Pretraga postova
Na 12. En primeuru u Zagrebu mlade malvazije Da su istarske malvazije omiljeno vino među vinskim znalcima i vinoljupcima potvrdilo je 12. izdanje En primeur-a koje se održalo 12. 2. 2024. u hotelu Esplanade u Zagrebu. Tom prigodom u Zagreb... Više [+]
Na 12. En primeuru u Zagrebu mlade malvazije
Da su istarske malvazije omiljeno vino među vinskim znalcima i vinoljupcima potvrdilo je 12. izdanje En primeur-a koje se održalo 12. 2. 2024. u hotelu Esplanade u Zagrebu. Tom prigodom u Zagreb su stigla čak 63 vinara iz Istre, a njima se, kao i svake godine, pridružilo nekoliko kolega s Kvarnera, proizvođača žlahtine.
Sommelieri, vlasnici ugostiteljskih objekata, hotelijeri, vinski kritičari i novinari razmjenjivali su dojmove o mladim vinima, a sve je počelo masterclassom „Malvazija s pet terroira Istre“. koji su vodili Kristijan Damijanić, doktor znanosti s Poljoprivrednog odjela Poreč, Veleučilišta u Rijeci i sommelier i predstavnik Plave Lagune Emil Perdec.
„Prošla je godina meteorološki bila iznimno zahtjevna s iznadprosječnim temperaturama tijekom proljeća i ljeta, ali i dugotrajnim kišnim razdobljem, posebno sredinom i potkraj ljeta. Od početka rujna do sredine listopada uslijedilo je razdoblje s iznadprosječnim temperaturama i vrlo malo padalina što je pospješilo dozrijevanje grožđa, a berba je bila nešto kasnija u odnosu na prošle godine“, rekao je Kristijan Damijanić.
To je rezultiralo ugodno svježim malvazijama, srednjeg do punog tijela, izražene aromatike i naglašenih sortnih karakteristika, tipične zelenkasto-žute boja u ovom stadiju vina.
„Osam je malvazija na ovogodišnjem masterclassu predstavilo pet istarskih terroira. Boje južne Istre branio je Vivoda, zapadne Damjanić i Pilato, sjeverozapadne Cattunar, sjeverne Bastian i Prelac, centralne Fakin, a istočne Fuhtar. Globalno zatopljenje odrazilo se i na istarsko vinarstvo pa će mlade malvazije vrlo brzo dozreti. Neke su već spremne za kušanje i to je specifikum berbe 2023. za koju mogu reći da je bila dobra. Vina su u odličnoj formi i siguran sam da će vinoljupci u njima uživati“, rekao je Emil Perdec.
A ove godine vina su se kušala iz čaša za malvaziju istarsku osmišljenih i proizvedenih prije 11 godina u poznatoj tvrtki Riedel na inicijativu nekoliko istarskih vinara i Gordana Mohora, vlasnika poznate tvrtke Miva, ovogodišnjeg Vinistrinog partera za čaše.
„Veseli me što će čaša malvazija istarska biti službena čaša 30. jubilarne Vinistre koja se od 10. do 12. svibnja održava u Poreču i koristim prigodu pozvati sve ljubitelje istarskih vina da nam se tog vikenda pridruže u Istri“, poručio je Luka Rossi, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre..
„Bez obzira na iznimno zahtjevnu godinu, vina su vrhunska. To govori o tome da danas u Istri postoji znanje, tehnologija i oprema koja dozvoljava da ovakvu kvalitetu održavamo iz godine u godinu“ , istaknuo je Ezio Pinzan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije.
„Prošla je godina bila puna elementarnih nepogoda i nakon vlažnog kolovoza došao je vreli rujan koji je naštetio svim kulturama pa tako i vinovoj lozi. Unatoč tome vina su izvrsna" rekla je Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Ministarstva poljoprivrede i pozvala vinare da se prijave na novu Vinsku omotnicu te na taj način dodatno opreme vinarije.
Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije Merlo De Graia
250 volontera Boranke i ove subote pošumljavalo Mosor
Foto: Filip Kovačević i Igor Pavlović, Savez izviđača Hrvatske
Evo 10 finalista kategorije #životinje 😍 🤟📸💚 #RuralFoto
Zašto upisati studij Drvne tehnologije u Vinkovcima?
Želiš steći temeljna znanja iz širokog područja tehničkih i prirodnih znanosti te stručna znanja i vještine što ih zahtijeva suvremeni razvoj drvnoindustrijskih poduzeća?...
Saznaj zašto je upis studija Drvne tehnologije pravi izbor!
Drvo je izazovan, raznovrstan i obnovljiv prirodni materijal koji predstavlja važan potencijal hrvatskog gospodarstva. Uporaba novih tehnologija povećava učinkovitost pro...
FŠDT ulaganjem u studentske projekte potiče studente na znanstveno-istraživački rad i stjecanje dragocjenog iskustva
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu osigurao je novčana sredstva za financiranje znanstveno-istraživačkih projekata studenata Fakulteta u akadems...
✔️✔️✔️ Na QS rang listi najboljih sveučilišta na svijetu i naša su dva – Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Zagrebu. Splitsko se rangiralo u disciplini Medicina, a zagrebačko u nizu područja s tim da je najbolji rang ostvaren u znanstveno... Više [+]
✔️✔️✔️ Na QS rang listi najboljih sveučilišta na svijetu i naša su dva – Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Zagrebu. Splitsko se rangiralo u disciplini Medicina, a zagrebačko u nizu područja s tim da je najbolji rang ostvaren u znanstvenoj disciplini Poljoprivreda i šumarstvo! Više informacija 👇👇👇
Izašla je nova rang lista, na njoj dva naša sveučilišta: U o...
