višnja @KLUB (169)

Suvremena vinarija Matić U istarskom trokutu Kaštelir , Višnjan , Vižinada smješteno je mnogo vinarija. Samo na području Višnjana njih čak 16 među kojima su Košeto, Prodan ,Poletti, Poleis, Aldo i Denis Bernobić a u Baškotima su Matići. Vin... Više [+]

Suvremena vinarija Matić

U istarskom trokutu Kaštelir , Višnjan , Vižinada smješteno je mnogo vinarija.
Samo na području Višnjana njih čak 16 među kojima su Košeto, Prodan ,Poletti, Poleis, Aldo i
Denis Bernobić a u Baškotima su Matići.
Vinogradarenjem i vinarenjem se obitelj bavi već šest generacija. Milenko je
zajedno sa svojim ocem Otaviom počeo buteljirati vina godine 1997. Do tada se vino
prodavalo u litarskim bocama i rinfuzi. Erik Matić je diplomirao na Agronomskom
fakultetu u Zagrebu prošle godine i sada zajedno sa ocem Milenkom udruženim
snagama idu u osvajanje vinskog tržišta. Erik je kao stipendist proveo četiri
mjeseca u Kaliforniji, prošao više vinarija a u najdubljem sjećanju mu je ostala
vinarija Merry Edvards ekološke orjentacije sa najsuvremenijim strojevima za
obradu. Sada ta iskustva zajedno sa ocem provodi u vlastitoj vinariji. Istra je
poznata po svojoj crvenici a uzgoj vinove loze daje odlične
rezultate na dovoljno mineralnim poljima i odličnoj nadmorskoj visini.
. Matići imaju svoja glavna polja Markovac (uz druge sorte tu je muškat
ruža i 75%muškata žutog), Rožino, Njive, Konfin i Vrh na visinama su od 275 do 290
metara. Vinarija ima pjenušac Apolon (80% glere i 20% malvazije), rose Eros
(85.ruže i 15% muškata žutog) , svježu malvaziju, Afroditu (malvazija odležana
godinu dana u drvu), chardonnay, merlot, teran, cabernet sauvignon i uskoro na tržištu cuvee
Dioniz (sastavljen od 5 sorti: merlot, cabernet sauvignon , game, borgonja i teran). Ukupno imaju
17.5 hektara od kojih je 10 malvazija, 1.5 ha chardonnaya, te po 1 ha ruže,
muškata žutog, merlota, terana i 0.75 cabernet sauvignona. Modernom mehanizacijom obrađuju
15 hektara starih nasada i 2.5 ha zasađenih 2021. (samo malvazija) a berbu
isključivo rade strojem. Matić je predočio prednosti takvog načina berbe.
Strojem koji visokom frekvencijom usisava bobe,peteljka i zeleno ostaju na trsu pa
jedan hektar uberu za nešto više od sata i u najkraćem mogućem
roku od dvadesetak minuta grožđe bude u podrumu na preradi. Bere se rano
ujutro prije izlaska sunca. Po svemu što se čulo na predstavljanju u Zagrebu u Češkom
domu na promotivnoj tribini "Vrijeme je ZA..."ovakav način berbe bez brojnih berača je efikasniji, brži i jeftiniji
Matići su na Vinistri dobili na desetke zlatnih i srebrnih medalja:
chardonnay je od 2008. četiri godine za redom bio zlatan i najbolje ocijenjeno vino
u ovoj kategoriji. Već 10 godina malvazija dobija zlato a 2019. i su se
pripetavali za šampionsko vino sa Marijanom Armanom a dvije godine kasnije sa
Bernobićem. Njihova odležana malvazija Afrodita iz 2019. je na IWC-u
2021.osvojila srebro sa najvećim brojem bodova te razine a na Decanteru 2022.
zlato sa velikih 95 bodova. Milenko je završio srednju poljoprivrednu školu u
Poreču i do kompletnog posvećivanja vinariji radio je u Agrolaguni.

Od osam vina koja se kušalo nazočni sommelieri posebno su opisali četiri.

