Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Korona virus
  • 22.04.2020. 12:00

Manite se više mantre "seljak će posejati"

A seljak? Pa ko seljaka pita? On će i onako posejati, neće ostaviti zemlju zaparloženu. Pošto poljoprivreda i prehrambena industrija učestvuju u našem BDP-u sa 21 odsto oni očekuju, a više se nadaju, da taj pad neće biti toliko izražen.

Foto: Jelena Gajić Đokić
  • 581
  • 233
  • 1

Ko izgubi dobitak, dobija gubitak - legendarna je Grunfova misao iz još legendarnijeg stripa Alan Ford na kojoj je moja generacija odrasla. Pala mi je na pamet čitajući 'analize' samozvanih 'ekonomskih proroka' kako, Bože moj, pad BDP-a u Srbiji neće biti kao u državama EU.

Na osnovu njihovog mišljenja, kao posledica pandemije virusa COVID-19, glavni gubitnici su sektor usluga (avioprevoz, turizam...) pa potom visokosofisticirane industrijske grane zbog nemogućnosti obezbeđivanja neophodnog repromaterijala, a potom i smanjene tražnje.

Hoćemo li se zahvaliti i seljaku?

A seljak? Pa ko seljaka pita? On će i onako posejati, neće ostaviti zemlju zaparloženu. Pošto poljoprivreda i prehrambena industrija učestvuju u našem BDP-u sa 21 odsto - oni očekuju, a više se nadaju, da taj pad neće biti toliko izražen. Inače, za one koji ne znaju šta je BDP da kažem da je to bruto domaći proizvod koji je ukupna vrednost proizvedenih dobara i usluga, koje su pružene u jednoj zemlji u određenom vremenskom periodu. To je ekonomski izraz koji predstavlja ukupnu produkciju finalnih roba i usluga, ostvarenu u nacionalnoj ekonomiji, bez obzira na vlasništvo.

Možda je promišljanje ovih 'eksperata' bilo zdravorazumsko - za 18. vek. Međutim, pošto živimo u 21-om, gde je svet postao globalno selo, ove mudrolije vladalačkih trbuhozboraca sigurno 'ne piju vodu'.

Na gubitak od 15.000 evra - pomoć 30.000 dinara?

Za početak ti ispaljivači parola mogli su da popričaju sa istim tim seljacima koji gube dobitak i dobijaju gubitak. 
Zatvaranje pijaca prvo je pogodilo proizvođače ranog povrća u zatvorenom. U početku su ga donosili kupcima 'na noge'. Uglavnom to se ispostavilo kao skuplja opcija. Salatu su zatim poklanjali komšiluku po selu, a potom su njom hranili ovce.

Umesto na tržište - zelena salata u smeće?

Oni veći povrtari koji proizvode u zatvorenom prostoru svedoče da su na ovom poslu izgubili 10.000 do 15.000 evra. Baš će im dobro doći državna pomoć od 30.000 dinara. Uranilovka, kao i obično.

Posebno je pitanje da li je pijace trebalo uopšte zatvarati, pošto su one na otvorenom, a trgovinski lanci koji su u zatvorenom bili su sve vreme otvoreni za kupce.

Potom su se žalili proizvođači sira i ostalih mlečnih prerađevina kojima je odsečena osnovna prodajna baza - hoteli i restorani. Za njima su u red, uredno stali, odgajivači ovaca koji su jagnjad spremali za iste te hotele i restorane ali i za pečenjare i vaskršnje praznike. O tome su potresno govorili i predsednik opštine Dimitrovgrad Vladica Dimitrov kao i pomoćnik gradonačelnika Pirota Goran Popović.

Presabiranje posle Uskrsa

U ovoj priči ne treba zaboraviti ni one 'male'. Ljude koji su ostali bez posla i u svom malom domaćinstvu pokušavaju da nađu sreću za svoje ukućane. Većina proizvođača gljiva su takvi. Plodove nisu mogli da prodaju pa su ih marinirali.

Proizvođači jaja ovih dana, nakon proslava Vaskrsa, tek treba da se presaberu koliko su 'u buli'. Sva je prilika da ćemo se u narednih mesec-dva po pijacama 'gađati' jagodama. Dobro je da su sada pijace otvorene, ali nije to što će retko koja jagoda završiti u inostranstvu kako je to i planirano. Kratkotrajna sreća će to biti za potrošače, ali ne i za proizvođače. Slično mogu da očekuju i proizvođači cveća.

Proizvođači cveća se nisu pronašli u ekonomskim merama Vlade?

I mogao bih tako da nabrajam još mnogo što se domaće scene tiče. Ali, tu nevoljama nije kraj.

Nažalost.

Ono što Evropa nije bacila, završiće ...?

Osnova ekonomije neke zemlje uz proizvodnju, bankarski sektor svakako je i trgovina. Pošto su se kreatori naših sudbina dohvatili neoliberalnog koncepta i (gotovo) sve trgovačke sisteme prodali strancima u ovom vremenu krize jasno je šta nas čeka.

Dva meseca izostanka očekivane tražnje napunilo je skladišta prehrambenih giganata u EU. Pratili ste priče kako stočari mleko prosipaju. Ne završi svo u šahtu. Delom se preradi u mleko u prahu. Tako je i sa većinom ostalih prehrambenih namirnica.

Šta možemo očekivati nego da se one po bagatelnim cenama, čak ispod cena koštanja, nađu na rafovima naših trgovina. Samo kako bi se proizvođači oslobodili zaliha. To će, gotovo je izvesno, strani vlasnici trgovinskih lanaca učiniti za svoje proizvođače. Dobrovoljno ili pod pritiskom tamošnjih vlada - svejedno je.

Sve mode prolaze, samo čije će vino ostati?

Marko Malićanin, predsednik upravnog odbora Saveza vinara i vinogradara Srbije, procenjuje da ćemo u 'prvom naletu' biti preplavljeni vinom iz Crne Gore i Severne Makodenije. Zbog nerealizovane prodaje vina usled pandemije virusa COVID-19 očekuje da će ta vina završiti na domaćem tržištu. Za njima će doći vina iz Hrvatske pošto se očekuje skromna turistička sezona, pa se pretpostavlja da će ta nepopijena vina biti preusmerena prema Srbiji.

A šta ćemo tek sa vinima iz giganata poput Italije, Španije i Francuske?

Ovo je samo deo problema koji očekuju naš poljoprivredno-prehrambeni sektor. Kako sad besmisleno zvuči ona floskula sa početka teksta - seljak će posejati, zar ne?!


Tagovi

Srpska poljoprivreda Poljoprivreda Srpski seljak Proizvođači BDP Ekonomisti Povrtari Stočari Korona virus Ekonomske mere pomoći


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Magnolija-drvo gracioznih cvetova!