Izašla je QS rang lista najboljih sveučilišta je tu. Na njoj su dva naša, Sveučilište...
"Samoborska češnofka" u Europskom registru "Samoborska češnofka", dimljena kobasica, upisana je u Europski registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, a tim povodom održana je konferencija za medije u... Više [+]
"Samoborska češnofka" u Europskom registru
"Samoborska češnofka", dimljena kobasica, upisana je u Europski registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, a tim povodom održana je konferencija za medije u poznatom samoborskom restoranu "Kod špilje".
O značaju ovog projekta govorili su predsjednik udruge "Samoborska češnofka" Igor Runtas, samoborska gradonačelnica Petra Škrobot, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije Josip Kraljičković i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.
Predsjednik Udruge Igor Runtas je govorio o putu od početne ideje do realizacije europske zaštite uz podsjetnik da se Samoborska češnofka spominje još od 1915. godine u samoborskim zapisima. Postupak zaštite naziva Samoborska češnjovka/Samoborska češnofka započeo je u svibnju 2020. godine, kada je Udruga “Samoborska češnofka” Ministarstvu poljoprivrede podnijela zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla.
- Mi smo 14. studenog dobili završnu potvrdu da je prozvod zaštićen na razini EU, što znači da je zaštitu dobila Udruga, a svi koji su članovi Udruge ili zadovolje propisanu specifikaciju mogu proizvoditi Samoborsku češnofku. No nije dovoljno samo raditi po nekom receptu, nego postoji kontrolno tijelo od strane nadležnog Ministarstva RH koje jednom do dva put godišnje kod proizvođača kontrolira parametre iz specifikacije. Smatram da je ovo dobar temelj za daljnji razvoj Samobora kao gastrodestinacije te da od ove zaštite koristi mogu imati svi, a ne samo članovi Udruge – poručio je Runtas uz zahvalu svim članovima Udruge te Gradu Samoboru na potpori.
Da će na tu potporu moći računati i u godinama pred nama potvrdila je samoborska gradonačelnica Petra Škrobot.
- Izrazito smo ponosni na ovu zaštitu, s apekta gastronomije i turizma to će puno doprinjeti jer kad imate ovakvu oznaku, drugačije se gleda na sami proizvod. Plan je proširiti priču oko Samoborske češnofke kroz manifestacije, zajedničkim snagama ćemo planirati daljnje aktivnosti – najavila je gradonačelnica Škrobot te podsjetila da je u postupku dobivanja zaštite i samoborski kukuruzni kruh.
Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije Josip Kraljičković čestitao je vodstvu Udruge na ovom uspjehu te podsjetio da se prije 20 godina započelo s projektima Županijskih robnih marki na čemu su se stekla vrijedna istustva u zaštiti autohtonih proizvoda.
"Ovdje je sve propisano, nema nepoznanica, tko želi ući u proizvodnju ovog proizvoda zna što mora poštivati, ima propisan i nadzor i zato želim svima koji se odluče na proizvodnju Samoborske češnofke da imaju na umu da je najvažnije nadzirati i podizati kvalitetu" - rekao je Kraljičković.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak podsjetio je da je do sad u Hrvatskoj zaštićeno 38 proizvoda EU oznakama, što zemljopisnog podrijetla, što izvornosti.
"Iza ovoga stoji mukotrapn rad članova Udruge, a Ministarstvo poljoprivrede od prvog dana je u tome bilo relevantan partner, dali smo vam potporu kao što dajemo i svima koji žele zaštiti svoj proizvod. Među njih 38, gotovo polovica je suhomesnatih poizvoda, a Samoborska češnofka je jedan od prvih koji je polutrajni poizvoda što ju stavlja na posebno mjesto" – rekao je Tugomir Majdak i dodao da zaštićeni proizvodi za Hrvasku znače prepoznatljivost tradicije i kvalitete lokacije odnosno destinacije te zaštitu recepture kroz specifikacije kojom se svaki od tih proizvoda označava kad ga se stavlja na stol ili nudi u prodaji. Državni tajnik Majdak je istaknuo i da je Hrvatska na 7. mjestu u Europi po broju zaštićenih proizvoda EU kvalitetom, uz najavu da su još tri u proceduri za dobivanje zaštite te podsjetnik da je Rudarska greblica bila jedan od prvih takvih proizvoda.
Uz kušanje Samoborske češnofke i ponudu samoborskih tradicijskih gastro proizvoda koje su pripremile članice Udruge Etno Fletno, zapjevalo se i "Kraj kapele svete Ane" uz Đurđicu Pleše Vujica.
Samoborska češnjovka/Samoborska češnofka je dimljena kobasica za kuhanje proizvedena od usitnjenog svinjskog, goveđeg i/ili junećeg mesa te masnog tkiva svinja uz dodatak uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. Jedna od posebnosti Samoborske češnjovke/Samoborske češnofke, koja ovisi o vještini majstora, "špajlanje" je, odnosno ručno povezivanje kobasica u par drvenim malim štapićem. Proizvodi se unutar administrativnih granica grada Samobora i okolnih naselja smještenih u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, na istočnim obroncima Samoborskog gorja.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić
Jelenska divljač u Baranji
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje