Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 10.07.2022. 13:30

Uz pesmu žnjeti - posle žetve dobro jesti

Poljoprivrednici su nalazili načina da uz tegoban rad provuku i vesele običaje u kojima učestvuju svi znani i neznani.

Foto: Depositphotos/roman023
  • 154
  • 39
  • 0

Žetva, velik, težak i neodložan posao koji traje nedeljama, nije postao lak ni kad su u igru ušli kombajni i ostala snažna mehanizacija. Ipak, ostala je kod mnogih poljoprivrednika neka vrsta nostalgije za vremenima kad se žnjelo srpom i kosom, pa veća i manja mesta, naročito sela, oživljavaju stare običaje i priređuju žetvene svečanosti po ugledu na vremena od pre Prvog svetskog rata.

Za te prilike, deo atara se ostavi nepožnjeven modernim mašinama, jer nastupaju kulturno umetnička društva, a ponekad i svi stanovnici i gosti, u narodnim nošnjama i sa starinskim alatkama za žetvu. Letina se u ta davna vremena ubirala ručno, a povrede alatkama bile su srazmerno česte. Iako je većina učesnica i učesnika bila bosa, jer nije ni imala nikakvu obuću, ženski svet bi došao da radi sa perlama oko vrata, a muškarci u najboljim košuljama.

Simbolika žetve i šta smo i danas zadržali u običajima?

Ovo je prastar običaj, nesumnjivo iz prehrišćanskih vremena, kad je žetva bila prvenstveno izraz zahvalnosti božanstvima za njihove darove. Božanstva su se u međuvremenu menjala, zahvalnost za novo žito je ostala uz ogromno olakšanje i radost što je letina smeštena u ambare, koševe i ostale pogodne prostorije. 

Pesme žetelačke

Običaj na žetvi bio je i da žeteoci pevaju. Etnolozi i samouki skupljači narodnih umotvorina su davno izdvojili "pesme žetelačke" od ostalih "pesama uz rad". Poznata je na primer "Nadžnjeva se momče i devojče" koja se i danas peva u sličnim prilikama. Manje je poznata "Žetvu žele vila i devojka" u kojoj vila - kao biće sa natljudskim sposobnostima mnogo više žanje nego što devojka stigne da veže.

"Hoćeš da ti hitrac-trave dadem, da ti budu pohitrije ruke?", pita saosećajna vila.

Letina se u ta davna vremena ubirala ručno, danas mehanizovano (foto: A. Jovanović)

Svi koji su se spremali da te godine budu žeteoci nisu hteli da spavaju popodne tokom cele sezone prolećnih praznika, verujući da će im ovo uzdržavanje od sna dati dovoljno snage da prilikom žetve ne budu dremljivi. Posao nije čekao, svi su se bojali da kiša ili nevreme ne zaustavi žetvu i bilo je važno da sav rad bude dovršen od svitanja do sumraka. Neki žeteoci tražili su i nalazili zmijsku košuljicu, kojom su trljali ruke u uverenju da im se dlanovi neće znojiti na teškom radu. Prema običajima, žeteoci žure da završe svako svoju brazdu, čepajući jedni druge, kako im niko ne bi isprednjačio. Ovo šaljivo takmičenje moglo je da dovede i do tuče, što se ipak retko dešavalo. 

Gozba na kraju dana

Kako su žeteoci stizali na posao rano ujutro, a razilazili se tek kad završe žetvu, podrazumevalo se da vlasnik zemlje obezbedi doručak, ručak i večeru i naravno dovoljno vode za dugi letnji dan. Doručak i ručak obavljali su se u brzini, uz kratku molitvu, dok je večera postajala pravo slavlje. Sav strah bi prošao, žito je požnjeveno, dakle, bilo je vreme za veselje i opuštanje.

Vojvođanski kosci čuvaju stare običaje

Od poslednje rukoveti žita plela se "božja brada" ili venac, koji treba da štiti useve do kraja godine. Domaćin bi tek za večerom iznosio alkoholna pića, a domaćica obilnu večeru. Danas je to roštilj, nekad bi bilo kuvano jelo, u Banatu često paprikaš od živinskog mesa, u kome bi završilo celokupno stanovništvo kokošinjca.

U ponekim selima još se sačuvao običaj da žeteoci po završetku žetve, sa srpovima u rukama, jure gazdaricu i sasvim ozbiljno se "dogovaraju" da je ubace u kotlić, ako večera kasni. Ovo se odavno računa kao šala, smeje se i domaćica i uz prigodne reči "otkupljuje se" dobrom hranom za celu ekipu, ali, ko zna - možda su davna darežljiva božanstva nekada stvarno zahtevala žrtvu? Tema za stručnjake, a paori će, po završetku žetve i pripadajućih običaja, bar jednu noć prespavati mirno. 


Tagovi

Žetva pšenice Običaji Narodna predanja Narodni običaji Božja brada


Autorka

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorka tri romana i pesnikinja u ilegali. Sarađivala je sa redakcijama glasila Republika, Helsinška povelja i sa većim brojem portala. Posebno interesovanje pokazuje za život žena na selu. Vodi rubriku "Kikindski nostalgični život" za "Kikindske".