KLUB - društvena mreža

Počela berba portugisca 
 
 Članovi udruge Portugizac Plešivica i njihovi gosti i ove su godine simbolično najavili berbe. Bralo se portugizac u vinogradu OPG-a obitelji Ciban od kojeg će nastati mlado vino koje miriše na jesen. 
 Predsjednik Udruge Tomo Haramija označio je početak berbe u kojoj su sudjelovale i mlade djevojke čuvarice tradicije u narodnim nošnjama te brojni gosti. 
 
 „Vinogradari kažu kako je ovo dobra godina pa sam uvjeren kako će i rezultati njihovog cjelogodišnjeg rada i truda biti vidljivi kroz vrhunsku kvalitetu vina i pjenušaca na koju su nas već i navikli. S užitkom gledam u što se pretvorio ovaj naš kraj i u kojoj mjeri naši vinari nameću trendove i podižu ljestvicu kvalitete. Svim vinogradarima i vinarima želim uspješnu berbu!“, istaknuo je gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel. 
 
 Važno je naglasiti kako je portugizac udruge Portugizac Plešivica zajedno s ostalim proizvođačima s Plešivice osvojio srebrnu medalju na natjecanju Portugieser du Monde. „U planu nam je od ove godine u suradnji s tvrtkom Plešivičko vinogorje, koja je potkraj 2021. godine preuzela podrum Poljoprivredne zadruge Plešivica, napraviti iskorak s proizvodnjom vina Portugizac Plešivica selection. S time želimo osigurati na tržištu veći volumen i prepoznatljivu stilistiku portugisca koji nakon redovne berbe prvi izlazi na naše tržište kao mlado vino“ rekao je Željko Gregorić, tajnik udruge.
 
 Portugizac je mlado vino crvene boje s ljubičastim odsjajem. Srednje krupne bobice ove sorte grožđa imaju 14 do 16 posto šećera, dok se u okusu vina mogu osjetiti voćne note malina, kupina i borovnica. To mlado vino brzo zrije, pa se nakon vrenja pretače i pušta u prodaju ili miješa s drugim crnim vinima. Dobra godišta portugisca prepoznaju se po ukupnoj količini alkohola od oko 12 posto, te ukupnoj kiselini iznad 6 grama po litri.
 
 Osim po kvaliteti vina, plešivički vinari nameću nove trendove i u proizvodnji. Tako je OPG Ciban među vinarijama koje su u postupku stjecanja ekološkog certifikata kakav je na Plešivici već dobila obitelj Tomac. 
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Đuro Japaric
prije 1 godinu

Vinari iz Kutjevačkog gorja zazivali su kišu do 15 . 8 , jer su čokoti počeli povlačiti vodu iz bobica . Imali su sreću sa kišom . Ja sam svoje na Više [+]

Tomislav Radić
prije 2 godine

Marketing vinskog turizma u Hrvatskoj

VinMarKon – konferencija o vinskom marketingu održana je u zagrebačkom hotelu International. Sudjelovalo je 70 vinara, trgovaca vinima , stručnjaka za marketing vina i novinara koji pišu o vinima.
Na početku organizatorica konferencije, Irena Lučić istaknula je da iako turizam čini 20% BDP-a naše zemlje, vinski turizam kao posebni oblik turizma nije ni približno dosegao svoj puni potencijal, te mu nedostaje strategija i vertikalne komunikacije između institucija i vinarija.
Kroz panel-raspravu „Hrvatska – destinacija vinskog turizma!?“ navedeni su problemi tog tržišnog segmenta, ali su i ponuđene smjernice daljnjeg razvoja. Ivan Matić iz ureda europarlamentarca Tonina Picule istaknuo je važnost zaštite i brendiranja vinskih sorti i proizvoda, osvrnuvši se na aktualna nastojanja zaštite imena prošek, kojem se u Europarlamentu snažno suprotstavljaju talijanski proizvođači prosecca. Prof.dr.sc Ivo Grgić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu istaknuo je kako Hrvatskoj ne nedostaje dobrih vina i vinara, te da kvaliteta iz godine u godinu raste, te je apelirao na vinare da se što više udružuju i brendiraju svoj proizvode. Prof.dr.sc Oliver Kesar sa Ekonomskog fakuteta u Zagrebu istaknuo je da, iako nije dobro što turizam nosi 20% BDP-a naše zemlje, to nije „problem“ turizma , već nedostatne razvijenosti ostalih sektora. Vinski turizam, kao specifičnu granu turizma, Kesar smatra nedovoljno razvijenim, ali ujedno i jednom od najperspektivnijih grana turizma u budućnosti, pogotovo uzevši u obzir kontinuirani rast kvalitete vina. Direktorica turističke zajednice Osječko-baranjske županije Ivana Jurić iznijela je zanimljive rezultate recentnih istraživanja o percepciji Slavonije kao turističke destinacije, koji pokazuju kako se Slavoniju često brka sa Slovenijom ili Slovačkom, te da uz tu vinsku regiju mnogi povezuju sortu malvaziju – što sve skupa ukazuje na to da treba snažnije razvijati i brendirati identitet Hrvatske kao vinske zemlje, ali i jasnije komunicirati temeljna obilježja različitih vinskih odredišta u Hrvatskoj. Zaključak panela je da u vinskom turizmu leži ogroman potencijal te da je potrebno aktivno raditi na vertikalnoj komunikaciji na relaciji vinarije – institucije, pri čemu vrlo značajnu ulogu imaju upravo županijske i lokalne turističke zajednice kao „komunikatori“ destinacija. Snimku panel-diskusije može se pogledati na YouTube kanalu diWine.

U prvom bloku predavanja, pod nazivom „Vinski turizam u teoriji i praksi“, navedeni su konkretni primjere uspješnih praksi svijeta (Douro i Chianti) u predavanju izv.prof.dr.sc. Aleksandra Lukića sa Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Dr.sc Žarko Stilin iz udruge Kvarner Wines istražio je temu „Tko su vinski turisti u Hrvatskoj“. Enogastronomija kao motiv dolaska u Hrvatsku tek je na 7. (obala) odnosno 9. mjesto (kontinent), prema THOMAS istraživanju. Obilazak vinskih cesta i vinarija (također prema THOMAS-u) kao aktivnost za vrijeme boravka na destinaciji, nalazi se tek na 17. mjestu. Na kraju prvog bloka predavanja Renata Lončarić, mag.oecc. govorila je o modelima sufinanciranja investicija u ruralni turizam.

Drugi blok predavanja pod nazivom „Vinska karta Hrvatske“ bio je posvećen destinacijama koje aktivno razvijaju vinski turizam te mogu poslužiti kao dobri primjeri. Od Ivice Dobrinčića i Žarka Stilina, članova udruženja Kvarner Wines saznalo se kako su kvarnerski vinari u kratkom vremenu od osnivanja udruge osjetili prve benefite udruženog tržišnog nastupa. Direktorica TZ Zagrebačke županije, Ivana Alilović ispričala je priču o razvoju vinskog turizma na Plešivici, pri čemu se diskutiralo trebamo li i dalje najperspektivnije vinske regije nazivati hrvatskim „Champagnama“ i „Toskanama“ ili je došlo vrijeme da ih započnemo prezentirati tržištu kroz drugačiji identitet. Hrvoje Lukačević svojim je predavanjem proveo kroz najznačajnije vinske atrakcije Slavonije, odredišta koja bilježe snažan porast broja vinara i veliki napredak u kvaliteti vina i koja imaju veliku perspektivu u vinskom turizmu. Nenad Trifunović, osvrnuo se na značenje autohtonih sorti u vinskom turizmu. Trifunović je istaknuo kako su autohtone sorte snažan vinsko-turistički adut na kojem svakako treba graditi identitet Hrvatske kao destinacije. Pritom je ponudio dva, ne nužno međusobno isključiva, smjera marketinškog razvoja: da radimo što i drugi ali bolje ili jeftinije, te da radimo nešto što nitko drugi ne radi – u čemu 125 autohtonih sorti u tržišnom opticaju itekako mogu biti važne.

