šljive @KLUB (194)

Tursko voće i povrće moglo bi preplaviti i naše tržište. Naime, turska lira je u odnosu na američki dolar značajno pala, a to će imati ogroman utjecaj na trgovinu voćem i povrćem cijele regije, a time i istočne Europe i Europske unije. Turs... Više [+]

Tursko voće i povrće moglo bi preplaviti i naše tržište. Naime, turska lira je u odnosu na američki dolar značajno pala, a to će imati ogroman utjecaj na trgovinu voćem i povrćem cijele regije, a time i istočne Europe i Europske unije. Turska je najveći izvoznik svježeg voća i povrća u regiji, u Europi od nje više izvozi jedino Nizozemska. Pad vrijednosti domaće valute uvijek potiče izvoz, a ono što možemo očekivati na našem tržištu su stakleničke rajčice i krastavci, trešnje, marelice, breskve, nektarine, šljive, sušeno voće i lubenice. Za sada imaju zabranu izvoza luka i krumpira, ali ako ona bude ukinuta, i ti će se proizvodi aktivno izvoziti.
Više na EastFruit: http://tinyurl.com/5r2ne2pe
Foto: Depositphotos_Kloeg008

Grana šljive i pupoljci u zimskom ruhu.

U Prozor-Rami počela dvodnevna manifestacija Međunarodni sajam šljive, na kojem sudjeluje oko 90 izlagača iz BiH i RH.🌞💜

Vinarija Sušić- obiteljska tradicija Alen Sušić igrao je nogomet u juniorima Veleža, a poslije je radio u svojoj električarskoj struci ali je odlučio 2010. pokrenuti OPG u Glavini donjoj. Kao i mnogi u imotskom kraju odabrao je vinogradarst... Više [+]

Vinarija Sušić- obiteljska tradicija
Alen Sušić igrao je nogomet u juniorima Veleža, a poslije je radio u svojoj električarskoj struci ali je odlučio 2010. pokrenuti OPG u Glavini donjoj. Kao i mnogi u imotskom kraju odabrao je vinogradarstvo i vinarstvo.
Sušić ima 15 000 trsova na 3 hektara ali dobrim odabirom grožđa u svome kraju a pogotovo onim kupljenim u Podgrađu kod Benkovca radi odlična vina.
Na radionici u Češkoj besedi u Zagrebu koju su vodiili sommelier Tomislav Jakopović i novinar Vjekoslav Madunić, početak je bio u znaku Jokan one kujunđuše 2021. sa 12% alkohola (Jokan je bio nadimak njegova pokojnog djeda). Svježa kujunđuša ručno brana rađena flotacijom( nači bistrenja vina), sa 5.1 kiselinom u dobrom je balansu.
Chardonnay special one 2021. sa 12.0% alkohola (dobio ime po sinu koji je rođen kao šesto dijete nakon petero kćerki!) je tipični chardonnay sa svježinom, 5.8 kiseline. To vino moglo bi se sljubiti s jelima s roštilja i mesom sa manje pikantnih začina.
Na pošipu iz 2021. sa 13.5% alkohola vidjela se umješnost vinara da kupi najbolje grožđe sorte u Čari na otoku Korčuli. Vinar zna gdje i kako kupiti grožđe od kojeg će dobiti najbolje rezultate u vinu. To se kasnije osjetilio sa svjetskim crnim sortama. Rađeno flotacijom, vino je ozbiljno, puno ekstrakta, prepoznatljive sortnosti. Pitanje je bilo otkuda mu zadimljenost u okusu ali vinar kaže da nije bilo u drvu. Sa vlastitom berbom iz ove godine Sušić će moći napuniti 2000 butelja a kad na rod dođe još 3000 trsova bit će još toliko butelja.
Cuvee crni iz 2019. sa 14.5% i 5.8 kiselina punjen je sa 50% vranca a ostatak su trnjak, merlot i syrah. Sve sorte su posebno macerirane i bile su zasebno u klasičnom bariku oko 16 mjeseci i tada kupažirane. Vino je izrazito voćno sa karakterističnim ljubičastim rubom (vranac koji će kasnije tamniti), tanini su vrlo ugodni a tek treba doći do sinergije tanina iz bačve i grožđa.Vino visoke vrijednosti već sada, upravo se puni za tržište, sa velikim potencijalom starenja. Po riječima vinara dobilo je na Zavodu 89 bodova.
Jokan cuvee 2015. sa 15% alkohola je također bio 16 mjeseci u novim barik bačvama. Suho, vrlo tanično sa okusom koštunjičava voća (šljiva, đem od šljive ali i smokva, sjajne svježine ugodan završetak sa malo fine gorčine, moglo bi se reći idealan završetak- sommellier Jakopović). Kupažirani su 90% cabernet sauvignon i merlot te 10% plavca. Mada je staro sedam godina vino još ima dobre perspektive starenja. Dobro bi se uklopilo uz steak, biftek i divljač. Preostalo je još oko 1500 butelja a po riječima vinara 500 butelja ide u arhivu.
Grand cuvee 2018. sa 16% alkohola rađen sa 60% syraha i 40%merlota od grožđa iz Podgrađa (Božo Bačić) kasnije branog i odležavan u bačvama različitih proizvođača (Mađarska, Francuska, SAD...). To vino također je bilo 16 mjeseci na "školovanju" u bačvama i dobilo je dobru taničnu strukturu. Tanina je puno, svi su ispeglani i polimerizirani. Izrazitih je voćnih aroma i okusa crne čokolade.U tom stilu bilo napravljeno i vino 2015. koje dobilo najviše nagrada (Šampion GAST-a 2017, dvostruki pobjednik u Mostaru 2017. i 2018. te srebrna medalja 92 boda na Decanteru 2020.). Prepoznao je to i jedan američki kupac koji je htio otkupiti sve butelje. Sušić je prodao 630 boca a ostatak od 1300 se prodaje i sada po cijeni od 500 kuna. Oko 400 butelja Sušić će sačuvati za arhivu.
Završno, uživalo se u desertnom merlotu iz 2017. IBB sa 14% alkohola i 8% kiselina! Vinar je htio dobiti suho vino ali su neprovreli šećeri dosegli 105 grama. Grožđe za ovo vino je brano punih mjesec dana kasnije oko 20.rujna.Ovdje se može prepoznati u okusu liker višnje uz sve druge karakteristične okuse i mirise merlota. Vino je pakirano u male butelje 0.375 l a cijena mu je 250 kuna.
Alen Sušić sa brojnom porodicom je prije nekoliko godina otvorio i konobu u obiteljskoj kući nazvanu po djedu Jokanu. Vina se najviše prodaju na kućnom pragu i širom makarske Rivijere. Sušić za vodeću lozu , oko 70% kujunđuša, u svome vinogradu kaže da je desetljećima bila hraniteljica obitelji uz druge poljoprivredne proizvode.
Pripremio: Tomislav Radić
Photo: Marko Čolić

Gradačac i #šljive - ko prst i nokat

Vino uz žlicu u Floresu Eno gastro projekt Vino uz žlicu imao je 15. izdanje u zagrebačkom bistrou Flores, uz birana jela i vina, uz pića destilerije Đanić , bučino ulje Cesarec i nešto vrlo posebno – rajčice iz posebnog uzgoja "Šjora Pomid... Više [+]

Vino uz žlicu u Floresu

Eno gastro projekt Vino uz žlicu imao je 15. izdanje u zagrebačkom bistrou Flores, uz birana jela i vina, uz pića destilerije Đanić , bučino ulje Cesarec i nešto vrlo posebno – rajčice iz posebnog uzgoja "Šjora Pomidora.
Počelo se s paštetom od pilećih jetrica s tartufima uz koje se perlao Petračev pjenušac Bregh.Bio je to blanc de blanc pjenušac, proizveden od chardonnaya, klasičnom metodom vrenja u bocama. Degoržiran je nakon 30-mjesečnog odležavanja na kvascima i postizanja elegantne kremoznosti, zadržavši svježinu i voćne arome.
Kao aperitiv kušalo se pića iz destilerije Đanić iz Podgorača kod Našica, čije je premium proizvode predstavio Igor Džafović, ponajprije lozu barrique, proizvedenu destilacijom grožđanog mošta, čuvanu u kontroliranim uvjetima u hrastovim bačvama i tradicionalnu šljivovicu, koja je proizvedena modernom tehnologijom iz odabranih zrelih plodova šljive i odležana pet godina.
Kušalo se i Borovnicu - liker od ekološki uzgojenog voća čijim se maceriranjem na prirodan način otpuštaju prepoznatljivi okusi i mirisi tamne borovnice, kao i Višnju - liker od zrelih plodova višnje maceriranih u voćnoj rakiji s dodanim aromama te izloženi suncu kako bi se arome dobro prožele.
Toskanska juha od rajčice, iako je to izazovno, sparena je s vinom i to uspješno uz sugestiju pojedinih vinskih stručnjaka i samog vinara, Sanjina Pilata iz Lašića kod Vižinade. Vino i vinariju i Pilato predstavio je vinski promotor Marko Havaši, naglasivši da je pinot bijeli vrlo rijetka sorta u Istri. Pokazalo se da se svježi Pilato Pinot bijeli 2021, malo izraženije arome i blagih kiselina, dobro nosio s aromatičnom juhom spravljenom od 'Pasirane dalmatinske rajčice' Šjora Pomidora.
Šjora Pomidora noviji je hrvatski brend rajčica, proizvod tvrtke Sedna, koju vode supružnici Brzić, inženjer agronomije Romeo i novinarka Aleksandra, koja je zadužena za promociju i prodaju. Njihove rajčice rastu na Romeovoj djedovini, u Sv. Filipu i Jakovu, nekoliko kilometara od mora, a ove će godine prvi put imati više sorti; od plasteničkih, najsličnijih starim autohtonim sortama, do rajčica San Marzano, Cherry, Pink i Dalmatinski Šljivar.
Da ne treba imati predrasude na relaciji kontinent - more, pokazala je kombinacija Rižota s kozicama i vongolama s pestom od rikule i vina Kutjevo Rosé Premiuma iz 2021.(zweigelt 65%, pinot crni 35%). Matko Kovačić iz Kutjeva d.d. naglasio je kako je ovo treća berba premium linije koja je nedavno nagrađena srebrom na Vinalies Mondial du Rosé u prapostojbini ružičastih vina, francuskoj Provansi. Vino ima boju lososa i posebne je mineralnosti karakteristične za kutjevački terroir.
