KLUB - društvena mreža

En Primeur Graševine Croatice 2023.

U hotelu Esplanade Zagreb, 1. veljače 2023., vinari, okupljeni u udruženju Graševina Croatica, premijerno su predstavili vina berbe 2022. godine, kako bi stručna javnost i vinski entuzijasti mogli kušati vina koja još nisu ponuđena tržištu i procijeniti njihov potencijal. Festival je okupio 30 vinara, među kojima su bila i najpoznatija imena hrvatske vinske scene.
En Primeur 2023. otvorila je prof. Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište u Ministarstvu poljoprivrede.
Uzvanicima su se obratili i mr. Josip Pavić, predsjednik udruge Graševina Croatica, prof. dr. Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i prof. dr. Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu .
"Graševina Croatica po proizvodnji je najveća regija u Hrvatskoj. Po kvaliteti proizvodimo između 87-95 % kvalitetnih i vrhunskih vina. Sada je pred nama velik zadatak promocije te kvalitete na našem hrvatskom tržištu i u inozemstvu. Mi smo zamislili da se naša vinarska regija vrati na svoje početke, da to bude regija plemenitaških, povijesnih vinarija," istaknuo je Josip Pavić, predsjednik udruge Graševina Croatica.
"Graševina je gospodarski najznačajnija sorta koju uzgajamo na 25 % ukupnih površina. Od berbe 2022. na tržište je stavljeno oko 66 tisuća hL mladih vina, a pola od toga čine mlada vina graševine. Od 14. do 17. lipnja na području Slavonije održat će se manifestacija GROW s ciljem međunarodne popularizacije graševine, koja se svake godine seli iz države u državu gdje se odvija proizvodnja graševina, a ove godine je Hrvatska domaćin. Želimo konferenciju dovesti u sve slavonske županije odnosno u Kutjevo, Ilok, Orhovicu i Osijek", izjavio je prof. dr. Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Izvješće o berbi 2022. godine predstavio je dr. Josip Mesić, pročelnik Poljoprivrednog odjela Veleučilišta u Požegi. Rekao je da je to bila uspješna, ali izazovna berba zbog brojnih čimbenika među kojima je i temperatura tijekom godine koja je bila veća u odnosu na prošlogodišnje prosjeke.
Nakon predstavljenog izvještaja, održani su paneli na temu Tržište vina u Hrvatskoj u 2023. godini, Graševina Croatica Nova generacija i Vinska događanja Slavonije i hrvatskog Podunavlja u 2023. godini. Posebna atrakcija bila je En Primeur Flight Selections, predstavljanje odabranih mladih vina graševina od strane eminentnih vinskih stručnjaka. U Smaragdnoj dvorani Esplanade Zagreb kušala su vina Graševine Croatice i poslovni susret s vinarima udruge, distributerima, vlasnicima restorana i brojnim vinoljupcima..
Posjetitelji su također imali priliku upoznati se s novitetima i vinima Slavonije i hrvatskog Podunavlja na vinskim radionicama na temu Vinske medalje visokog sjaja, Graševina Old vs. Young, Nova i neotkrivena vina Slavonije i hrvatskog Podunavlja te FantastičniA svijet pjenušaca na kojima se održalo vertikalno kušanje vina graševina s prikazom potencijala starenja i razvoja aromatike usporedbom berbe 2022. s prijašnjim berbama.
En Primeur 2023. održan je u organizaciji udruge Graševina Croatica te pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske. Partneri manifestacije bili su Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Hrvatska gospodarska komora, TZ Brodsko-posavske županije, TZ Osječko-baranjske županije, TZ Požeško-slavonske županije, TZ Virovitičko-podravske županije i TZ Vukovarsko-srijemske županije
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić
Snimka 1: Jasna Antunović Turk i Branimir Turk, Vinarija Antunović Dalj
Snimka 2: Ivo Brzica, Vinarija Brzica Erdut
Snimka 3: Vlado Krauthaker, Vinarija Krauthaker Kutjevo
Snimka 4: enolog Samir Nađ i Slavko Kalazić, Vinarija Kalazić Zmajevac

En Primeur Graševine Croatice 2023.
 
 U hotelu Esplanade Zagreb, 1. veljače 2023., vinari, okupljeni u udruženju Graševina Croatica, premijerno su predstavili vina berbe 2022. godine, kako bi stručna javnost i vinski entuzijasti mogli kušati vina koja još nisu ponuđena tržištu i procijeniti njihov potencijal. Festival je okupio 30 vinara, među kojima su bila i najpoznatija imena hrvatske vinske scene.
 En Primeur 2023. otvorila je prof. Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište u Ministarstvu poljoprivrede. 
 Uzvanicima su se obratili i mr. Josip Pavić, predsjednik udruge Graševina Croatica, prof. dr. Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i prof. dr. Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu . 
 "Graševina Croatica po proizvodnji je najveća regija u Hrvatskoj. Po kvaliteti proizvodimo između 87-95 % kvalitetnih i vrhunskih vina. Sada je pred nama velik zadatak promocije te kvalitete na našem hrvatskom tržištu i u inozemstvu. Mi smo zamislili da se naša vinarska regija vrati na svoje početke, da to bude regija plemenitaških, povijesnih vinarija," istaknuo je Josip Pavić, predsjednik udruge Graševina Croatica. 
 "Graševina je gospodarski najznačajnija sorta koju uzgajamo na 25 % ukupnih površina. Od berbe 2022. na tržište je stavljeno oko 66 tisuća hL mladih vina, a pola od toga čine mlada vina graševine. Od 14. do 17. lipnja na području Slavonije održat će se manifestacija GROW s ciljem međunarodne popularizacije graševine, koja se svake godine seli iz države u državu gdje se odvija proizvodnja graševina, a ove godine je Hrvatska domaćin. Želimo konferenciju dovesti u sve slavonske županije odnosno u Kutjevo, Ilok, Orhovicu i Osijek", izjavio je prof. dr. Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. 
 Izvješće o berbi 2022. godine predstavio je dr. Josip Mesić, pročelnik Poljoprivrednog odjela Veleučilišta u Požegi. Rekao je da je to bila uspješna, ali izazovna berba zbog brojnih čimbenika među kojima je i temperatura tijekom godine koja je bila veća u odnosu na prošlogodišnje prosjeke.
 Nakon predstavljenog izvještaja, održani su paneli na temu Tržište vina u Hrvatskoj u 2023. godini, Graševina Croatica Nova generacija i Vinska događanja Slavonije i hrvatskog Podunavlja u 2023. godini. Posebna atrakcija bila je En Primeur Flight Selections, predstavljanje odabranih mladih vina graševina od strane eminentnih vinskih stručnjaka. U Smaragdnoj dvorani Esplanade Zagreb kušala su vina Graševine Croatice i poslovni susret s vinarima udruge, distributerima, vlasnicima restorana i brojnim vinoljupcima..
 Posjetitelji su također imali priliku upoznati se s novitetima i vinima Slavonije i hrvatskog Podunavlja na vinskim radionicama na temu Vinske medalje visokog sjaja, Graševina Old vs. Young, Nova i neotkrivena vina Slavonije i hrvatskog Podunavlja te FantastičniA svijet pjenušaca na kojima se održalo vertikalno kušanje vina graševina s prikazom potencijala starenja i razvoja aromatike usporedbom berbe 2022. s prijašnjim berbama. 
 En Primeur 2023. održan je u organizaciji udruge Graševina Croatica te pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske. Partneri manifestacije bili su Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Hrvatska gospodarska komora, TZ Brodsko-posavske županije, TZ Osječko-baranjske županije, TZ Požeško-slavonske županije, TZ Virovitičko-podravske županije i TZ Vukovarsko-srijemske županije
 Pripremio: Tomislav Radić 
 Snimke: Marko Čolić
 Snimka 1: Jasna Antunović Turk i Branimir Turk, Vinarija Antunović Dalj
 Snimka 2: Ivo Brzica, Vinarija Brzica Erdut
 Snimka 3: Vlado Krauthaker, Vinarija Krauthaker Kutjevo
 Snimka 4: enolog Samir Nađ i Slavko Kalazić, Vinarija Kalazić Zmajevac