Posljednji je blok predavanja bio posvećen individualnim primjerima dobre prakse vinskog turizma. Andrija Popović iz Komarne predstavio je razvojni put mlade, ali već tržišno značajne vinarije Opus, koja svoju priču - kao i ostalih šest vinarija ovog najmlađeg hrvatskog vinogorja - veže uz proces melioracije krša. Tatjana Hažić ispričala je iskustva prvog hrvatskog vinskog kampa, koji usprkos negativnim turističkim trendovima izazvanih koronom, bilježi snažan rast broja posjetitelja i predstavlja jedinstvenu međimursku vinsku atrakciju. Nedeljka Krupljan predstavila je svoj poslovni model kustomiziranih vođenih degustacija vina i maslinovog ulja za elitne turiste kojeg provodi u suradnji sa istarskim Commodo vilama.

Konferencija je dala smjernice za razvoj vinskog turizma koje se odnose na potrebu za jasnijom strategijom na nacionalnoj razini, brendiranje i zaštitu robnih marki na razini pojedinih destinacija unutar zemlje, udruživanje vinara i poboljšanje vertikalne komunikacije sa institucijama pri čemu važnu ulogu igraju turističke zajednice, te važnost storytellinga u turističkom marketingu.

Osim stručnih predavanja, VinMarKon konferecija bila je domaćin nekoliko vinskih prezentacija kao što je bila pretpremijera vina Opus Bridge, čiji plavac mali potječe iz berbe 2018. – godine kada je počela izgradnja Pelješkog mosta, a pušta se na tržište upravo 2022. godine, kada je u promet pušten i most. To je primjer sjajnog marketinga obzirom da je vizura mosta neodvojivo vezana za vizuru vinograda.
Udruženje Kvarner Wines na konferenciji je predstavilo svojih sedam proizvođača a među vinima dominirala je žlahtina.Predstavljen je i cabernet sauvignon Vinske kuće Pavlomir, te rosé od trojščine vinarije Šipun. Uz predavanje o autohtonim sortama kušalo se malo poznatu sortu kleščec, karakterističnu za Kalničko vinogorje. Vino je predstavila Vinarija Kamenjak čiji je vlasnik, .Dragutin Kamenjak, aktivno uključen u procese certifikacije sadnog materijala i aktivnosti vezane za popularizaciju ove sorte. Na kraju kušalo se odležani Teran di Nonno Giorgio istarske vinarije Soshich.
Irena Lučić, organizatorica konferencije najavila je temu VinMarKona 2023 – Vino i mediji kada bi konferencija trebala dobiti međunarodno značenje jer se dogovara sudjelovanje s predstavnicima Srbije i Crne Gore.
Konferenciju su podržale brojne turističke zajednice koje su sufinaciranjem sudioničke kotizacije omogućile vinarima dolazak na konferenciju. Među nijma su Turistička zajednica Kvarnera, sa brandom Kvarner Wines, koja je ne samo sufinancirala dolazak vinara, već i održavanje vinske prezentacije kvarnerskih vina na konferenciji. Vinare i VinMarKon podržali su i TZ Međimurja, TZ Koprivničko-križevačke županije, TZ Osječko-baranjske županije, TZ Vukovarsko-srijemske županije, TZ Brodsko-posavske županije, TZ Šibensko-kninske županije, lokalne TZ Poreča, Vižinade i Kaštela.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke Marko Čolić

