Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 06.03.2022. 13:30

Varljiv mart: Protiv mraza paljenjem istrulele odeće?

Mnogi domaćini su sve pripremali i donosili u voćnjak ili vinograd ranije, kako bi odmah mogli da reaguju kad mraz nailazi.

Foto: Depositphotos/davnad3
  • 1.723
  • 196
  • 0

Vremenske prilike u martu mogu da budu veoma promenljive što su znali još drevni poljoprivrednici i govorili "nepostojan kao mart mesec" za čoveka koji brzo menja raspoloženje. Desi se da mart bude topliji od aprila ili hladniji od februara, sa snegom i olujama, naročito u planinskim krajevima. Nijedna od ovih promena nije sprečavala nekadašnje seljake (kao ni današnje) da u martu uveliko "otvore sezonu" svakodnevnih teških poslova na okućnici, njivi i svakom drugom mestu gde je rad potreban.

Vasa Pelagić u "Narodnom učitelju" nabraja dug spisak poslova kojima je vreme u martu. Dvorišta se raspremaju, novo đubrivo sabira, prevrće se i pregleda semenje za setvu, kalemljenje je u toku, a živina se nasađuje da bi izvela male piliće. Na njivi, svaki raspoloživ dan koristi se za setvu jarih žita, šećerne repe i suncokreta. Pelagić navodi da je za klijanje semena šećerne repe minimalna temperature četiri stepena, dok je optimalno na 12 do 15 stepeni. Suncokret, naprotiv, klija i na niskim temperaturama, do te mere da nije osetljiv ni na prolećni mraz, zato ga treba sejati što ranije. 

Od oranja do pretakanja buradi

Na teškim i glinovitim zemljištima treba obaviti prolećno oranje dubine do tri četvrtine jesenjeg oranja. Bilo da je zemlja u proleće poorana jednom ili dva puta, posle svakog oranja sledi obavezno drljanje, kako bi se izbegao gubitak vlage iz zemljišta. Ako se posle oranja stvaraju veće grudve u zemlji (na posebno težim terenima), onda pre drljanja sledi još i tanjiranje

Prolećno oranje: Kako ne napraviti grešku u izboru priključnih mašina?

Proizvođače vina čeka pretakanje buradi pre drugog vrenja (prolećnog mućenja i previranja) i dopunjavanje buradi. 

Vinogradari odgrću čokote, ako vremenske prilike dozvoljavaju, sade nove i prvi put okopavaju vinograd. U krajevima sa prijatnom klimom vreme je za orezivanje vinove loze, međutim, ako postoji opasnost od mrazeva, ova rezidba se odlaže za nekoliko nedelja.

Zaštita od mraza paljenjem starih opanaka?

Malo čega se poljoprivrednik boji kao prolećnog mraza koji za jedno jutro može da sreže rod za nastupajuću godinu. Isto važi i za voćnjak, zato su još u davna vremena poljoprivrednici dežurali u voćnjacima i vinogradima paleći vatre i pokušavajući da dimom ublaže dejstvo mraza. Za ovo dimljenje voćaka i vinograda korišćen je najraznovrsniji materijal, od drvenih otpadaka do stajnjaka, slame, pleve, svega što se nađe.

Mnogi domaćini su sve pripremali i donosili u voćnjak ili vinograd ranije, kako bi odmah mogli da reaguju kad mraz nailazi. U drevna vremena u potpalu je dodavana stara istrulela odeća, a naročito stari opanci, jer je narod verovao da zle sile koje dovode mraz beže od neugodnog mirisa ljudske odeće i obuće. Danas za ovu svrhu postoje savremeni metodi i aparati, ali strah od poznih mrazeva nije se smanjio. 

Utopljavanje za svaki slučaj

Pčelari u martu pregledaju pčelinja društva, slaba prihranjuju, a gde je moguće, preseljavaju rojeve iz starih košnica "vrškara" u nove "đerzonke". Od polovine marta, prihranjuju se sva pčelinja društva, kako bi se razvila za prolećnu sezonu. Novi okviri za košnice treba da su već spremljeni tokom zime. 

Rano cvetanje i kasni mraz mogu biti pogubni za pčelarsku godinu

Pelagić naglašava da u martu radnu stoku treba bolje hraniti, a ždrebne kobile i steone krave još bolje. Ovcama i jaganjcima hrana se takođe pojačava

Rasadnike i dalje čuvati i utopljavati - mart je to, za čas može da se promeni vreme. 


Tagovi

Zaštita od mraza Zadimljavanje Paljenje odeće i obuće Vasa Pelagić Prolećno oranje Prihranjivanje pčela Radovi u martu


Autorka

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorka tri romana i pesnikinja u ilegali. Sarađivala je sa redakcijama glasila Republika, Helsinška povelja i sa većim brojem portala. Posebno interesovanje pokazuje za život žena na selu. Vodi rubriku "Kikindski nostalgični život" za "Kikindske".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]