Pretraga postova
Odlični pošipi Todor u Zagrebu Gostovanje čarske vinarije Todor sa Korčule u Češkom domu u Zagrebu na tribini/promociji "Vrijeme je ZA..."potvrdilo je da vinogradari i vinari koji su svoje grožđe prodavali mogu i sami imati svoje odlično vi... Više [+]
Odlični pošipi Todor u Zagrebu
Gostovanje čarske vinarije Todor sa Korčule u Češkom domu u Zagrebu na tribini/promociji "Vrijeme je ZA..."potvrdilo je da vinogradari i vinari koji su svoje grožđe prodavali mogu i sami imati svoje odlično vino. Upravo to su napravili braća Jurica i Željko Tomić u 2020. godini pa je njihova berba iz 2021. rezultirala sa dva izvrsna pošipa jedan iz ranije berbe (sredinom kolovoza) pod nazivom Pošip Perla sur lie i drugi sa oko jedan hektar obran do početka rujna. Oba su na najvažnijem ocjenjivanju vina u svijetu, na Decanteru 2023. osvojila srebro. Prvo, Perla, sa 90 bodova a redovni pošip sa 93 boda. Na Sabatini u Vodicama 2022. Perla je osvojila srebrnu plaketu/medalju. Korčula je domovina pošipa pa se Smokvica i Čara (godinama je svima nama bila pojam PZ Čara) i dan danas natječu tko će proizvesti bolji pošip. Željko Tomić zastupa zemljopisne i pedološke prednosti Čare. Naime, njegovi vinogradi su u polju i tu se vlaga manje zadržava u odnosu na brežuljkastu Smokvicu. Pošip ne voli puno vlage pa je čarska mikrolokacija sa crvenicom i šljunkom odlično tlo za ovu sortu koje joj daje i prepoznatljivu mineralnost. Vinarija za sada u svom vlasništvu ima 1.2 hektara i ne otkupljuju grožđe. Sa te površine u prosječnoj godini beru 1.60 kg po trsu što je dostatno za 6000 butelja. Plasman osim kućnoga praga je u korčulanske restorane i postiže se vrlo dobra cijena, za Perlu 16 eura a za redovni pošip i plavac 11 eura. Za imenicu perla po riječima Tomića za nju i vino toga naziva zaslužna je njihova baka koja je ljepotu nekog događaja, stvari i ljudi nazivala perlom. Tako je nagrađivani pošip sur lie u startu dobio zvjezdano ime-perla. Tomići još imaju i plavac mali na relativno maloj površini i pune 1000 do 1200 boca ovisno o godini. U planu je u bliskoj budućnosti povećanje ukupne površine na 2 hektara što bi u prosječnoj godini dalo oko 10 tisuća butelja kvalitetnih pošipa i plavca malog. U vinariji stručno enološki sa svojim savjetima sudjeluje korčulanski enolog Perica Žuvela. Vinarija nosi naziv Todor po nadimku jer je u selu puno Tomića a oni su Todorovi..
Na radionici koju je vodio sommelier Darko Lugarić kušalo se osam etiketa, najviše Pošipa ali i Plavac mali.
Kod Pošipa 2023. maceracija je trajala oko 3 sata, vino još nije filtrirano, zlatno žute boje i mineralno. U mirisu sommelier pronalazi ananas, dunju, zrelu breskvu a mediteranskog bilja u ovom trenutku gotovo da nema. Stariji pošipi redovito to imaju što znači da će ga starenjem dobiti. Lugarić bi uz ovakav pošip odabrao bijelu ribu, škampe s gradela ili kozice u slatko ljutom sosu azijskog tipa.
Pošip 2021. sa 13.6% alkohol i 5.8 g/L kiselina je vino sa srebrom na Decanteru 2023. sa 93 boda. I kod ovoga vina maceracija je trajala 3 sata. Ovdje se u mirisu osjeti mediteransko bilje (kamilica i smilje), suho tropsko voće, ananas, banana ali i suha marelica. Gorčina karakteristična za pošip ovdje je puno manja nego u godinu mlađem vinu. Vino je ijepo formirano, svježe i organoleptički zaokruženo.