Marketing vinskog turizma u Hrvatskoj
 
 VinMarKon – konferencija o vinskom marketingu održana je u zagrebačkom hotelu International. Sudjelovalo je 70 vinara, trgovaca vinima , stručnjaka za marketing vina i novinara koji pišu o vinima. 
 Na početku organizatorica konferencije, Irena Lučić istaknula je da iako turizam čini 20% BDP-a naše zemlje, vinski turizam kao posebni oblik turizma nije ni približno dosegao svoj puni potencijal, te mu nedostaje strategija i vertikalne komunikacije između institucija i vinarija. 
 Kroz panel-raspravu „Hrvatska – destinacija vinskog turizma!?“ navedeni su problemi tog tržišnog segmenta, ali su i ponuđene smjernice daljnjeg razvoja. Ivan Matić iz ureda europarlamentarca Tonina Picule istaknuo je važnost zaštite i brendiranja vinskih sorti i proizvoda, osvrnuvši se na aktualna nastojanja zaštite imena prošek, kojem se u Europarlamentu snažno suprotstavljaju talijanski proizvođači prosecca. Prof.dr.sc Ivo Grgić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu istaknuo je kako Hrvatskoj ne nedostaje dobrih vina i vinara, te da kvaliteta iz godine u godinu raste, te je apelirao na vinare da se što više udružuju i brendiraju svoj proizvode. Prof.dr.sc Oliver Kesar sa Ekonomskog fakuteta u Zagrebu istaknuo je da, iako nije dobro što turizam nosi 20% BDP-a naše zemlje, to nije „problem“ turizma , već nedostatne razvijenosti ostalih sektora. Vinski turizam, kao specifičnu granu turizma, Kesar smatra nedovoljno razvijenim, ali ujedno i jednom od najperspektivnijih grana turizma u budućnosti, pogotovo uzevši u obzir kontinuirani rast kvalitete vina. Direktorica turističke zajednice Osječko-baranjske županije Ivana Jurić iznijela je zanimljive rezultate recentnih istraživanja o percepciji Slavonije kao turističke destinacije, koji pokazuju kako se Slavoniju često brka sa Slovenijom ili Slovačkom, te da uz tu vinsku regiju mnogi povezuju sortu malvaziju – što sve skupa ukazuje na to da treba snažnije razvijati i brendirati identitet Hrvatske kao vinske zemlje, ali i jasnije komunicirati temeljna obilježja različitih vinskih odredišta u Hrvatskoj. Zaključak panela je da u vinskom turizmu leži ogroman potencijal te da je potrebno aktivno raditi na vertikalnoj komunikaciji na relaciji vinarije – institucije, pri čemu vrlo značajnu ulogu imaju upravo županijske i lokalne turističke zajednice kao „komunikatori“ destinacija. Snimku panel-diskusije može se pogledati na YouTube kanalu diWine.
 
 U prvom bloku predavanja, pod nazivom „Vinski turizam u teoriji i praksi“, navedeni su konkretni primjere uspješnih praksi svijeta (Douro i Chianti) u predavanju izv.prof.dr.sc. Aleksandra Lukića sa Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Dr.sc Žarko Stilin iz udruge Kvarner Wines istražio je temu „Tko su vinski turisti u Hrvatskoj“. Enogastronomija kao motiv dolaska u Hrvatsku tek je na 7. (obala) odnosno 9. mjesto (kontinent), prema THOMAS istraživanju. Obilazak vinskih cesta i vinarija (također prema THOMAS-u) kao aktivnost za vrijeme boravka na destinaciji, nalazi se tek na 17. mjestu. Na kraju prvog bloka predavanja Renata Lončarić, mag.oecc. govorila je o modelima sufinanciranja investicija u ruralni turizam.
 