Tomislav Radić
prije 1 godinu

Baranja- surduci, gatori i vina
Predzadnji vikend u lipnju, u organizaciji Udruge vinogradara Baranje Zmajevac, održana je vinska manifestacija Vinatlon na kojoj je bila i grupa novinara iz Zagreba kao gosti Mateja Perkušića, direktora TZ Baranje.
Novinarska turneja počela je u starom podrumu Belje, gdje se uz opise vina o kojima je govorila Djendjija Burjan, kušalo Premium graševinu i razgledalo podrum koji datira iz 1526. godine kada je, za vladavine Turaka, korišten kao konjušnica, skladište i zatvor. Godine 1697. princ Eugen Savojski, nakon pobjede nad Turcima, kao nagradu dobiva južni dio Baranje na poklon i na vladanje te pritom radi prenamjenu prostora u vinski podrum. Podrum je potpuno renoviran prije 13 godina (2011. godine) kao spomenik kulture. U tom su procesu napravljene nove bačve 330.000l , u suradnji sa talijanskom bačvarskom obitelji Garbelotto, izrađene od spačvanskog hrasta. Tvrtka Belje najveći je proizvođač vina sa vlastitih površina u Hrvatskoj, sa proizvodnjom od 4 milijuna litara vina godišnje i nasadima vinove loze na ukupno 650 ha, smještenima na južnim obroncima Banovog brda. Arhiva, skrivena na najdonjoj etaži starog podruma, ima 20.000 boca od čega je gotovo 6.000 reprezentativnih primjeraka. Najstarija boca u podrumu je cabernet franc iz 1949 godine.
Slijedila je vinarija Kolar! Ispred rascvjetane terase u baranjskoj Suzi Lajoš Kolar započinje svoju priču o vinu i to uz vina Zeleni silvanac (2021), Frankovku (2017) – premijeru i najveći hit podruma, zatim Porto (!!) od frankovke, te za kraj Bijeli pinot (2020). Lajoš Kolar ponosno ističe kako u vinogradima, površine 12ha, sade 12 sorti grožđa, od kojih proizvode 20 vinskih etiketa. Ove godine, dvije od njih – Chardonnay (2018) i Sivi pinot (2018) okitili su se brončanom i srebrnom Decanterovom medaljom.
U Zmajevacu,radionica „Baranjski Decanteri“ koju je vodio sommelier Tomo Jakopović u vinariji Zlatno brdo. Kušalo se nagrađena baranjska bijela vina: Graševina Zlatno brdo (2018) – bronca, Chardonnay Kolar (2018) – bronca, Pinot sivi Kolar (2018) – srebro, te Gold Cuvee Zlatno brdo (2020) – zlato, ali i dva crna vina koja se ove godine nisu kandidirala za Decanterova odličja, ali bi svakako u budućnosti trebala: Cabernet sauvignon Zlatno brdo (2017) i Merlot Kolar (2017).
Vinatlonski vinski prostori bili su raspoređeni u dva surduka. U jednom surduku bila su vina Kalazić, Podrumi Kolar, OPG Zajec, Vina Pinkert, OPG Dobrovac, Zlatno brdo, Gerštmajer, Podrum Szabo, Vinarija Svijetli dvori, Horvat, Đerfi, Martinov i Pavlović a u drugom vinarije Josić i Kusić. Vinatlon je mozaik-manifestacija sastavljena od brojnih aktivnosti - vinskih igara, radionica sljubljivanja vina i hrane, radionica slikanja vinom, radionice izrade suvenira s baranjskim motivima, natjecanja u guranju bačvi (tzv. Bačvatlon) i raznih drugih aktivnosti. No, u sklopu Vinatlona održano je i vinsko ocjenjivanje na kojem su nagrade osvojili OPG Gerštmajer (šampion Dunava i najbolje predikatno vino), Vinarija Zlatno brdo (veliko zlato za Sivi pinot izborne berbe), Vina Kalazić (najbolje bijelo vino), Podrum Josić (najbolje crno vino) i Vina Papak (najbolje ružičasto vino). Prema riječima glavne organizatorice, Gabrijele Gerštmajer, ovogodišnji Vinatlon jedan je od najposjećenijih u posljednjih nekoliko godina, a najviše veseli vidjeti veliki broj mladih ljudi koji pokazuju zanimanje za vino.
Nakon graha iz ćupa naravno, uz vino ispričana je legenda o Crvenoj Marti – crvenokosoj i očito ambicioznoj djevojci koja je iz svoje utvrde kontrolirala prelazak Dunava na kompi (vrsta skele), a koji je naplaćivala zlatnicima. Ako putnik ne bi imao dovoljno novaca da plati tako visoku cijenu, morao je tri dana kopati u vinogradu. Prema priči glasine o Crvenoj Marti došle su do kralja Matije Korvina, koji je stolovao u Budimu, te se on odlučio osobno uvjeriti u istinitost te priče. Prerušivši se u prosjeka i praveći se da nema zlatnik za platiti skelu, završio je – naravno -okopavajući vinograd. Po povratku u Budim, odlučio je kazniti Crvenu Martu, koja se uplašila kraljeve ljutnje, upregla konje i - zajedno sa svim sakupljenim zlatnicima – skočila u Dunav. Na mjestu ispod Banskog brda našli su njenu kočiju, a to se mjesto od onda naziva Vorosmart (Crvena Marta), a na hrvatskom Zmajevac. Priča se da su nakon Martine smrti vinogradi počeli obilno rađati.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Nikola Zoko