Pošip sur lie Perla 2021. je sa 13% alkohola i 5.5 g/L kiseline. Nakon početne prerade u rostfraju vino je pretočeno u drvo i miješano na finom talogu između 3 i 4 mjeseca. Vraćeno je u rostfraj a zatim punjeno u boce početkom ljeta 2022. Vino je suho, žive zlatno žute boje, lijepog intezivnog mirisa. Osjeti se suha marelica, smokva, tropsko kandirano voće (đumbir) i Ima izraženu mineralnost. Vino je u dobroj formi i ubuduće će još rasti. U Decanterovoj ocjeni stoji: "Izražajne cvjetne note marcipana i kadulje s daškom vanilije. Ukus je prilično citrusan s uljnom teksturom i dugim slanim, mineralnim završetkom". Gastronomska preporuka puretina u umaku od bijelih šparoga sa njokima, file pečene sabljarke, grdobina u pošipu prilog riža sa mladim porilukom, teletina ispod peke.
Plavac mali 2023., još u bačvi, za ovu priliku kušan je da bi se ocjenilo trenutno stanje i mogućnosti. Vino je žive rubin crvene boje sa ljubičastim odsjajem, intezivnog voćnog mirisa (mlada šljiva, višnja, kupina, začinske note cimeta, čokolade, drva...). U ustima suho, tanično, ali ti tanini ne smetaju, nisu agresivni. Vino je elegantno i ima dobar potencijal ali jasno još je premlado. Vinarija za sada ide u prodaju godine za godinu tako da će ovaj plavac u boci biti ovoga ljeta. Količine im ne dopuštaju duže dozrijevanje.
Vinarija Todor ima etikete na kojima su glagoljicom ispisana imena djece Jurica, Željka, Ela, Klara. Šimun, Jure i Filip. Za Perlu su odabrali robusnu, tešku bocu koja i vizualno sugerira važnost toga vina. Tomići su na dobrom putu. Treba još povećati kapacitete i trebaju ostavljati određeni broj boca za arhivu i zbog sebe i budućih nastupa u javnosti.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić
Proizvođači malina u Srbiji najavili su da neće brati to voće ako cena bude ispod minimalne od 350 dinara po kilogramu. Udruženje Vilamet iz Arilja zatražilo je od Ministarstva poljoprivrede da pozove na zajednički sastanak proizvođače, otk... Više [+]
Proizvođači malina u Srbiji najavili su da neće brati to voće ako cena bude ispod minimalne od 350 dinara po kilogramu. Udruženje Vilamet iz Arilja zatražilo je od Ministarstva poljoprivrede da pozove na zajednički sastanak proizvođače, otkupljivače i izvoznike tog voća kako bi se izjasnili o otkupnoj ceni za ovu godinu. To udruženje je očekivalo da će otkupnu cenu saznati na jučerašnjem sastanku u Arilju, ali se na njemu pojavio samo jedan otkupljivač koji nije mogao u ime svih da govori o ceni. Predsednik udruženja Vilamet Mileta Pilčević rekao je da ove godine na vreme žele da saznaju koliko će otkupljivači platiti maline, jer ne mogu više da proizvode to voće sa gubitkom. #cenamaline
Vivoda-raznovrsnost i kvaliteta Povijesno gledajući Vivode su se doselili u Rovinj 50-tih godina prošloga stoljeća sa buzetskoga dijela Ćićarije u doba kada su migracije u Istri bile velike i uobičajene. Na početku su osim neizbježne loze,... Više [+]
Vivoda-raznovrsnost i kvaliteta