 Drugi blok predavanja pod nazivom „Vinska karta Hrvatske“ bio je posvećen destinacijama koje aktivno razvijaju vinski turizam te mogu poslužiti kao dobri primjeri. Od Ivice Dobrinčića i Žarka Stilina, članova udruženja Kvarner Wines saznalo se kako su kvarnerski vinari u kratkom vremenu od osnivanja udruge osjetili prve benefite udruženog tržišnog nastupa. Direktorica TZ Zagrebačke županije, Ivana Alilović ispričala je priču o razvoju vinskog turizma na Plešivici, pri čemu se diskutiralo trebamo li i dalje najperspektivnije vinske regije nazivati hrvatskim „Champagnama“ i „Toskanama“ ili je došlo vrijeme da ih započnemo prezentirati tržištu kroz drugačiji identitet. Hrvoje Lukačević svojim je predavanjem proveo kroz najznačajnije vinske atrakcije Slavonije, odredišta koja bilježe snažan porast broja vinara i veliki napredak u kvaliteti vina i koja imaju veliku perspektivu u vinskom turizmu. Nenad Trifunović, osvrnuo se na značenje autohtonih sorti u vinskom turizmu. Trifunović je istaknuo kako su autohtone sorte snažan vinsko-turistički adut na kojem svakako treba graditi identitet Hrvatske kao destinacije. Pritom je ponudio dva, ne nužno međusobno isključiva, smjera marketinškog razvoja: da radimo što i drugi ali bolje ili jeftinije, te da radimo nešto što nitko drugi ne radi – u čemu 125 autohtonih sorti u tržišnom opticaju itekako mogu biti važne.
 
 Posljednji je blok predavanja bio posvećen individualnim primjerima dobre prakse vinskog turizma. Andrija Popović iz Komarne predstavio je razvojni put mlade, ali već tržišno značajne vinarije Opus, koja svoju priču - kao i ostalih šest vinarija ovog najmlađeg hrvatskog vinogorja - veže uz proces melioracije krša. Tatjana Hažić ispričala je iskustva prvog hrvatskog vinskog kampa, koji usprkos negativnim turističkim trendovima izazvanih koronom, bilježi snažan rast broja posjetitelja i predstavlja jedinstvenu međimursku vinsku atrakciju. Nedeljka Krupljan predstavila je svoj poslovni model kustomiziranih vođenih degustacija vina i maslinovog ulja za elitne turiste kojeg provodi u suradnji sa istarskim Commodo vilama.
 
 Konferencija je dala smjernice za razvoj vinskog turizma koje se odnose na potrebu za jasnijom strategijom na nacionalnoj razini, brendiranje i zaštitu robnih marki na razini pojedinih destinacija unutar zemlje, udruživanje vinara i poboljšanje vertikalne komunikacije sa institucijama pri čemu važnu ulogu igraju turističke zajednice, te važnost storytellinga u turističkom marketingu.
 
 Osim stručnih predavanja, VinMarKon konferecija bila je domaćin nekoliko vinskih prezentacija kao što je bila pretpremijera vina Opus Bridge, čiji plavac mali potječe iz berbe 2018. – godine kada je počela izgradnja Pelješkog mosta, a pušta se na tržište upravo 2022. godine, kada je u promet pušten i most. To je primjer sjajnog marketinga obzirom da je vizura mosta neodvojivo vezana za vizuru vinograda.
 Udruženje Kvarner Wines na konferenciji je predstavilo svojih sedam proizvođača a među vinima dominirala je žlahtina.Predstavljen je i cabernet sauvignon Vinske kuće Pavlomir, te rosé od trojščine vinarije Šipun. Uz predavanje o autohtonim sortama kušalo se malo poznatu sortu kleščec, karakterističnu za Kalničko vinogorje. Vino je predstavila Vinarija Kamenjak čiji je vlasnik, .Dragutin Kamenjak, aktivno uključen u procese certifikacije sadnog materijala i aktivnosti vezane za popularizaciju ove sorte. Na kraju kušalo se odležani Teran di Nonno Giorgio istarske vinarije Soshich.
 Irena Lučić, organizatorica konferencije najavila je temu VinMarKona 2023 – Vino i mediji kada bi konferencija trebala dobiti međunarodno značenje jer se dogovara sudjelovanje s predstavnicima Srbije i Crne Gore. 
 Konferenciju su podržale brojne turističke zajednice koje su sufinaciranjem sudioničke kotizacije omogućile vinarima dolazak na konferenciju. Među nijma su Turistička zajednica Kvarnera, sa brandom Kvarner Wines, koja je ne samo sufinancirala dolazak vinara, već i održavanje vinske prezentacije kvarnerskih vina na konferenciji. Vinare i VinMarKon podržali su i TZ Međimurja, TZ Koprivničko-križevačke županije, TZ Osječko-baranjske županije, TZ Vukovarsko-srijemske županije, TZ Brodsko-posavske županije, TZ Šibensko-kninske županije, lokalne TZ Poreča, Vižinade i Kaštela. 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke Marko Čolić