Baranja- surduci, gatori i vina 
 Predzadnji vikend u lipnju, u organizaciji Udruge vinogradara Baranje Zmajevac, održana je vinska manifestacija Vinatlon na kojoj je bila i grupa novinara iz Zagreba kao gosti Mateja Perkušića, direktora TZ Baranje.
 Novinarska turneja počela je u starom podrumu Belje, gdje se uz opise vina o kojima je govorila Djendjija Burjan, kušalo Premium graševinu i razgledalo podrum koji datira iz 1526. godine kada je, za vladavine Turaka, korišten kao konjušnica, skladište i zatvor. Godine 1697. princ Eugen Savojski, nakon pobjede nad Turcima, kao nagradu dobiva južni dio Baranje na poklon i na vladanje te pritom radi prenamjenu prostora u vinski podrum. Podrum je potpuno renoviran prije 13 godina (2011. godine) kao spomenik kulture. U tom su procesu napravljene nove bačve 330.000l , u suradnji sa talijanskom bačvarskom obitelji Garbelotto, izrađene od spačvanskog hrasta. Tvrtka Belje najveći je proizvođač vina sa vlastitih površina u Hrvatskoj, sa proizvodnjom od 4 milijuna litara vina godišnje i nasadima vinove loze na ukupno 650 ha, smještenima na južnim obroncima Banovog brda. Arhiva, skrivena na najdonjoj etaži starog podruma, ima 20.000 boca od čega je gotovo 6.000 reprezentativnih primjeraka. Najstarija boca u podrumu je cabernet franc iz 1949 godine.
 Slijedila je vinarija Kolar! Ispred rascvjetane terase u baranjskoj Suzi Lajoš Kolar započinje svoju priču o vinu i to uz vina Zeleni silvanac (2021), Frankovku (2017) – premijeru i najveći hit podruma, zatim Porto (!!) od frankovke, te za kraj Bijeli pinot (2020). Lajoš Kolar ponosno ističe kako u vinogradima, površine 12ha, sade 12 sorti grožđa, od kojih proizvode 20 vinskih etiketa. Ove godine, dvije od njih – Chardonnay (2018) i Sivi pinot (2018) okitili su se brončanom i srebrnom Decanterovom medaljom.
 U Zmajevacu,radionica „Baranjski Decanteri“ koju je vodio sommelier Tomo Jakopović u vinariji Zlatno brdo. Kušalo se nagrađena baranjska bijela vina: Graševina Zlatno brdo (2018) – bronca, Chardonnay Kolar (2018) – bronca, Pinot sivi Kolar (2018) – srebro, te Gold Cuvee Zlatno brdo (2020) – zlato, ali i dva crna vina koja se ove godine nisu kandidirala za Decanterova odličja, ali bi svakako u budućnosti trebala: Cabernet sauvignon Zlatno brdo (2017) i Merlot Kolar (2017).
