Kako da poljoprivrednik ne bude na milosti ćudi prirode? Suša ili obilna kiša predstavaljaju jednako veliku opasnost, zato su države od nastanka gradile sisteme za navodnjavanje i odvodnjavanje, a neki od njih služe i danas.
Nemoguće je proceniti da li se poljoprivrednik više boji suše ili viška vode na svojim parcelama, pošto obe pojave mogu da prepolove ili unište sav njegov trud, znanje i striktnu primenu klasičnih i savremenih mera. U nedavnoj istoriji Srbije bilo je godina kad je suša, oluja sa pljuskovima ili poplava uništila rod, a takođe i sezona kad su sve nepogode nastupale jedna za drugom: najpre suša od po tri meseca ("zemlja suva k'o barut!", govorili su zemljoradnici), a onda pljuskovi ili obratno - najpre voda uništi rod, zatim suša dokrajči ono što je ostalo.
Iako sistemi za navodnjavanje odavno postoje u mnogim opštinama, naročito na većim imanjima, ova šansa ni izdaleka nije iskorišćena u celoj državi. Žalosno je kad pored jedre vode - reke ili kanala - letina vene od vrućine, a nije redak prizor. S odvodnjavanjem može da bude još gore: mnogi odvodni kanali u Vojvodini, iskopani još u doba Habsburgovaca upravo radi isušivanja močvara, potpuno su zapušteni i ne služe svrsi.
Iako izgleda neverovatno da reka malo šira od bračnog kreveta može da poplavi hiljade hektara plodne zemlje posle nekoliko jačih kiša, još uvek se događa. Delom je u pitanju potpuno nerešen sistem odbrana od vode u mnogim opštinama južno od Beograda, a delom doprinose i svi oni koji u reku ili potok bacaju velike količine smeća, stare zamrzivače i šporete, a neretko u istu "završe" i celi automobili bez točkova.
RZS: U 2020. godini 75 odsto poplavljenog zemljišta - poljoprivredno
Poljoprivrednicima se događalo da, čak i posle poplave ili obilnih kiša koje su im uništile prinos dobiju rešenje da plate naknadu za odvodnjavanje - koga nije ni bilo. Nisu pošteđeni ni oni čije je zemljište na bregu, tako da mu nikakvo odvodnjavanje nije potrebno.
Sadašnjost i budućnost poljoprivrede uveliko zavise od pravilnog rasporeda vode na obradivim površinama, ali ni prošlost navodnjavanja i odvodnjavanja nije ništa manje zanimljiva. Najstarije civilizacije, dobrim delom zavisne upravo od poljoprivrede, gradile su svoje hidromelioracione sisteme i ti sistemi su bili srazmerno efikasni. Ostaci drevnih mreža za navodnjavanje i odvodnjavanje, stari hiljadama godina, pronađeni su u Egiptu, Indiji, zemljama "plodnog polumeseca" (današnji Iran i Irak), na Novom Zelandu i širom Afrike.
Osmansko carstvo u doba svog razvitka takođe se bavilo obezbeđenjem od poplava. U Banatu je taj veliki poduhvat započet u doba Marije Terezije (1717-1780.) uz učešće velikog broja inženjera i angažovanje više hiljada radnika. Kao rezultat, formirana je mreža kanala, isušene močvare i stvoreni uslovi za formiranje plodnog zemljišta. Tokom realizacije Kikinda je ostala bez dve reke - Galadske i Vince - ali je zauvek ukroćena Tisa, koja je vekovima stalno menjala korito izazivajući poplave maltene posle svakog topljenja snega.
Ulice Gornja vodoplavna i Donja vodoplavna u Kikindi ne zovu se tako iz šale, nego zato što je upravo kroz njih tekla Galadska, u svoje vreme, pre nekih 300 do 400 godina plovna rečica, kojom je dovožena drvna građa za kuće malim lakim brodovima, šajkama. Kikinda sa pripadajućim selima tri puta je u svojoj istoriji bila poplavljena do krovova, a šteta u poljoprivredi bila je neprocenjiva, zato su kanali, kad su jednom iskopani, brižljivo čišćeni i dobro održavani. Polovinom prošlog veka poslužili su kao osnova za još značajniji poduhvat - kanalski sistem, Dunav-Tisa-Dunav.
Najjednostavnije rešenje u navodnjavanju - rad apsolvenata Poljoprivrednog fakulteta
Uz sve znanje o značaju vode u pravo vreme i u pravoj količini za poljoprivredu i sve u njoj, ovdašnji poljoprivrednici još uvek sa strahom gledaju u nebo pitajući se šta će ih odozgo zadesiti, suša ili suviše obilna kiša. Države dobrog standarda odavno tu brigu dele sa svojim poljoprivrednicima i preduzimaju sve što mogu da poljoprivreda ne bude na milosti ćudi prirode, jer, ako je moguće u pustinji odgajiti voće uz pravilno navodnjavanje, zašto bi takva prilika ostala neiskorišćena na području umerene klime?
Izvori: Herbert Dž. Vels, "Istorija sveta", Džared Dajmond, "Mikrobi, puške i čelik" (istorija civilizacije) i Čarls Ingrao, "Habsburška monarhija"
Tagovi
Autorka