Povijesno gledajući Vivode su se doselili u Rovinj 50-tih godina prošloga stoljeća sa buzetskoga dijela Ćićarije u doba kada su migracije u Istri bile velike i uobičajene. Na početku su osim neizbježne loze, u Istri kao i u Dalmaciji i velikom dijelu kontinentalne Hrvatske su se bavili vinogradarstvom, Vivode sadili povrće i voće i uzgajali stoku. Godinama se ta široka djelatnost sužavala (bili su poznati proizvođači bresaka) da bi se od 2004. potpuno posvetili vinogradarstvu i vinarstvu. Davor Vivoda, treća generacija, sa suprugom Suzanom vodi vinariju koja je smještena gotovo u središtu Rovinja. Vinogradi su na samo dva kilometra od rubova Rovinja na područjima San Ciprijana, Kalkere i Turnine. Tlo je tipična istarska crvenica na maloj nadmorskoj visini od oko 20-30 m.nad. visine. Imaju ukupno sa zadnjim zasađivanjem cabernet sauvignona u 2018. godini 15 hektara vinograda. Najveći dio, oko 70% ,čini malvazija istarska i muškat bijeli a od crnih sorti imaju merlot (na 2 hektara), teran i cabernet sauvignon. Također u ponudi je i pjenušac Lucija (nazvan po kćeri) od malvazije zelenkasto žute boje, kristalne bistroće sa 11% alkohola.Ukupna prosječna godišnja proizvodnja je oko 100 000 litara, od toga 35-40 0000 ide u butelje. Sretna okolnost da im je podrum u središtu grada omogućava odličnu prodaju tijekom turističke sezone i poslije. Planiraju izgradnju kušaonice za 40-50 posjetitelja.Projekt je gotov a čeka se europska vinska omotnica. Prijašnjih godina bilo je izvoza u SAD, Austriju i Norvešku a trajno izvoze u Srbiju i Crnu goru. Vinarija je prvu veliku međunarodnu nagradu zlato na Decanteru 2022. osvojila za Sv.Euphemiju 2018. Prošla 2023. bila je izuzetno uspješna: Decanter- zlato za perjanicu kuće i izvorni suvenir grada Rovinja Sv.Euphemija 2019. i srebro za svježu malvaziju 2022. Iste godine na Concours de Mondial u konkurenciji 7504 vina iz svijeta, hrvatskih 220 od toga 150 iz Istre dobili su zlato za svježu malvaziju iz 2022.! Od 2005. Vivodina malvazija ima oznaku IQ (Istrian quality). Prepoznatljiva vina Vivodenastaju uz stručne savjete enologa i ravnatelja Veleučilišta Rijeka-Poljoprivredni odjel u Poreču Marija Stavera.
Na predstavljanju u Češkom domu u Zagrebu pod nazivom "Vrijeme je ZA..." koje je sommelierski vodio Darko Lugarić kušalo se devet vina: Malvazija 2023. Malvazija 2022, Malvazija Sv.Euphemia 2019 , Rose teran 2022, Merlot 2022, Cabernet sauvignon 2021, Teran 2019, Merlot San Ciprian 2018 i Muškat bijeli 2022.
Malvazija 2022 13.5% alkohola i 5.2 g/l kiseline je svježe, mekano, mineralno vino u dobroj kondiciji. Mirisi herbalnog karaktera sa primjesom voćnosti: bagrem,bazga, trava, bijelo cvijeće,zelena jabuka, grejp, lješnjak...Zlatnožute je boje. Vivoda naglašava da želi zadržati stilistiku u svojim svježim malvazijama. 2022. je bila sušnija godina od 2023. zato je u toj malvaziji naglašenija herbalnost, manje voćnost. Gastronomska preporuka-pureći file sa tikvicama, šparogama...maslinovo leccino ulje.