Chardonnay 2023.13%alkohola i 5.7 g/L kiselina je slamnato žute boje sa zelenim nijansama,
kristalno bistro, intezivnog mirisa na bijelo voće (jabuka, vinogradarska breskva).elegantnog tijela sa puno mineralnosti sazrijevanjem će dobitidodatnu kvalitetu. Ovaj chardonnay je na velikoj zimskoj smotri u Gračišću osvojio zlato sa 86 bodova. Sommelier Lugarić gastronomski preporučuje carrpaccio od tune, pečenu škarpinu ili puretinu sa šparogama i pljukancima.

Malvazija Afrodita 2021 13.4 %alkohola i 6.4 g/L kiselina, perjanica je vinske kuće.Matić . Nakon fermentacije 10 do 15 dana vino odležava godinu dana u 500-litarskim bačvama od francuskog hrasta. Vino je zelenkasto žute boje , kristalno bistro intezivnog mirisa po cvjetno- voćnim aromama sa primjesama citrusa i tropskoga voća. Grožđe za ovo vino bere se sa položaja Rožino. Robusno je i kao takvo može biti dobar par uz mesna jela,istarski žgvacet, kozlića, vitello tonnato (hladna,narezana teletina) i biftek od boškarina.

Teran 2019 13% alkohola i 6.4 g/L kiseline je vodeća istarska crna sorta. Vino
koje sa umjerenom količinom šećera (ovdje je ostatak 1.9) i visokom kiselinom 6.4
uz reducirani prinos može dati odlično dugotrajno vino. Darko Lugarić se prisjeća i
onih starih 15-estak godina. Rubinsko crvene boje (zečja krv) s
ljubičastim tonovima. Na nosu i u ustima osjeti se crno i crveno voće (višnja,
maline), miris duhana, papar, živi tanini... Elegantnog tijela, suh, pitak , visoke
kiseline sa svim karakteristikama sorte. U ovom vinu osjeća se utjecaj drva a
pomalo zbunjuje još uvijek visoka kiselina. Upravo to daje nadu da će ovo vino tek za koju godinu doživjeti vrhunac.

Muškat ruža 2023 11% alkohola i 5.8 g/L kiseline je vino Poreštine. Sortno prepoznatljivo, nježnih mirisa ruže, voće, malina.Ima ostatak šećera od 40 grama i time je postignut puni sklad , odnosno fini balans između šećera i kiseline. Lagane je tanične strukture i niskog alkohola. Ovo vino odlično pristaje uz slastice počevši od pince do kremastih i suhih kolača. Sorta je nastala na pokušalištu Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču još u vremenu Austro-Ugarske i dalje se širila u Italiju i u, Južni Tirol. Cvijet je jednospolan a kao oprašivači služe sorte toga kraja teran, hrvatica i borgonja.Zbog toga i osjetljivosti nije za očekivati dobar urod svake godine.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Pozdrav svima. Da li netko zna kako podstaci brzi rast zive ograde lovor visnja? Po mogucnosti prirodnim putem, ako pak ne, onda koja od nekih gnjojiva?

Odlični pošipi Todor u Zagrebu Gostovanje čarske vinarije Todor sa Korčule u Češkom domu u Zagrebu na tribini/promociji "Vrijeme je ZA..."potvrdilo je da vinogradari i vinari koji su svoje grožđe prodavali mogu i sami imati svoje odlično vi... Više [+]

Odlični pošipi Todor u Zagrebu
Gostovanje čarske vinarije Todor sa Korčule u Češkom domu u Zagrebu na tribini/promociji "Vrijeme je ZA..."potvrdilo je da vinogradari i vinari koji su svoje grožđe prodavali mogu i sami imati svoje odlično vino. Upravo to su napravili braća Jurica i Željko Tomić u 2020. godini pa je njihova berba iz 2021. rezultirala sa dva izvrsna pošipa jedan iz ranije berbe (sredinom kolovoza) pod nazivom Pošip Perla sur lie i drugi sa oko jedan hektar obran do početka rujna. Oba su na najvažnijem ocjenjivanju vina u svijetu, na Decanteru 2023. osvojila srebro. Prvo, Perla, sa 90 bodova a redovni pošip sa 93 boda. Na Sabatini u Vodicama 2022. Perla je osvojila srebrnu plaketu/medalju. Korčula je domovina pošipa pa se Smokvica i Čara (godinama je svima nama bila pojam PZ Čara) i dan danas natječu tko će proizvesti bolji pošip. Željko Tomić zastupa zemljopisne i pedološke prednosti Čare. Naime, njegovi vinogradi su u polju i tu se vlaga manje zadržava u odnosu na brežuljkastu Smokvicu. Pošip ne voli puno vlage pa je čarska mikrolokacija sa crvenicom i šljunkom odlično tlo za ovu sortu koje joj daje i prepoznatljivu mineralnost. Vinarija za sada u svom vlasništvu ima 1.2 hektara i ne otkupljuju grožđe. Sa te površine u prosječnoj godini beru 1.60 kg po trsu što je dostatno za 6000 butelja. Plasman osim kućnoga praga je u korčulanske restorane i postiže se vrlo dobra cijena, za Perlu 16 eura a za redovni pošip i plavac 11 eura. Za imenicu perla po riječima Tomića za nju i vino toga naziva zaslužna je njihova baka koja je ljepotu nekog događaja, stvari i ljudi nazivala perlom. Tako je nagrađivani pošip sur lie u startu dobio zvjezdano ime-perla. Tomići još imaju i plavac mali na relativno maloj površini i pune 1000 do 1200 boca ovisno o godini. U planu je u bliskoj budućnosti povećanje ukupne površine na 2 hektara što bi u prosječnoj godini dalo oko 10 tisuća butelja kvalitetnih pošipa i plavca malog. U vinariji stručno enološki sa svojim savjetima sudjeluje korčulanski enolog Perica Žuvela. Vinarija nosi naziv Todor po nadimku jer je u selu puno Tomića a oni su Todorovi..
Na radionici koju je vodio sommelier Darko Lugarić kušalo se osam etiketa, najviše Pošipa ali i Plavac mali.
Kod Pošipa 2023. maceracija je trajala oko 3 sata, vino još nije filtrirano, zlatno žute boje i mineralno. U mirisu sommelier pronalazi ananas, dunju, zrelu breskvu a mediteranskog bilja u ovom trenutku gotovo da nema. Stariji pošipi redovito to imaju što znači da će ga starenjem dobiti. Lugarić bi uz ovakav pošip odabrao bijelu ribu, škampe s gradela ili kozice u slatko ljutom sosu azijskog tipa.
Pošip 2021. sa 13.6% alkohol i 5.8 g/L kiselina je vino sa srebrom na Decanteru 2023. sa 93 boda. I kod ovoga vina maceracija je trajala 3 sata. Ovdje se u mirisu osjeti mediteransko bilje (kamilica i smilje), suho tropsko voće, ananas, banana ali i suha marelica. Gorčina karakteristična za pošip ovdje je puno manja nego u godinu mlađem vinu. Vino je ijepo formirano, svježe i organoleptički zaokruženo.
Pošip sur lie Perla 2021. je sa 13% alkohola i 5.5 g/L kiseline. Nakon početne prerade u rostfraju vino je pretočeno u drvo i miješano na finom talogu između 3 i 4 mjeseca. Vraćeno je u rostfraj a zatim punjeno u boce početkom ljeta 2022. Vino je suho, žive zlatno žute boje, lijepog intezivnog mirisa. Osjeti se suha marelica, smokva, tropsko kandirano voće (đumbir) i Ima izraženu mineralnost. Vino je u dobroj formi i ubuduće će još rasti. U Decanterovoj ocjeni stoji: "Izražajne cvjetne note marcipana i kadulje s daškom vanilije. Ukus je prilično citrusan s uljnom teksturom i dugim slanim, mineralnim završetkom". Gastronomska preporuka puretina u umaku od bijelih šparoga sa njokima, file pečene sabljarke, grdobina u pošipu prilog riža sa mladim porilukom, teletina ispod peke.
Plavac mali 2023., još u bačvi, za ovu priliku kušan je da bi se ocjenilo trenutno stanje i mogućnosti. Vino je žive rubin crvene boje sa ljubičastim odsjajem, intezivnog voćnog mirisa (mlada šljiva, višnja, kupina, začinske note cimeta, čokolade, drva...). U ustima suho, tanično, ali ti tanini ne smetaju, nisu agresivni. Vino je elegantno i ima dobar potencijal ali jasno još je premlado. Vinarija za sada ide u prodaju godine za godinu tako da će ovaj plavac u boci biti ovoga ljeta. Količine im ne dopuštaju duže dozrijevanje.
Vinarija Todor ima etikete na kojima su glagoljicom ispisana imena djece Jurica, Željka, Ela, Klara. Šimun, Jure i Filip. Za Perlu su odabrali robusnu, tešku bocu koja i vizualno sugerira važnost toga vina. Tomići su na dobrom putu. Treba još povećati kapacitete i trebaju ostavljati određeni broj boca za arhivu i zbog sebe i budućih nastupa u javnosti.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Višnja u cvatu, 19. rujna :O

Otvoren 14. Internacionalni sajam pršuta u Tinjanu Najbolji pršuti Mediterana i srednje Europe ponovno su u Tinjanu na 14. Internacionalnom sajmu pršuta (ISAP), a najbolji među njima je istarski pršut Pisinium koji je osvojio najviše bodova... Više [+]

Otvoren 14. Internacionalni sajam pršuta u Tinjanu

Najbolji pršuti Mediterana i srednje Europe ponovno su u Tinjanu na 14. Internacionalnom sajmu pršuta (ISAP), a najbolji među njima je istarski pršut Pisinium koji je osvojio najviše bodova na stručnom ocjenjivanju i tako postao šampion sajma. Istarski pršut tvrtke Pisinium iz Pazina ujedno je i šampion u kategoriji istarskog pršuta, u kojoj su zlatne medalje osvojile još pršutane Jelenić (Sveti Petar u Šumi) i Dujmović (Kringa), srebrnim medaljama okitile su se pršutane Selo Mekiši (Mekiši kod Vižinade), Movimento (Vošteni) i Antolović (Tinjan), a brončanima Daniele (Višnjan) i Milohanić (Tinjan).
Na svečanom otvorenju načelnik Općine Tinjan Goran Hrvatin rekao je da pršuti za ovaj dio Istre nisu važni samo zbog očuvanja tradicije, već doprinose i turizmu.
Istarski župan Boris Miletić zahvalio se “našim nonićima koji su prenijeli umijeće izrade istarskog pršuta na mlađe generacije i današnjim pršutarima koji tu tradiciju nastavljaju”.
Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede koji je na otvorenje bio i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, prisjetio se prvog tinjanskog sajma pršuta na kojem je bio prije 15 godina i čestitao Tinjancima što su negdašnji lokani sajam izdigli na međunarodnu razinu.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović rekao je “Danas je pršut vrhunski proizvod koji služi za primjer kako raditi proizvod s dodanom vrijednosti, a tradicijsko znanje izrade pršuta danas se pretvara u unosan posao”.
Na ocjenjivanju koje je provela udruga senzornih analitičara suhomesnatih proizvoda Gustus našlo se 29 pršuta iz cijele Hrvatske, te iz Italije, Španjolske i Crne Gore. Prema osvojenim bodovima dodijeljeno je sedam zlatnih medalja, 11 srebrnih i 8 brončanih. Za šampionski naslov u pojedinoj kategoriji bilo je potrebno da se u toj kategoriji natječu najmanje tri pršuta te da kandidat za šampion osvoji zlatnu medalju, pa je tako osim istarskog ovaj put proglašen još samo jedan šampion: pršut tvrtke Mrki (Pakovo Selo kraj Drniša) i to u kategoriji dimljenog pršuta.
Zlatne medalje osvojili su još pršutana Smjeli (Dugopolje) u kategoriji dalmatinskog pršuta te crnogorske pršutane Martex i Mianja, obje iz Cetinja, u kategoriji dimljenih pršuta.
Na trodnevnom sajmu pršuta i drugih autohtonih proizvoda predstavlja se četrdesetak izlagača, među kojima je tridesetak pršutara. Uz hrvatske pršute sa zaštićenim oznakama izvornosti ili geografskog podrijetla (a to su istarski, dalmatinski i drniški pršut), na ISAP-u se predstavljaju i pršuti iz Italije, Austrije, Mađarske, Španjolske i Crne Gore, uz istarske proizvođače sira, vina i drugih autohtonih proizvoda.

Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Sebastijan Skoko

Fešta vina, maslinovih ulja i delicija Festival vina i delicija u organizaciji Slobodne Dalmacije nakon dvije godine korone održan je u Dioklecijanovim podrumima, u najljepšim vinskim podrumima , koji su, kao i cijela carska palača iz koje... Više [+]

Fešta vina, maslinovih ulja i delicija
Festival vina i delicija u organizaciji Slobodne Dalmacije nakon dvije godine korone održan je u Dioklecijanovim podrumima, u najljepšim vinskim podrumima , koji su, kao i cijela carska palača iz koje je izrastao grad Split, pod UNESCO-vom zaštitom. U petak i subotu 20.i 21.5. u grad Svetog Duje na veliku feštu vina i delicija došli su vinari, vinoljupci, vinski radoznalci, maslinari, ljubitelji i znalci maslinova ulja, kušači i hedonisti.
Vinari iz svih krajeva Lijepe naše, ali i susjedne Bosne i Hercegovine, predstavili su svoja najbolja vina.
Uz vrhunsku kapljicu kušalo se vrhunski pršut, sireve, mariniranu i slanu ribu, čokoladu i druge delicije.
Održane su i vrlo zanimljive radionice
Na radionici predstavljeni su prvi plavci napravljeni na – kvascu plavca malog. Zahvaljujući entuzijazmu i trudu enologa Davora Mitrovića prije nekoliko godina na njegovu inicijativu napravljen je kvasac pošipa u Njemačkoj a napokon je stvoren i kvasac od plavca malog.
Na radionici prvi put je zajedno predstavljeno je pet pjenušaca napravljenih od dalmatinskih autohtonih sorti. Davno na početku prošlog stoljeća Bedrica je u Skradinu radio pjenušac od debita. Nitko poslije njega nije od vina dalmatinskih sorti pokušao raditi pjenušac. A onda je nova generacija krenula i to bez kompleksa, hrabro i uspješno. Na radionici koju je vodio dr. Goran Zdunić sa splitskog Instituta za jadranske kulture, kušalo se pjenušac od hvarske bogdanuše Zlatan otok, od malvasije dubrovačke iz vinograda Volarević, od grka braće Zure, od cetinke mladog korčulanskog vinara Petra Bačića i pjenušac od tri sorte cetinke, rukatca i pošipa enologa Nikole Miroševića.
I radionicu o vugavi vodio je dr. Goran Zdunić. Vugava je zaboravljena princeza Dalmacije. Ta vrijedna autohtona viška sorta, sadi je se malo, ima tek četiri, pet etiketa, rijetko gdje se još može kušati, a priča o vugavi je velika i vrijedna i vrijeme je da se ponovno pokrene.
Održana je i radionica o velikim vinima Dubrovačko-neretvanske županije, po autohtonim sortama najjačoj hrvatskoj županiji. Ovoj županiji pripadaju Pelješac, Konavle, Korčula i Komarna sa svojim vrhunskim plavcima, malvasijom dubrovačkom, grkom i pošipom. Velika vina iz svakog od tih vrhunskih, a potpuno različitih vinogorja predstavili su enolozi Josip Volarević, Marko Šuman, Nikola Mirošević i Eva Krištof.
Radionicu o mirisima i aromama vina vodila je dr.Ana Mucalo, znanstvenica sa splitskog Instituta za jadranske kulture. Često se kaže da se kod plavca osjeća šljiva ili višnja i ponekad duhan, da u vinu ima više ili manje vanilije, da su prisutni limun ili jabuka. A nije to samo asocijacija, ima i znanstvenih odgovora koji to mirisi i kad nastaju u vinu, koji to kemijski spojevi vode k voćnom i cvjetnom rekla je dr. Mucalo.
Održana je i radionica o syrahu svjetskoj sorti koja se udomačila u dalmatinskim vinogradima. Kušalo se syrahe iz Ravnih kotara, Konavala, Imotskoga, Plenkovićevih vinograda kod Biokovom, sa Komarne i sa Korčule. Zašto se tako dobro syrah uspjeva u Dalmaciji na radionici je objasnio poznati enolog, dugogodišnji dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba Franjo Francem koji je na drugoj radionici govorio i o sljubljivanju hrane i vina.
Kako kušati maslinova ulja govorilo se na radionici koju je vodila dr. Sandra Petričević.
Održana je i Vinska škola festivala Vinski podrum koju su vodili Siniša Koceić i Alen Gulan iz Wineboxa. Na Festivalu Vinski podrum tema je bila prošek.



Radionicu o prošeku vodili su Želimir Bašić iz Zadružnog saveza Dalmacije te Stjepan Vučemilović, nagrađivani zadarski vinar, koji ima izvanredne prošeke. Sudjelovali su i vinari koji proizvode prošek, a kušali su se i prošeci od Starog omiškog prošeka Nikše Mimice do Kapje o zlata Ivice Radovića, prošeka od grka braće Zure, Vučemilovićevih prošeka i prošeka Andre Tomića.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Meri Šilović

Zaljubljenik ste u vino i masline i uvijek volite saznati nešto novo? Vinoartis, specijalizirana trgovina iz Višnjana za prodaju proizvoda za vinarstvo i maslinarstvo, čeka vas s odličnim proizvodima i savjetima na sajmu Vinistra u Poreču.... Više [+]

Zaljubljenik ste u vino i masline i uvijek volite saznati nešto novo?
Vinoartis, specijalizirana trgovina iz Višnjana za prodaju proizvoda za vinarstvo i maslinarstvo, čeka vas s odličnim proizvodima i savjetima na sajmu Vinistra u Poreču.
Dođite od 6. do 8. svibnja ispred dvorane Žatika, saznati sve što vas zanima i upoznati se sa profesionalnim vučenim i samohodnim strojevima za berbu maslina marke Sicma.
Vidimo se!
A dio iz našeg asortimana možete odmah i naručiti putem naše web trgovine www.vinoartis.hr
VINOARTIS

Zaljubljenik ste u vino i masline i uvijek volite saznati nešto novo? Vinoartis, specijalizirana trgovina iz Višnjana za prodaju proizvoda za vinarstvo i maslinarstvo, čeka vas s odličnim proizvodima i savjetima na sajmu Vinistra u Poreču. Dođite od 6. do 8. svibnja ispred dvorane Žatika, saznati sv... Više [+]

Zaljubljenik ste u vino i masline i uvijek volite saznati nešto novo?
Vinoartis, specijalizirana trgovina iz Višnjana za prodaju proizvoda za vinarstvo i maslinarstvo, čeka vas s odličnim proizvodima i savjetima na sajmu Vinistra u Poreču.
Dođite od 6. do 8. svibnja ispred dvorane Žatika, saznati sve što vas zanima i upoznati se sa profesionalnim vučenim i samohodnim strojevima za berbu maslina marke Sicma.
Vidimo se!
A dio iz našeg asortimana možete odmah i naručiti putem naše web trgovine www.vinoartis.hr
VINOARTIS

Vinarija Ostojić- vina iz Potpolja Vinarija Ostojić bila je još jedna hercegovačka vinska kuća na tribini " Vrijeme je za..."koja se održana u prostorijama HKD Napredak u centru Zagreba. Vlado, otac i vlasnik i sin Blaž predstavili su svoju... Više [+]

Vinarija Ostojić- vina iz Potpolja
Vinarija Ostojić bila je još jedna hercegovačka vinska kuća na tribini " Vrijeme je za..."koja se održana u prostorijama HKD Napredak u centru Zagreba. Vlado, otac i vlasnik i sin Blaž predstavili su svoju vinariju koja surađuje s enologom Darkom Šimićem.
Kušalo se tri žilavke iz 2018.,20., i 21. godine te četiri crna vina- Blatinu Stjepan Ostojić 2019., Merlot Kujava iz 2017., Vranac Radivoj Ostojić 2017. i Cuvee Stjepan Ostojić iz 2018.
Vinarija, koja se nalazi u Potpolju nedaleko Čitluka, godišnje proizvede 66000 butelja na 6 hektara vlastitih nasada sa 28 000 trsova. Uzgajaju se žilavka, blatina, trnjak, vranac, cabernet sauvignon i metrlot.
Godine 2021. žilavka iz 2020. dobila je sa 95 bodova, srebrnu medalju na svjetski prestižnom ocjenjivanju Decanter.
Ostojići imaju tradiciju uzgoja loze kroz cijelo 20.stoljeća a prva butelja modernog doba izašla je iz vinarije 1994.godine. Vina izvoze u Srbiju, Sloveniju i Švicarsku. Zanimljivi su i nazivi na etiketama njihovih butelja. Riječ je o srednjevjekovnim povijesnim ličnostima kraljevima i caricama sa širega bosanskog područja i Hercegovine.
Blaž Ostojić je rekao da korijeni, Ostojića, sežu uz mnoge meandre sve do unatrag sedam stoljeća. To je svakako dobar marketinški potez jer više vinarija iz toga područja vuče povijesne korijene i diče se tom poviješću.
Od tri žilavke nije se bilo lako odlučiti za najupečatljiviju, možda ne najbolju, a to je u ovome trenutku najmlađa i najpotentnija ona iz 2021. za koju je veći dio nazočnih zaključio da je već sada dobra a da će tijekom vremena razviti sve najbolje karakteristike. Vlado Ostojić je rekao da je maceracija rađena u vinifikatoru 12 sati na 12 stupnjeva celzijusa, dakle s hlađenjem s obzirom na vanjsku temperaturu. Nakon dvadesetak dana vino je premješteno u drugi tank a onda se miješalo dva i pol mjeseca sve do pred Božić. Vino ima odlične voćne mirise ali još se ne nalazi svi okusi koji su karakteristični kod žilavki. Vlado Ostojić smatra da ova žilavka može čak premašiti onu nagrađenu na Decanteru.
Merlot Kujava 2017. ima 13% alkohola i ostatak šećera samo 4 grama. Vinifikacija je bila na klasičan način vinarije Ostojić. Maceracija 20 dana na temperaturi 24 stupnja. Sommelier Tomislav Jakopović koji je vodio prezentaciju rekao je: " Vino je ukusno, čisto ,precizno, tanini su svileni zaobljeni i dostatni i da je vino mekše ne bi vrijedilo. Zove drugu čašu". Ovaj merlot uza sve svoje klasične mirise i okuse pravi je reprezetant svoga hercegovačkoga kraja. Vino je fenolno zrelo a aromatski spektar je taman i kožnatost ali ga ipak nije teško piti. Bitno je reći da ovo vino nije bilo u drvu nego samo u inoxu i dvije godine u boci.
Vranac Radivoj Ostojić također iz 2017. sa 13.6 alkohola imat će još dulji vijek od sadašnjih 5 godina. Sortno je prepoznatljiv, svjež na nepcu, fenološki zreo, sa 32 ekstrakta.
Cuvee Stjepan Ostoja 2018. (cabernet sauvignon, blatina i merlot u podjednakim postocima) 13.8 alkohola, kiselina oko 6 . U procesu proizvodnje grožđe izravno iz vinograda ide u kupažu. Dvadesetak dana maceracije na otprilike 25 stupnjeva a nakon inoxa ide 12 mjeseci u bačve od 2000 litara.
I najnoviji cuvee-a ( trnjak, blatina, merlot) je od kraja prošle godine na odležavanju u bačvama, na 10 do 12 mjeseci a zatim ide u inox i u boce.
U podrumu Ostojića proizvode se i žestica od klasičnih, loze i travarice preko voćnih destilata višnja, jabuka i slatkog oraha. Gin od borovice, od zelenih bosanskih pomiješanih sa smeđim i crvenim bobicama iz čitlučkog kraja, sada je na odležavanju a po riječima vinara bit će to najbolji destilat do sada.
Ostojići se također bave i turizmom i imaju hotel u Međugorju te agroturizmom. U Potpolju u sklopu vinarije je vila Monako sa 12 soba i restoranom.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Kako, kada, najčešće greške i kako ih izbjeći? #rezidba #jabuka #šljiva #višnja