Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pogled u prošlost
  • 06.06.2021. 14:00

Kakve veze imaju Milankovićevi ciklusi sa poljoprivredom?

Klima se menja - i to joj je u "opisu posla". Promene koje traju hiljadama godina ljudska vrsta je ubrzala zagađenjem planete. Ipak, za poljoprivredu uvek postoji prilika da se prilagodi klimatskim uslovima.

Foto: Depositphotos/stevanovicigor
  • 1.519
  • 474
  • 0

Da se klima menja, jasno je, naročito poljoprivrednicima koji svaku promenu osete na prinosu (i u svom džepu). Stariji paori često s tugom napominju kako više nema onakvih zima kakve pamte iz svoje mladosti, sa snegovima do struka i dobrim prirodnim pokrivačem za ozime useve. Nekad su, kažu, proleća bila proleća, stizala su baš kad treba, sa dovoljno kiše i sunčanih dana, a leta bila vrela i suva baš kako valja da bi se u jesen skinuo bogat rod i plod.

Iz ovakvih iskaza često provejava nostalgija koja značajno zamagljuje podatke. Bilo je oduvek dobrih godina, pogodnih za poljoprivredu, ali isto tako i onih kad preduga zima, hladno proleće, kišovito ili suviše sušno leto "skinu" većinu poljoprivrednikove muke. Klima se, realno gledano, stalno menja - i to joj je "u opisu posla", prema dosadašnjim naučnim postignućima.

Ledena pustinja u zelenoj zemlji

Milutin Milanković (1879. - 1958.), svetski poznati naučnik, između ostalog je zadužio čovečanstvo teorijskim objašnjenjem Zemljinih klimatskih promena kroz istoriju i pojave ledenih doba, kao i mogućih klimatskih promena u budućnosti. Teorija je poznata kao Milankovićevi ciklusi. Istoričari su, od pojave pisane istorije, beležili povremeno katastrofalne vremenske prilike koje mogu da se objasne samo kao klimatske promene. Za vreme poslednjeg "ledenog doba", srećom kratkotrajnog, u XIII veku za koje naučnici često govore da nije bilo "pravo", Grendland, u prevodu "zelena zemlja", bogata i plodna naseobina skandinavskih Vikinga, postala je ovo što je danas: ledena pustinja, kao dokaz da sa klimom nema šale.

Istovremeno, gotovo svi evropski narodi gaje u tradiciji legendu o "velikoj zimi" koja je trajala godinama i zamalo uništila ceo ljudski rod. Poklapanje narodnih priča i naučnih podataka ovde je preveliko da bi bilo slučajno. 

S druge strane, nezavisno od Milankovićevih ciklusa, u kojima se Zemlja kroz hiljade godina zagreva pa hladi pa opet zagreva, ljudski rod je kroz uništenje prirode doveo u pitanje svet u kome živimo, a koji se upravo globalno zagreva, što će nesumnjivo menjati klimu i dalje. Da li ovo zagađivanje, naročito aktuelno u XX i XXI veku, može da prestane?

Može, ali, iziskivaće velika sredstva i promene u ponašanju velikih zagađivača. Sudeći po ovom proleću koje je u Srbiji više ličilo na jesen, niko ne bi rekao da je ikakvo zagrevanje u toku, ali, podaci na planetarnom nivou su jasni i neumoljivi. 

Dugoročna prognoza: Koje delove Evrope će zahvatiti suša?

I gde je tu, u svetlu velikih promena, poljoprivreda? Pošto na klimatske prilike ne može da utiče - barem ne kratkoročno - moraće, kao i uvek do sada, da im se prilagođava. Kad očekuju hladnu i kišovitu godinu, poljoprivrednici će sejati i saditi biljke kojima ne smeta hladnoća i voda, ako nastupi suša - biljke kojima pogoduje takvo vreme, a ako baš otopli, na red dolaze kulture iz dosadašnjih tropskih krajeva.

Kada nije postajao rizik?

Postoje vrste za svaku klimu, neke je stvorila sama priroda, a neke su poljoprivrednici i naučnici odgajali vekovima da odole svakoj promeni vremenskih prilika. Postoji rizik, ali, kada to u poljoprivredi nije postojao rizik? Ona je od vajkada pripadala grupi najrizičnijih ljudskih zanimanja sa krajnjom neizvesnošću konačnog rezultata, uz sav trud i znanje.

Postoji i šansa, da mudrim odabirom vrsta koje će gajiti poljoprivrednici upravo u doba klimatskih promena postignu dobar rod. Ukoliko baš otopli, i takve prilike se ustale na više godina, ko zna, možda ćemo u Kikindi i okolini gajiti banane, mango ili kokosove orahe.


Tagovi

Klimtske promene Poljoprivreda Ruzici u poljoprivredi Milankovićevi ciklusi Duge zime Suša


Autorka

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorka tri romana i pesnikinja u ilegali. Sarađivala je sa redakcijama glasila Republika, Helsinška povelja i sa većim brojem portala. Posebno interesovanje pokazuje za život žena na selu. Vodi rubriku "Kikindski nostalgični život" za "Kikindske".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić