Pretraga postova
Pozdrav svima. Da li netko zna kako podstaci brzi rast zive ograde lovor visnja? Po mogucnosti prirodnim putem, ako pak ne, onda koja od nekih gnjojiva?
Odlični pošipi Todor u Zagrebu Gostovanje čarske vinarije Todor sa Korčule u Češkom domu u Zagrebu na tribini/promociji "Vrijeme je ZA..."potvrdilo je da vinogradari i vinari koji su svoje grožđe prodavali mogu i sami imati svoje odlično vi... Više [+]
Odlični pošipi Todor u Zagrebu
Gostovanje čarske vinarije Todor sa Korčule u Češkom domu u Zagrebu na tribini/promociji "Vrijeme je ZA..."potvrdilo je da vinogradari i vinari koji su svoje grožđe prodavali mogu i sami imati svoje odlično vino. Upravo to su napravili braća Jurica i Željko Tomić u 2020. godini pa je njihova berba iz 2021. rezultirala sa dva izvrsna pošipa jedan iz ranije berbe (sredinom kolovoza) pod nazivom Pošip Perla sur lie i drugi sa oko jedan hektar obran do početka rujna. Oba su na najvažnijem ocjenjivanju vina u svijetu, na Decanteru 2023. osvojila srebro. Prvo, Perla, sa 90 bodova a redovni pošip sa 93 boda. Na Sabatini u Vodicama 2022. Perla je osvojila srebrnu plaketu/medalju. Korčula je domovina pošipa pa se Smokvica i Čara (godinama je svima nama bila pojam PZ Čara) i dan danas natječu tko će proizvesti bolji pošip. Željko Tomić zastupa zemljopisne i pedološke prednosti Čare. Naime, njegovi vinogradi su u polju i tu se vlaga manje zadržava u odnosu na brežuljkastu Smokvicu. Pošip ne voli puno vlage pa je čarska mikrolokacija sa crvenicom i šljunkom odlično tlo za ovu sortu koje joj daje i prepoznatljivu mineralnost. Vinarija za sada u svom vlasništvu ima 1.2 hektara i ne otkupljuju grožđe. Sa te površine u prosječnoj godini beru 1.60 kg po trsu što je dostatno za 6000 butelja. Plasman osim kućnoga praga je u korčulanske restorane i postiže se vrlo dobra cijena, za Perlu 16 eura a za redovni pošip i plavac 11 eura. Za imenicu perla po riječima Tomića za nju i vino toga naziva zaslužna je njihova baka koja je ljepotu nekog događaja, stvari i ljudi nazivala perlom. Tako je nagrađivani pošip sur lie u startu dobio zvjezdano ime-perla. Tomići još imaju i plavac mali na relativno maloj površini i pune 1000 do 1200 boca ovisno o godini. U planu je u bliskoj budućnosti povećanje ukupne površine na 2 hektara što bi u prosječnoj godini dalo oko 10 tisuća butelja kvalitetnih pošipa i plavca malog. U vinariji stručno enološki sa svojim savjetima sudjeluje korčulanski enolog Perica Žuvela. Vinarija nosi naziv Todor po nadimku jer je u selu puno Tomića a oni su Todorovi..
Na radionici koju je vodio sommelier Darko Lugarić kušalo se osam etiketa, najviše Pošipa ali i Plavac mali.
Kod Pošipa 2023. maceracija je trajala oko 3 sata, vino još nije filtrirano, zlatno žute boje i mineralno. U mirisu sommelier pronalazi ananas, dunju, zrelu breskvu a mediteranskog bilja u ovom trenutku gotovo da nema. Stariji pošipi redovito to imaju što znači da će ga starenjem dobiti. Lugarić bi uz ovakav pošip odabrao bijelu ribu, škampe s gradela ili kozice u slatko ljutom sosu azijskog tipa.
Pošip 2021. sa 13.6% alkohol i 5.8 g/L kiselina je vino sa srebrom na Decanteru 2023. sa 93 boda. I kod ovoga vina maceracija je trajala 3 sata. Ovdje se u mirisu osjeti mediteransko bilje (kamilica i smilje), suho tropsko voće, ananas, banana ali i suha marelica. Gorčina karakteristična za pošip ovdje je puno manja nego u godinu mlađem vinu. Vino je ijepo formirano, svježe i organoleptički zaokruženo.
Pošip sur lie Perla 2021. je sa 13% alkohola i 5.5 g/L kiseline. Nakon početne prerade u rostfraju vino je pretočeno u drvo i miješano na finom talogu između 3 i 4 mjeseca. Vraćeno je u rostfraj a zatim punjeno u boce početkom ljeta 2022. Vino je suho, žive zlatno žute boje, lijepog intezivnog mirisa. Osjeti se suha marelica, smokva, tropsko kandirano voće (đumbir) i Ima izraženu mineralnost. Vino je u dobroj formi i ubuduće će još rasti. U Decanterovoj ocjeni stoji: "Izražajne cvjetne note marcipana i kadulje s daškom vanilije. Ukus je prilično citrusan s uljnom teksturom i dugim slanim, mineralnim završetkom". Gastronomska preporuka puretina u umaku od bijelih šparoga sa njokima, file pečene sabljarke, grdobina u pošipu prilog riža sa mladim porilukom, teletina ispod peke.
Plavac mali 2023., još u bačvi, za ovu priliku kušan je da bi se ocjenilo trenutno stanje i mogućnosti. Vino je žive rubin crvene boje sa ljubičastim odsjajem, intezivnog voćnog mirisa (mlada šljiva, višnja, kupina, začinske note cimeta, čokolade, drva...). U ustima suho, tanično, ali ti tanini ne smetaju, nisu agresivni. Vino je elegantno i ima dobar potencijal ali jasno još je premlado. Vinarija za sada ide u prodaju godine za godinu tako da će ovaj plavac u boci biti ovoga ljeta. Količine im ne dopuštaju duže dozrijevanje.
Vinarija Todor ima etikete na kojima su glagoljicom ispisana imena djece Jurica, Željka, Ela, Klara. Šimun, Jure i Filip. Za Perlu su odabrali robusnu, tešku bocu koja i vizualno sugerira važnost toga vina. Tomići su na dobrom putu. Treba još povećati kapacitete i trebaju ostavljati određeni broj boca za arhivu i zbog sebe i budućih nastupa u javnosti.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić
Višnja, jedna od najznačajnijih voćnih vrsti kod nas! Zašto se površine pod ovom voćkom sve više smanjuju? Zašto ima toliko zapuštenih i neobrađenih zasada? Da li je i dalje problem niska otkupna cena ili loš kvalitet? Čitajte uskoro na Agr... Više [+]
Višnja, jedna od najznačajnijih voćnih vrsti kod nas! Zašto se površine pod ovom voćkom sve više smanjuju? Zašto ima toliko zapuštenih i neobrađenih zasada? Da li je i dalje problem niska otkupna cena ili loš kvalitet? Čitajte uskoro na Agroklub-u..
Višnja u cvatu, 19. rujna :O
Đuro Japaric
prije 6 mjeseci
Pojasnio sam već , od plamenjače opalo je lišće i krenula je djelomično nova vegetacija ! Loše će proći orasi jer novi izbojci neće sazrijeti , a to Više [+] znači IZMRZAVANJE !
Damir Senj
prije 6 mjeseci
Karolina nije ti to ništa novog, u zadnje tri godine više toga procvate, ovo več ide u rubriku dosje X Karolina nije ti to ništa novog, u zadnje tri godine više toga procvate, ovo več ide u rubriku dosje X
Maja Celing Celić
prije 6 mjeseci
Čitam o puno primjera višnje u cvatu. Ranka je u pripremi članka u vezi ove pojave. Čitam o puno primjera višnje u cvatu. Ranka je u pripremi članka u vezi ove pojave.
Zvala se ona gibanica, gužvara, zeljanica, krompiruša, burek, bundevara, sa višnjama ili jabukama uvek joj se obraduju svi za stolom!
That_Miodrag
prije 6 mjeseci
Burek sa sirom! (da malo nerviramo Bosance-Hercegovce ovde kojima je to nezamisliv koncept, samo "sirnica" im postoji. A i inače samo sa sirom i Više [+] pravim, nekad baš klot samo sir, nekad gibanica, i retko s jabukama, bez šećera)
Višnje u opštini Merošina, u najpoznatijem kraju po tom voću u Srbiji, uništila je bolest monilija još u cvetu a zatim su došle i druge bolest i niko neće ni prvu klasu da plati 60 dinara za kilogram, traži drugu za 40 dinara, kaže proizvođ... Više [+]
Višnje u opštini Merošina, u najpoznatijem kraju po tom voću u Srbiji, uništila je bolest monilija još u cvetu a zatim su došle i druge bolest i niko neće ni prvu klasu da plati 60 dinara za kilogram, traži drugu za 40 dinara, kaže proizvođač Hranislav Stojanović. On dodaje da je rod višanja u Merošini zbog tih bolesti i kiše manji za 40 odsto. Prve klase višanja ima malo, oko 15 odsto, ali da otkupljivači neće prvu klasu jer im je mnogo da plate 60 dinara, iako bi realna cena bila 80 dinara, već traže drugu za 40 dinara. Stojanović napominje da proizvodnja višanja košta od 45 do 55 dinara po kilogramu, zavisno od toga da li se beru ručno ili mašinski. Na primedbe potrošača da se višnja brzo kvari odgovara da zbog čestih kiša to voće puno vode, a malo ima suve materije. #visnja
KAKO SUZBITI TREŠNJINU MUVU. Privredni značaj trešnjine muve je veliki, jer nanosi štete plodovima najkvalitetnijih srednje poznih i poznih sorata trešanja, na višnji maraski i nekim višnjama koje sadrže manje kiseline. Oštećeni plodovi, sv... Više [+]
KAKO SUZBITI TREŠNJINU MUVU.
Privredni značaj trešnjine muve je veliki, jer nanosi štete plodovima najkvalitetnijih srednje poznih i poznih sorata trešanja, na višnji maraski i nekim višnjama koje sadrže manje kiseline. Oštećeni plodovi, sveži ili prerađeni u pulpu gube svaku tržišnu vrednost i lako trule.
Plodovi trešanja "crvljivi". U njima bledožuta larva bez nogu, duga do 7 mm.
- Trešnjina muva (Rhagoletis cerasi).
- Štetočina leti od sredine maja, u najvećem broju slučajeva. Odlaže jaja u plodove, obično kada plodovi počnu da žute ili da dobijaju crvenu boju. Ispiljene larve se hrane unutrašnjim sadržajem ploda. Ima jednu generaciju godišnje.
- Trešnjina muva (Rhagoletis cerasi) je najznačajnija štetočina trešnje i višnje kod nas. Bez obzira na vremenske uslove javlja se svake godine. Najviše napada srednje kasne i kasne sorte trešanja, dok kod višnje napada poznije. Za uspeh suzbijanja ove štetočine veoma je važna pravovremena upotreba insekticida. Svaka oplođena ženka položi 60 do 80 jaja, iz kojih se pile larve za 6 do 12 dana i hrane se sokom i mesom ploda.
- Najvažnije je pogoditi pravi rok suzbijanja, pa se u tome treba pridržavati obaveštenja prognozne službe ili stručnjaka. Orijentacije radi, navodim da najčešće rok tretiranja pada u vreme kada 50 % plodova počne menjati boju. U protivnom, ne vršiti nikakva tretiranja, odnosno tretman izostaviti ukoiko je veči procenat sa žutom ili crvenom bojom. Dovoljno je samo jedno tretiranje u pomenutoj fazi. Preparati ili insekticidi su na bazi aktivnih materija: cijantraniliprol 0,75 l/ha, karenca 7 dana; lambda-cihlotrin 0,05 % karenca 14 dana; acetamiprid 0,025 % karenca 14 dana; abamektin 0,075 % karenca 14 dana; deltametrin 0,05 % karenca 14 dana; Strogo voditi računa o karenci insekticida!
Autor, Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Nepovoljne vremenske prilike, sa dosta kiše poslednjih nedelja, uz biljne bolesti i štetočine, pričinile su velike štete u voćnjacima u Toplici. Najteža situacija je u višnjicima gde je na pragu berbe rod prepolovljen. "Padavine su svakodne... Više [+]
Nepovoljne vremenske prilike, sa dosta kiše poslednjih nedelja, uz biljne bolesti i štetočine, pričinile su velike štete u voćnjacima u Toplici. Najteža situacija je u višnjicima gde je na pragu berbe rod prepolovljen. "Padavine su svakodnevne i stalne padavine nam prave dodatne troškove, dodatne zaštite. Tako da su svi zasadi i višanja i šljiva prepolovljeni", ističe Srđan Jović, voćar iz Džigolja. "Prema našoj proceni i proceni koju nam prenose poljoprivredni proizvođači, negde oko 40 do 50 odsto roda je višnja ponela manje ove godine, odnosno, zasadi nose manje roda ove godine u odnosu na onaj celokupan, generalan rod koji je redovan", navodi Aleksandar Petković, direktor PSS u Prokuplju. #vocnjaci #visnja
NE PONAVLJATI GREŠKE U SUZBIJANJU MONILOZE KOŠTIČAVIH VOĆAKA. I) Još u završetku cvetanja mnogi mladari zajedno sa cvetom suvi, kao da ih je uništio mraz. Plodovi posmeđe, meso protrune i na površini ploda javljaju se sivi jastučići. Neki p... Više [+]
NE PONAVLJATI GREŠKE U SUZBIJANJU MONILOZE KOŠTIČAVIH VOĆAKA.
I) Još u završetku cvetanja mnogi mladari zajedno sa cvetom suvi, kao da ih je uništio mraz. Plodovi posmeđe, meso protrune i na površini ploda javljaju se sivi jastučići. Neki plodovi otpadnu, drugi, suvi, ostanu preko zime na stablu ("mumije").
- Sušenje cvetova i grančica i trulež plodova (Monilinia laxa i M. fructigena).
- Napadnute su, pored breskve, i druge vrste koštičavih voćaka (šljiva, višnja, trešnja i dr.), ali i jabučastih voćaka. Duži kišni periodi u proleće omogućavaju formiranje konidija, njihovo rasejavanje, klijanje i zaražavanje cvetova i grančica osetljivih sorata voćaka. U vlažnim uslovima se količina inokuluma tokom vegetacije povećava zbog čega se redovno može očekivati jača pojava truleži plodova. Oštećenje na plodovima, od insekata, insolacije, hemikalija i drugih faktora doprinose intezivnijem razvoju moniloza. Ovo stoga, jer konidije klijaju u hifu koja prodire u plod putem rana, mada je dokazano da gljivica (hifa) luči hemijsku materiju koja oštećuje pokožicu ploda i tako prodire u plod voćke (obrada, S. Nekić, 2011).
- Protiv monilije cveta i grančica prskati u fazi "belih kokica" ("balona") i 5 - 6 dana kasnije, fungicidima: Chorus 75-WG, Saprol, Oktave, Bravo, Alert, Ronilan DF, Konker, Kidan, Lupo, Signum, Sumilex, 50 FL, Teldor SC 500, Zino, Folicur WP-25 i drugi. Prema nekim autorima, zadovoljavajuće suzbijanje moniloze cvetova i grančica može se ostvariti sa dva i više prskanja mešavinom sistemičnih i preventivnih fungicida od bubrenja pupoljaka do precvetavanja voćaka. "Mumije" sa zemlje i sa voćke sakupiti i spaliti (zakopati). Suzbijati sve štetočine koje ranjavaju plodove (breskvin moljac i dr.). Natrule plodove skinuti čim se uoče. Prorediti plodove, naročito gde se dva ploda dodiruju. Voćku ne đubriti preterano. Breskve, šljive, višnje, trešnje i druge voćke ne smeju biti preguste - prorediti ih u zimskoj i zelenoj rezidbi, a leti vršiti pinciranje.
Autor, Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
Maja Celing Celić
prije 4 sata
Za poticanje rasta možete koristiti biostimulatore. Evo nekoliko tekstova na tu temu: Više [+]