Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Opstanak poljoprivrednika
  • 01.07.2019. 18:00

Isplativost poljoprivrede u Srbiji: Na istoku ništa novo

Kako stvari sada stoje, u minusu: krastavac, paradajz, jagoda, malina, trešnja, već se najavljuje isti scenario za pšenicu, a prava enigma je šta će biti na jesen s jabukom.

Foto: Jelena Gajić Đokić
  • 714
  • 217
  • 1

O besmislu Prvog svetskog rata Erih Marija Remark 1929. piše u romanu "Na zapadu ništa novo". Gotovo vek kasnije u kolumni "Na istoku ništa novo", koju upravo započinjem, pišem kako je besmisleno baviti se primarnom poljoprivrednom proizvodnjom i biti puki sirovinac. Bar u Srbiji.

Kako stvari stoje poljoprivrednik će primarne proizvode sam ili udružen prerađivati ili će nestati. Pre nešto manje od godinu dana, pisao sam o tome da poljoprivredniku preostaje samo "gerilski pristup" ako želi da preživi. Najmanje što želim da likujem nad time da sam bio u pravu.

Gerila iz brazde - od sirovinaca do preduzetnika

Poljoprivrednici gube na gotovo svakoj primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Poljoprivrednici su zaduženi.
Poljoprivrednici su očajni.
Poljoprivrednici ne znaju šta i kako dalje.

Ništa novo, ali gore

Ispada da je u odnosu na lane baš tako. Uz niske cene tome su doprinele, prvo suša od Nove godine pa do marta. Pa mraz. Pa grad. Pa poplave. Sve što ne valja se urotilo protiv seljaka.

Seća li se neko kada je pšenica imala dobru cenu? Neko bi rekao da ima sada. Ono malo što je ostalo kvalitetne, prodaje se po ceni od 23,5 do 24,1 din/kg. Ali ta pšenica nije u rukama seljaka nego trgovaca. I ima je vrlo, vrlo malo. Oni koji su imali ekonomiju u srednjoj školi znaju da su na jednom od prvih časova učili da ako je ponuda mala cena ide na gore i obrnuto. Ako pratite naše medije ispada da smo uspeli da poremetimo i osnovne temelje ekonomije. Naime, sa tv-a, časopisa i portala danima se najavljuje da će rod pšenice biti skroman ali i da će cena biti niska. Dve nedelje pre nego što je prvi kombajn ušao u polje. Kako to? Pa tako što neko namerava da po ko zna koji put jeftino preuzme pšenicu i da je kasnije skuplje proda.

A i da odgovorim na pitanje iz podnaslova. Poslednji put u žetvi pšenica je imala visoku cenu kada je aktuelna garnitura preuzimala vlast. Pre tačno sedam godina, 2012. pšenica u žetvi je plaćana 22,50 (bez PDV-a). Svih ostalih godina bila je u rasponu od 16,5 do 17,5 dinara po kilogramu.

Voće i povrće, priča za sebe

O razlozima i o prekomernom uvozu, pre svega povrća već sam pisao. Klimatske ne(prilike) opet su uslovile da voća ove godine imamo malo. Za otkupljivače, po ko zna koji put to ponavljam, voćari nisu partneri već sirovinci koje treba što više oglobiti. Kako drugačije objasniti prvu ponuđenu cenu za malinu od 100 din/kg kada se procenjuje da je 80% roda propalo. A šta ćemo sa oblačinskom višnjom? Prvo se govorilo o akontnoj ceni od 50 din/kg da bi se ona ubrzo "izduvala" na 20-30 din/kg. Pa ko da je bere za te pare? Česte kiše dovele su do pucanja plodova trešanja, pa je retko koji proizvođač imao tržišni kvalitet. Trebalo bi da sačekamo kraj godine da saznamo koliko će uopšte tog voća završiti u inostranstvu.

Kada je reč o jabuci, scenario od prošle godine ne bi smeo ni da se zamisli. Gotovo da nema proizvođača koji bi mogao da ekonomski preživi dve godine sa cenama od 15 din/kg za prvu klasu i 4-5 dinara za industrijsku jabuku. Za sada se ni ne naslućuje šta proizvođači ove godine mogu da očekuju.

Još, kada je o voćarstvu reč, borovnica se poslednjih godina nudi kao spasonosno rešenje. Dobro je da su oni koji su na vreme uočili taj potencijal, a da nisu štedeli na usvajanju znanja i ulaganju u tehnologiju pa ove godine (kao i lane) beleže od 5-6 evra po kilogramu. A da li to može biti većinska Srbija? Sa neophodnim ulaganjima od 50.000 evra po hektaru? Malo verovatno. Naročito nakon tuceta proizvodnji koje su najavljivane kao sudbonosne da bi se na kraju pretvorile u pravi fijasko.

Junad utovljena, čekaju

A koliko ste puta samo slušali preporuku s malih ekrana: "Ne budite puki ratari, nego utovite junad". I dalo je to rezultat. Cena junadi je za godinu dana prevalila put sa 1,7 €/kg na 2,2 €/kg da bi se sada vratila, manje-više na početnu poziciju. Na inostranom tržištu završavaju manje količine, a pravi kolaps doživljavaju oni koji su se nesmotreno zadužili očekujući dobit. 

I za kraj, finansiranje

Mnogo puta sam "na terenu" od seljaka čuo otprilike, "ne trebaju mi krediti ni bespovratan novac već samo dobra cena za moju robu". Dobro je da novac u skorijoj prošlosti nije bio jeftin kao sada, ali poljoprivrednici teško odlučuju da se zaduže kada im je plasman neizvestan.

Potpisnik ovih redova bio je prisutan ne razgovorima pokrajinskog sekretara za poljoprivredu Vuka Radojevića i voćara iz Novog Slankamena. Voćari su se žalili na odluku države o tome ko može i pod kojim uslovima da izvozi jabuku. Prema njihovoj tvrdnji to je zaustavilo 80% onih koji su do tada otkupljivali jabuku i izvozili je za Rusiju.

Kako su na sastanku saopštili, to je dovelo do toga da samo u tom mestu u hladnjačama bude 7.000 tona jabuke koja nije imala kupca. Na sve to sekretar Radojević im je odgovorio: "Na nama je da vam obezbedimo jeftin novac, a vi snosite odgovornost za svoje poslovne odluke".
Zato, poljoprivrednici, pamet u glavu. Ako već nije kasno.


Tagovi

Povrtarstvo Voćarstvo Ratarstvo Poljoprivreda Vuk Radojević Kolumna


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić