i crvenim plodovima ljutih papričica. Zeleni zidovi su odlično rješenje za sve one koji žele imati vrt, a ne mogu jer im nedostaje prostora. Zdravu, svježu i ukusnu hranu možemo uzgajati i na vlastitom balkonskom vrtu pa čak i ako se radi o malom balkonu.

Izbor lokacije za zeleni zid.

Preduslov za uzgoj biljaka na balkonu jeste pozicija vrta/balkona u odnosu na Sunce. Za bogatu berbu većine povrtnih kultura i bobičastog voća potrebno je biljke dnevno izložiti suncu najmanje 6 sati. Na balkonima koji se nalaze u sjeni dobro će rasti lisnato povrće poput: salate, blitve, rukole, kao i čak začinsko kao što su:vlasac, peršin,celer, bosiljak, itd... Biljke koje su inače osjetljivije na visoke ljetne temperature. Postoje vrste koje dobro podnose polusjenu te će uspješno rasti i na istočnim balkonima kao što su: matičnjak, menta, origano... Najbolji izbor za zeleni zid je svakako južna i jugozapadna strana balkona.

Šta koristiti za izradu zelenog zida.

Najlakši materijal za održavanje je plastika. Međutim, to može biti i metal koji je skuplji i teži ili drvo kojemu je potrebna dodatna zaštita od vlage i truleži. Drvene palete su jedan od materijala koje mogu poslužiti za izradu zelenog zida, također za okvir zelenog zida koriste se metalne armature, PVC cijevi kao i drugi razni reciklažni materijali koje smo bili spremili u smeće.

Izrada zelenog zida.

Naš zid sadrži ljekovito bilje, ukrasno bilje, te voće i povrće. Zbog svoje estetske uloge, ali i time što poboljšavaju kvalitet i povećavaju vlažnost vazduha, smanjuju uticaj buke, štede energiju i regulišu temperaturu objekta, vertikalne zelene zidove mnogi nazivaju i pravim „prozorima u prirodu“. Isto tako zeleni zidovi mogu i cjelokupnije djelovati na gradsku sredinu: štiteći zgrade od spoljašnjih uslova, obogaćujući vazduh kisikom, pročišćavajući ga, te i snižavajući temperaturu zgrade i okoline.

Za izradu našeg zelenog zida koristili smo materijal i to :

Plastične boce, Drvena ploča, Crijeva(usko crijevo 5mm, i široko crijevo 3cm ), Šarafi, Makaze, Papir, Skalpel, Nož, Svijeća, Akvarijska pumpa za vodu (3W), Električni tajmer, Posuda za vodu (plastična boca od 5l), Ekspandirana glina, Biljke (ljekovito bilje, ukrasno bilje, voće i povrće)

Okvir za naš zeleni zid poslužila je drvena ploča (ploča od stola) koja je širine 70cm i dužine 1.50m, drvena ploča može da se zaštiti nekom plastićnom tkaninom ili premaže eko bojom da je dodatno zaštitimo od vlage.

Od plastićnih boca napravili smo „saksije“ u koje planiramo saditi biljke. Na jednoj strani boce napravili smo rupu širine 7cm i dužine 10cm. Ovu rupu pravimo otprilike na samoj sredini boce. Dno boce smo također označili i uz pomoć svijeće zagrijavali, zatim rezali skalpelom. Dimenzije rupe na dnu boce je jednaka dimenziji čepa od boce.

Spajanje boca - naš zeleni zid se sastoji od 20 boca od kojih je 5 postavljeno horizontalno u redu , a 4 vertikalno. Vertikalne boce smo spajali jednu u drugu u već prethodno napravljene otvore na svakom dnu boce. Što možemo da vidimo kako to izgleda na sljedečoj slici.

Nakon spajanja boce u bocu slijedi nam pričvršćivanje boca na okvir (drvena ploča) - boce smo pričvrstili na drvenu ploču uz pomoć šarafa. Svaka boca po jedan šaraf.

Kada smo završili i ovaj korak, dobili smo kostur našeg zelenog zida. Sada je potrebno napraviti drenažu u svakoj bocu, napuniti boce supstratom (zemljom), izabrati biljke za naš zeleni zid i posaditi ih i zadnji korak jeste izrada sistema za navodnjavanje.

Prije same sadnje biljaka kao i prije punjenje boca zemljom potrebno je napraviti drenažu za svaku bocu posebno. Za drenažu smo koristili ekspandiranu glinu, koju smo stavljali na samo dno boce (debljina 5cm)

Poslije drenaže slijedi punjenje boca sa zemljom ili supstratom, najbolja kombinacija bi bila mix komposta, glistenjaka i baštovanske zemlje, ali naravno koristimo zemlju koju imamo na raspolaganju.

Kada smo boce napunili zemljom možemo poćeti sa sadnjom biljaka – biljke koje smo koristili za naš zeleni zid su : ljekovite biljke (ruzmarin, menta), povrće (celer, peršun, blitva), voće (jagoda), ukrasne biljke (bršljan, kadifica, lovor, tradeskancija)

Zadnji korak za izradu zelenog zida jeste ugradnja sistema za navodnjavanje – korištenje pumpe koja je programirana na tajmeru, pali se svako sat vremena i radi 15 minuta. Na pumpu je spojena široka cijev 3cm koja je instalirana na ploču zelenog zida. Na široku cijev ugrađene su plastične dizne na koje su povezane uske cijevi 5mm koje su spojene u boce, to jeste , saksije sa biljkama.

U današnje vrijeme postajemo svjesniji da se sve više zatrpavamo otpadom koji je štetan kako za okolinu, tako i za sva živa bića na planeti. Kada bi svaka zgrada ili dom imali zeleni zid, u enterijeru ili eksterijeru, pored estetske i već navedenih funkcionalnih vrijednosti, imala bi bitan faktor u lancu ishrane. Pored estetske svrhe, sadnjom raznog bilja, možemo u svojim domovima svaki dan imati svježu hranu.

Ovim projektom cilj nam je da podignemo svijest ljudi o tome kako nekad plastični materijal na treba da završi u okolini, već može da bude veoma koristan u našem svakodnevnom životu, a samo jedan od primjera je ovaj naš zeleni zid.

U izradi zelenog zida od recikliranog materijala učestovali su studenti master studija sa Agromediteranskog fakultet - Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru iz predmeta Urbana poljoprivreda.

Učestovali i realizovali projekat: doc. dr. Alisa Hadžiabulić zajedno sa njenim studentima Maida Šafro, Lejla Behrem, Anis Mrgan, Amar Bajrović, Muhamed Garib, Lejla Begić and Mirza Kovačić.