Malvazija Sv.Euphemia 2019 14.5% alkohola i 5.9 g/L kiseline je višestruko nagrađivano vino kao i ona iz godine ranije. Maceracija je bila od 35-40 dana u inoxu a zatim je odležalo 18 mjeseci u bačvama od 1500 i 225 litara od slavonskog hrasta. Nakon punjenja još odležava u boci prije izlaska na tržište. Vino je gusto, lijepo strukturirano izrazito intezivnog mirisa po suhom voću, cvijeću. U ustima osjeća se punina tijela, svježe, mineralno, meko,voćno. Alkohol je visok ali dobro uklopljen kao i tanini. Vino je i nakon pet godina još uvijek svježe sa odličnom kiselinom koja će mu dati trajnost Grožđe je brano u starijim najboljim dijelovima vinograda. Vivoda je ovdje kupažirao vina iz različitih bačava i napravio izvrstan proizvod, što su dva puta prepoznali na Decanteru 2022. i 23. Gastronomska preporuka Lugarića je steak (midium) od boškarina, pire od graška i tikvice. Također stekovi tune ili sabljarke a dobro bi se uklopio i žgvacet sa pljukancima Vino je rađeno po narudžbi grada Rovinja i danas ima status izvornog suvenira grada. Ovo vino je najskuplje u vinariji i stoji 14 eura .
Cabernet sauvignon 2021 13.6 i 6.2 g/L kiseline je još mlado vino iz novog vinograda posađenog 2018. sa 4000 trsova. Namjera vinara je bila kupažiranje sa merlotom , međutim jasno je da će mu ova sorta i samostalno dati odlično vino. Macerirano je od 10-12 dana a fokus je u igri između drva i voćnosti, ovdje dobro posloženo. Vino je rubin crvene boje, gusto, intezivnih svježih mirisa. Osjeti se voćnost crni ribiz, šumsko voće, čak i menta, vanilija,kruh prepečenac,kakao i čokolada...Ima još vremena do pravoga vrhunca za 2-3 godine i godine trajanja poslije...Sadnja ove sorte bila je odlična odluka po riječima vinara na prijedlog supruge Suzane. Gastronomska preporuka teleća koljenica sa pireom od graška, odrezak crne slavonske svinje ili vratina.
Kušalo se još dva merlota i jedan teran, sve korektna dobro odrađena vina a posebno valja opisati pretposljednje i posljednje vino vino Merlot San Ciprian 2018 14.5% alkohola i 5.6 g/L koje je dobilo ime po položaju u blizini crkvice Sv.Ciprijana. Maceracija je bila dva tjedna i ponovno su kombinirane bačve od 500 i 225 litara. Vino je bistro, granitno crvene boje, intezivnog mirisa, džemasto...punog je tijela ,osjeti se voće i tanini, ima blagu gorčinu u after tasteu. Kao i prethodna i ovo vino ima lijepu kiselinu 5.5 a sada je u šestoj godini. Svakako, robusno vino uz koje ide jednako jaka hrana: dalmatinska pašticada sa njokima, jače kobasice, crveno meso sa žara.
Muškat bijeli 2022 12.6% alkohola i 5.7 g/L kiseline je osjetljiva sorta koju se u vinogradu mora jako paziti. Najčešće ga napadaju pepelnica i trulež...Takva je bila 2023. godina ali na njihovoj mikrolokaciji po riječima vinara prošli su dobro. Maceracija je trajala 6-7 sati i onda je utočeno u rostfraj. Vino je poluslatko, ostatak šećera 21 gram, nježne je svijetlo zlatnožute boje. Osjeti se breskva i žuto voće.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić
Najranije sorte voća u Srbiji su cvetale već krajem februara, ima dosta pčela i oprašivanje je dobro i, ako ne bude mraza, rod će biti dobar, izjavio je juče profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović. "Ako temperatura... Više [+]
Najranije sorte voća u Srbiji su cvetale već krajem februara, ima dosta pčela i oprašivanje je dobro i, ako ne bude mraza, rod će biti dobar, izjavio je juče profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović. "Ako temperatura ne ode u minus, krajem marta i početkom aprila, što se dešavalo poslednjih godina, pa je oštetila voće, ova godina bi, posle 2013. i 2017. mogla biti jedna od rodnijih jer je dobro cvetalo i potencijal je veliki", rekao je Keserović. Dodao je da je prošle godine, bez obzira na visoke troškove proizvodnje i loših vremenskih uslova koji su napravili veliku štetu, za 270.000 tona, devizni priliv od izvoza za deset meseci bio više od 600 miliona dolara. #cvetanjevoca