Zrelo vino Zlatno brdo Graševina 2018. iz baranjskog Zmajevca, posluženo je uz file orade s kremom od batata i fuziranim uljem od peperoncina. Vlasnik vinarije je Goran Matijević, a vino i vinariju predstavila je njegova kći Ana Matijević. Rekla je da je ova Graševina odležavala 18 mjeseci u inoxu, a kao i ostala njihova vina proizvedena je od organski uzgojenog grožđa.
Uz jela kušala su se i nagrađivana ulja Mladena Cesarca koji u svom OPG-u u Stubičkoj Slatini kod Oroslavja proizvodi bučino, suncokretovo i orahovo ulje. Uz ta vrhunska ulja, Cesarec proizvodi brašno i koštice od buče te dehidriranu buču za juhu, a sve te domaće namirnice, uz proizvode još nekoliko lokalnih OPG-ova iz Zagorja, mogu se naći u nedavno otvorenoj trgovini zdrave hrane Zagorci (Zvonimirova 31, Zagreb).
Uz jelo najkompliciranijeg naziva -Gnudi od skute na domaćoj šalši s čipsom od pršuta posluženo je vino Šain-Marelić Pošip sv. Ivan selekcija 2021. Moćni Pošip iz Čare bio je dobar balans ovom maštovitom jelu, koje bi dobro funkcioniralo i u vegetarijanskoj izvedbi bez pršuta.
Dugu vinarsku tradiciju na Korčuli su 1996. godine obnovili obitelji Šain i Marelić, a od 2018. nastavili njihovi sinovi Dražen Šain i Stojan Marelić, koji je osobno predstavio vino u Floresu. U Čarskom polju imaju 25.000 čokota loze od kojih godišnje proizvedu 25.000-30.000 boca. Pošip su nazvali po kipu Svetog Ivana, koji se nalazi u vanjskom prostoru njihove vinarije.
Glavno jelo bio je Beef Stroganoff s rižotom od povrća, svjetski popularno jelo nepravedno zapostavljeno na jelovnicima zagrebačkih restorana. Chef Nino Đurina tako je fino ispolirao kremasti okus govedine, riže, gljiva i kiselih krastavaca s komadićima raznog povrća da je Bolfanov Pinot crni primus 2017. vrlo lako klizio niz grlo i tražio čašicu više. To veliko eko vino nastalo na Bolfan vinskom vrhu, predstavio je vinski stručnjak Boris Nećemer. Primus linija, rekao je, podrazumijeva grožđe uzgojeno na posebnim pozicijama, a vino se ne radi svake godine, nego samo kad se zadovolje svi optimalni uvjeti. Godina 2017. pokazala se izuzetno dobrom, a Pinot crni u bocama može poživjeti još najmanje toliko kao i dosad.
I na kraju Mousse od čokolade s bobičastim voćem i Natura Gin iz najnovije linije proizvoda destilerije Đanić. Gin je, kako je opisao Igor Džafović, spravljen od potpuno prirodnih sastojaka i poslužen kao koktel s tonicom, začinima i dehidriranim voćem.
Bistro na kraju grada kakvog nema ni u centru - ovim riječima najkraće bi se mogao opisati Flores, smješten u Zagrebu, u poslovnoj zoni (Branimirova 24) gdje se susreću Dubrava i Sesvete počeo je s radom potkraj prošle godine.
Dizajn lokala je umjetničko djelo a kuhinju vodi mnogima dobro znani chef Nino Đurina, koji je zanat pekao u restoranima Lažni svjedok, Kalelarga i Lobby i bio kuhar u švedskom veleposlanstvu a nakratko je tijekom večere u kuhinju navratio i slavni kuhar Branko Ognjenović .

Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Marko Čolić, Nikola Zoko

Indijan u Zagrebu Vina vinarije Indijan predstavio je u Vinskm klubu u Zagrebu sommelier Tomislav Jakopovića. Vinarija braće Ivana i Juraja Violića i ime Indijan govori o tome kako se prezimena na Pelješacu upotpunjuju. Obiteljski su nadima... Više [+]

Indijan u Zagrebu

Vina vinarije Indijan predstavio je u Vinskm klubu u Zagrebu sommelier Tomislav Jakopovića. Vinarija braće Ivana i Juraja Violića i ime Indijan govori o tome kako se prezimena na Pelješacu upotpunjuju. Obiteljski su nadimak „Indijani“ Violići dobili na osnovi priče o pretcima, pomorcima koji su se utopili u Indijskom oceanu.
Godine 1975. u Potomju Ivo Violić, Ivanov i Jurjev djed napušta PZ Dingač i počinje samostalan posao.
Vinogradi Indijan prostiru se na 1,5ha, uz još pola hektara u zakupu, te su svi stari njmanje dvadeset godina. Položaji Dingača smješteni su na mikrolokacijama Pasje i Potočina, dok plavac mali i rukatac potječu s položaja Župa i Burino Ždrilo.
Predstavljanje je počelo se s premijerom vina rukatac 2021, koje neki prepoznaju pod nazivom maraština. Vino je vinificirano bez maceracije, čije grožđe potječe iz vinograda starih 40 godina, s prinosima od oko 1kg po trsu. Ima ga 2000 litara. Rukatca je sve manje jer se više sadi komercijalniji pošip te u poslijednje vrijeme grk. Ovo je tek druga godina da ga stavljaju u butelju. To je malo oporije svježe vino finih kiselina nešto je što Pelješcu doista treba, pogotovo u ljetnim mjesecima.

Uslijedio je Pošip 2021, čije je grožđe u Indijan pristiglo u hladnjači s korčulanske Čare u količini dostatnoj za samo 600 litara vina.

Plavac mali 2019. je s položaja Burino ždrilo, gdje imaju 3500 trsova. Proizvedu 2000 litara. Vino je moderno, nepretenciozno, finih kiselina i usuglašenih tanina, pa se lako pije unatoč 14,5% alkohola. Maceriran je 7 dana, a zatim smješten u velike hrastove bačve gdje je odležavao na tropu od ranije ubranog grožđa s Dingača sljedećih 6 mjeseci.

Plavac mali 2018. vino je iste stilistike, ali malo zatvorenije i punijeg okusa. Više ga nema u prodaji. Sačuvano je nešto boca za arhivu.
S Dingačem Indijani su počeli svoj vinski put. Od ukupno 80 hektara na jednome od najprestižnijih hrvatskih vinskih položaja, njima je zapalo 0,8 hektara s kojih se trude izvući najbolje što im je priroda dala.
Dingač iz berbe 2019.(15,5% alkohola), intenzivnih je aroma s okusom suhih šljiva i smokava na nepcu. Trsovi su stari između 30 i 50 godina, prinos je 0,7-0,8 kg po trsu, a godišnje proizvedu 1500 boca.
Dingač 2018. dokazao je da i jedna godina starenja puno znači. Osjećaju se kadulja i duhan, tanini su svilenkastiji, osjeti se šećer ali je nenametljiv. To je vrlo moćno vino sa 16% alkohola, koje je zadržalo eleganciju.
Dingač 2017. (15,5% alkohola) od grožđa sazrelog u ljetu gotovo bez kiše vino je u kojem je sačuvano sve što treba
I za kraj, polusuhi Dingač Prestige 2018, sa 16,7% divno uklopljenih alkohola i 4 grama neprevrelog šećera. To je vino koje pokazuje potentnost sorte, iako ga nije moguće proizvesti svake godine. Na nosu i na nepcu, osim šljive daje začinske i paprene note. Rađen je od selekcioniranog grožđa s minimalnim intervencijama u podrumu. U njemu je sve multiplicirano u odnosu na sva prethodna vina i arome i mirisi. Napunjeno je samo 300 boca, a ako ga netko želi posjedovati i popiti, morat će za butelju tog vina izdvojiti 500 kuna.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Palihnić okupio 165 kooperanata Vinarija Palihnić okupila je165 kooperanata sa područja Pelješke župe i Kune Pelješke. Udruženim snagama prosječno godišnje proizvedu 700 000 litara kvalitetnog i vrhunskog vina a u rodnijim godinama i više.... Više [+]

Palihnić okupio 165 kooperanata
Vinarija Palihnić okupila je165 kooperanata sa područja Pelješke župe i Kune Pelješke. Udruženim snagama prosječno godišnje proizvedu 700 000 litara kvalitetnog i vrhunskog vina a u rodnijim godinama i više. Grožđe se prerađuje u vinariji obitelji Palihnić u Kuni Pelješkoj. Vinariju vode Anto i sin Goran odnedavno vlasnik i direktor vinarije. Poslovna filozofija ovoga dvojca je ,uz plasman na domaće tržište pretežito u retailu, izvoz u europske zemlje (Belgija , Njemačka, Estonija, Litva, Poljska, Slovenija) i zemlje Dalekog istoka Kinu, Japan i Australiju. Taj izvoz je 15 posto ukupne proizvodnje a cilj je dostići 25 posto. Vinarija svojim suradnicima osigurava sredstva za održavanje i zaštitu vinograda i isplate u dogovorena vremena. Palihnići u svom vlasništvu imaju oko 100 000 loza na 10 hektara, sadnja metar na metar. Godišnje je to prinos od 12 tona a ukupno prerade kooperantskog grožđa još 150 tona. Pozicije na kojima su vinogradi su: Dingač, Postup, Podobuč, Oskorušno i Donja banda.
Predstavljanje vinarije na tribini "Vrijeme je za..." u HKD Napredak u Zagrebu vodili su sommellier Tomislav Jakopović , Stanko Štambuk zadužen za promociju vinarije u Hrvatskoj i inozemstvu i za prodaju vina i novinar Vjekoslav Madunić.
Predstavljanje vinarije počelo je Roseom, 12, 5% alkohola od plavca malog iz 2019 godine. To je suho vino, s mirisima i okusom jagode i maline.
Slijedio je plavac mali selekcija sa 15% alkohola. Bordo boja je sugerirala čvrste tanine međutim u okusu vino nije takvo. Čini se kao da je u masulju bilo i prosušenih bobica , miris je karakterističan i vrlo dobara osjeti se i ostatak šećera koji nije velik. Vinarija inače ovo vino dotjerano s nešto manje alkohola(13%) i sa većim sladorom, kako zahtijeva kinesko tržište , uspješno izvozi pod etiketom Red Dragon. U maloprodaji na našem tržištu ovaj plavac stoji 60 kuna.
Postup iz 2019 sa 15,5% je s pozicije Podobuč u selu Postup. Ovdje vinarija ima 4000 trsova u svojem vlasništvu. Vino ima i nedozrelih tanina koji ne smetaju. Anto Palihnić je vinar koji izbjegava preveliki okus drva. Vino u novim bačvicama ostaje 4 do 6 mjeseci a poslije odležava u inoxu. Vinarija ima oko 50000 litara postupa i dingača u barriqeu. Ovo vino u velikim prodajnim lancima košta 90 kuna.
O Dingaču 2019 sa 17% alkohola Jakopović kaže: "Ovdje je boja dublja , jasno se vidi ta distinkcija između postupa i dingača. Na nosu zreli mirisi, kasno brano, osjeti se intezivni ekstrakt, ovo je modernije rađeni dingač". Cijena je 100 kuna u maloprodaji je prava vrijednost za ovo vino a mogla bi biti i viša.
I na kraju, Dingač riserva iz 2015 sa 15% alkohola. Bilo je to najzrelije i najozbiljnije vino na prezentaciji. Ima dubinu, karakterističan miris i okus na smokvu i suhe šljive. Osjeti se mineralnost. Unatoč starosti od gotovo 7 godina pred ovim vinom je još barem desetak godina trajanja u punoj formi. Vinarija plasira to vino na tržište u ograničenoj ediciji sa MPC od 400-500 kuna.
Suradnja Palihnića sa 165 kooperanata funkcionira kao dobra proširena obiteljska proizvodnja.
Pripremio:Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Zdravo. Je li izašao možda spisak odobrenih poticaja za šljive, Tuzlanski kanton? Hvala

Tako blizu, a tako daleko ;)
#pekmez #šljive #zimnica