 Vinatlonski vinski prostori bili su raspoređeni u dva surduka. U jednom surduku bila su vina Kalazić, Podrumi Kolar, OPG Zajec, Vina Pinkert, OPG Dobrovac, Zlatno brdo, Gerštmajer, Podrum Szabo, Vinarija Svijetli dvori, Horvat, Đerfi, Martinov i Pavlović a u drugom vinarije Josić i Kusić. Vinatlon je mozaik-manifestacija sastavljena od brojnih aktivnosti - vinskih igara, radionica sljubljivanja vina i hrane, radionica slikanja vinom, radionice izrade suvenira s baranjskim motivima, natjecanja u guranju bačvi (tzv. Bačvatlon) i raznih drugih aktivnosti. No, u sklopu Vinatlona održano je i vinsko ocjenjivanje na kojem su nagrade osvojili OPG Gerštmajer (šampion Dunava i najbolje predikatno vino), Vinarija Zlatno brdo (veliko zlato za Sivi pinot izborne berbe), Vina Kalazić (najbolje bijelo vino), Podrum Josić (najbolje crno vino) i Vina Papak (najbolje ružičasto vino). Prema riječima glavne organizatorice, Gabrijele Gerštmajer, ovogodišnji Vinatlon jedan je od najposjećenijih u posljednjih nekoliko godina, a najviše veseli vidjeti veliki broj mladih ljudi koji pokazuju zanimanje za vino. 
 Nakon graha iz ćupa naravno, uz vino ispričana je legenda o Crvenoj Marti – crvenokosoj i očito ambicioznoj djevojci koja je iz svoje utvrde kontrolirala prelazak Dunava na kompi (vrsta skele), a koji je naplaćivala zlatnicima. Ako putnik ne bi imao dovoljno novaca da plati tako visoku cijenu, morao je tri dana kopati u vinogradu. Prema priči glasine o Crvenoj Marti došle su do kralja Matije Korvina, koji je stolovao u Budimu, te se on odlučio osobno uvjeriti u istinitost te priče. Prerušivši se u prosjeka i praveći se da nema zlatnik za platiti skelu, završio je – naravno -okopavajući vinograd. Po povratku u Budim, odlučio je kazniti Crvenu Martu, koja se uplašila kraljeve ljutnje, upregla konje i - zajedno sa svim sakupljenim zlatnicima – skočila u Dunav. Na mjestu ispod Banskog brda našli su njenu kočiju, a to se mjesto od onda naziva Vorosmart (Crvena Marta), a na hrvatskom Zmajevac. Priča se da su nakon Martine smrti vinogradi počeli obilno rađati. 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Foto: Nikola Zoko

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

zmajevac @KLUB (12)