Predsednik Asocijacije proizvođača malina Srbije Dobrivoje Radović kaže da malinari ne prihvataju proizvođačke cene malina koje je izračunao Institut za voćarstvo u Čačku, jer je kalkulacija rađena na osnovu prinosa koji je tri-četiri puta... Više [+]
Predsednik Asocijacije proizvođača malina Srbije Dobrivoje Radović kaže da malinari ne prihvataju proizvođačke cene malina koje je izračunao Institut za voćarstvo u Čačku, jer je kalkulacija rađena na osnovu prinosa koji je tri-četiri puta veći od prosečnog u Srbiji. On kaže da je Institut do prosečnih cena došao na osnovu prosečnih prinosa od 10 do 15 t/ha, a da je prosečan prinos u Srbiji daleko manji i iznosi od 3,5 do pet tona po hektaru. Prema računici Instituta, proizvođačka cena malina sa prinosom od 10 t/ha je 240 din/kg, a za 15 tona je 160 dinara. Radović je istakao da bi minimalna, akontna cena maline da bi proizvođači ove godine brali to voće trebalo da bude 350 din/kg. #cenamaline
Foto: Pixabay
U okolini Bačkog Monoštora veliki broj ptica je stradao u mrežama koje su postavljanje u voćnjaku 🍒🍑🍎 🐦⬛🐦 👮 Slučaj je prijavljen policiji iz Sombora i Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode čiji službenici su istog dana izašli na te... Više [+]
U okolini Bačkog Monoštora veliki broj ptica je stradao u mrežama koje su postavljanje u voćnjaku 🍒🍑🍎 🐦⬛🐦
👮 Slučaj je prijavljen policiji iz Sombora i Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode čiji službenici su istog dana izašli na teren.
Postoje brojni načini da se ptice odvrate od posećivanja voćnjaka, a postavljanje mreža u kojima uginjavaju danima ne rešava problem, posebno kada imamo u vidu da su u mrežama stradale strogo zaštićene vrste koje se ne hrane voćem, stoji na Fejsbuk stranici Društva za zaštitu i proučavanja ptica Srbije.
🎯 Policijski službenici su identifikovali mogućeg počinioca.
Foto: FB/ Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Banane su najjeftinje voće u ruskim prodavnicama, koštaju 1,2 do 1,3 evra po kg. Jabuke su im, na primer, za 20 centi skuplje. Rusi svake godine pojedu oko milion i po tona banana - ili više od 10 kg po osobi godišnje. Skoro 96 odsto njih u... Više [+]
Banane su najjeftinje voće u ruskim prodavnicama, koštaju 1,2 do 1,3 evra po kg. Jabuke su im, na primer, za 20 centi skuplje. Rusi svake godine pojedu oko milion i po tona banana - ili više od 10 kg po osobi godišnje. Skoro 96 odsto njih uvoze iz Ekvadora.
Početkom ovog meseca, ruska poljoprivredna inspekcija "Rosselkhoznadzor" je odlučila da zabrani uvoz iz te zemlje, a kao razlog su naveli pojavu karantinske štetočine, muve Megaselia scalaris.
Ali, brzo se ispostavilo da pravi razlog nije muva nego to što je Ekvador odlučio poslati Sjedinjenim Američkim Državama sovjetsko oružje koje će na kraju završiti u Ukrajini, u zamenu za novo američko oružje. Rusija je htela da upotrebi drugo oružje - banane.
Ali, prema najnovijim vestima, ipak su ukinuli zabranu uvoza tog voća iz Ekvadora.
U Rusiji skoro ostali bez banana
Banane su najjeftinje voće u ruskim trgovinama, koštaju 1,2 do 1,3 eura po kg. Jabuke su im, na primjer, za 20 centi skuplje. Rusi svake godine pojedu oko milion i po ton...
U Rusiji skoro ostali bez banana
Banane su najjeftinje voće u ruskim trgovinama, koštaju 1,2 do 1,3 eura po kg. Jabuke su im, primjerice, za 20 centi skuplje. Rusi svake godine pojedu oko milijun i pol t...
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje