Varljiv mart: Protiv mraza paljenjem istruhle odjeće?

Vremenske prilike u martu mogu biti veoma promjenljive što su znali još drevni poljoprivrednici i govorili "nepostojan kao mart mjesec" za čovjeka koji brzo mijenja raspoloženje. Desi se da mart bude topliji od aprila ili hladniji od februara, sa snijegom i olujama, naročito u planinskim krajevima. Nijedna od ovih promjena nije sprječavala nekadašnje seljake (kao ni današnje) da u martu uveliko "otvore sezonu" svakodnevnih teških poslova na okućnici, njivi i svakom drugom mjestu gdje je rad potreban.

Vasa Pelagić u "Narodnom učitelju" nabraja dug spisak poslova kojima je vrijeme u martu. Dvorišta se raspremaju, novo đubrivo sabira, prevrće se i pregleda sjemenje za sjetvu, kalemljenje je u toku, a živina se nasađuje da bi izvela male piliće. Na njivi, svaki raspoloživ dan koristi se za sjetvu jarih žita, šećerne repe i suncokreta. Pelagić navodi da je za klijanje sjemena šećerne repe minimalna temperature četiri stepena, dok je optimalno na 12 do 15 stepeni. Suncokret, naprotiv, klija i na niskim temperaturama, do te mjere da nije osjetljiv ni na proljetni mraz, zato ga treba sijati što ranije. 

Od oranja do pretakanja buradi

Na teškim i glinovitim zemljištima treba obaviti proljetno oranje dubine do tri četvrtine jesenjeg oranja. Bilo da je zemlja u proljeće poorana jednom ili dva puta, posle svakog oranja slijedi obavezno drljanje, kako bi se izbjegao gubitak vlage iz zemljišta. Ako se poslije oranja stvaraju veće grudve u zemlji (na posebno težim terenima), onda prije drljanja slijedi još i tanjiranje. 

Proljetno oranje: Kako ne napraviti grešku u izboru priključnih mašina?

Proizvođače vina čeka pretakanje buradi prije drugog vrenja (proljetnog mućenja i previranja) i dopunjavanje buradi. 

Vinogradari odgrću čokote, ako vremenske prilike dozvoljavaju, sade nove i prvi put okopavaju vinograd. U krajevima sa prijatnom klimom vrijeme je za orezivanje vinove loze, međutim, ako postoji opasnost od mrazeva, ova rezidba se odlaže za nekoliko sedmica.

Zaštita od mraza paljenjem starih opanaka?

Malo čega se poljoprivrednik boji kao proljetnog mraza koji za jedno jutro može da sreže rod za nastupajuću godinu. Isto važi i za voćnjak, zato su još u davna vremena poljoprivrednici dežurali u voćnjacima i vinogradima paleći vatre i pokušavajući da dimom ublaže dejstvo mraza. Za ovo dimljenje voćaka i vinograda korišten je najraznovrsniji materijal, od drvenih otpadaka do stajnjaka, slame, pljeve, svega što se nađe.

Mnogi domaćini su sve pripremali i donosili u voćnjak ili vinograd ranije, kako bi odmah mogli da reaguju kad mraz nailazi. U drevna vremena u potpalu je dodavana stara istruhla odjeća, a naročito stari opanci, jer je narod vjerovao da zle sile koje dovode mraz bježe od neugodnog mirisa ljudske odjeće i obuće. Danas za ovu svrhu postoje savremeni metodi i aparati, ali strah od poznih mrazeva nije se smanjio. 

Utopljavanje za svaki slučaj

Pčelari u martu pregledaju pčelinja društva, slaba prihranjuju, a gdje je moguće, preseljavaju rojeve iz starih košnica "vrškara" u nove "đerzonke". Od polovine marta, prihranjuju se sva pčelinja društva, kako bi se razvila za proljetnu sezonu. Novi okviri za košnice treba da su već spremljeni tokom zime. 

Mart je najkritičniji mjesec za pčele - šta se mora uraditi?

Pelagić naglašava da u martu radnu stoku treba bolje hraniti, a ždrebne kobile i steone krave još bolje. Ovcama i jaganjcima hrana se također pojačava. 

Rasadnike i dalje čuvati i utopljavati - mart je to, za čas može da se promijeni vrijeme.