U Srbiji su od prošle godine ostale velike zalihe pšenice od 1,2 miliona tona, kukuruza, najlošijeg kvaliteta oko 350.000 tona i suncokreta oko 55.000 tona. Proizvođači su tokom prošle godine zbog političke nestabilnosti i rasta cene kukuruza i pšenice na domaćem tržištu, u jednom trenutku na više od 40 dinara po kilogramu, očekivali da će one nastaviti isti trend, pa nisu žurili sa prodajom, objašnjava direktorka Udruženja ”Žita Srbije“ Sunčica Savović. Dodaje da je od marta do aprila prošle godine izvoz bio i zabranjen, a posle toga, do kraja jula, izvoz je bio otežan zbog uvedenih kvota, što je nepovratno uticalo na smanjenje likvidnosti u žitarskom sektoru Srbije. Posledice toga, kako kaže, osećaju svi u lancu, od proizvođača do izvoznika. Najbolja strategija je, prema njenim rečima, oko 30 odsto pšenice i drugih ratarskih proizvoda prodati pred žetvu ili berbu, 30 u žetvi, a na zalihama ostaviti trećinu roda. Savović je rekla da su skladišta preopterećena viškovima robe i da će, posle berbe kukuruza morati da se krene sa prodajom neke od žitarica i uljarica, da bi se ona rasteretila. #trzistezitarica