Tomislav Radić
prije 3 godine

Na pjenušac Rogić u Le Premier
Vina Rogić i Celega točila su se u zagrebačkom hotelu Le Premier u koje su održani 25. "Vinski razgovori s novinarom Tomislavom Stiplošekom". Ti razgovori su zabavno-edukativne interaktivne radionice za vinske znalce i ljubitelje vina.
Vinogradi Rogić su na krajnjem istoku Hrvatske, u Iloku (vinogorje Srijem) a vinarija je u Zagrebačkoj županiji, u mjestu Dubravica. Bračni par Rogić u vinsku je priču ušao 2010. godine naslijedivši vinograd o kojemu uz njih o proizvodnji vina, brigu vode i tehnolog i enolog. Uzgajaju graševinu i traminac, a prije nekoliko su godina odlučili kreirati pjenušac, cuvée tih sorata i rade ga tradicionalnom metodom vrenja u boci. Ove su godine u Londonu, na International Wine and Spirit Competition (IWSC) za njega osvojili brončanu medalju.
Pjenušac Rogić je osvježavajuće, ekstra brut vrhunsko pjenušavo vino koje se može konzumirati u svim prigodama, ali i uz razna lagana jela.
Graševina Rogić je visoko kvalitetno bijelo vino zelenkasto žute boje, ugodne arome, svježeg i skladnog okusa, s izraženom ugodnom svježinom, a izvrsno se sljubljuje sa suhomesnatim proizvodima, jelima od bijelog mesa, ribljih paprikaša i svim vrstama riječnih riba.
Traminac Rogić je vrhunsko bijelo poluslatko vino, karakterističnih aroma i okusa za podneblje iz kojeg dolazi. Svake godine Rogići od traminca rade predikatnu berbu, bilo da se radi o kasnoj ili izbornoj berbi bobica. Iznimno se slaže s finim sirevima i desertima, ali je i odličan aperitiv.
"Trenutno se najbolje plasira graševina, a najteže je prodati predikatni traminac. Razlog tomu nije cijena, nego još uvijek nedostatak navike pijenja takvih vina kod šire publike.", kažu Pavla i Davor Rogić. Oni planiraju saditi nove hektare vinograda gdje bi uz graševinu i traminac i dodali i cabernet sauvignona i proizvodili uglavnom pjenušce. Planiraju tri tipa pjenušca: brut koji imaju i sada, rosé i jedan nešto slađi pjenušac."
Vinarija Celega je u Istri, u Bujama. "Imamo od 20 hektara vinograda i planiramo se širiti. Dio vina prodajemo kroz točionike u lokalnim konobama a butelje nastojimo plasirati na šire tržište.", objasnio je Ivan Puž, iz vinarije te dodao da vinarija ima i lijepu kušaonu.
Ireneo Celega proizvodi Malvaziju, Chardonnay, Cabernet Sauvignon i Teran, a sudionicima Vinskih razgovora vinarija se predstavila Malvazijom koja je žuto zlatne boje, voćnih aroma, svježa i ostavlja cvjetno - voćni ugođaj . Odlično se slaže s istarskom hranom kao što su bijela riba, školjke, tjestenina s laganim umacima ili fritaja sa šparogama.
" Radimo isključivo s domaćim kvascima i tehnologijom koja je nova, ali daje vino koje podsjeća na neka vina kakva su radili naši stari.", rekao je Ivan Puž.
Razgovore i vina pratili su vrhunski sirevi Paške sirane a kao iznenađenje, na kraju poslužen je Deorum, prošek vinarije Sladić , napravljen od autohtone sorte Maraštine.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke : Marko Čolić

Na pjenušac Rogić u Le Premier
 Vina Rogić i Celega točila su se u zagrebačkom hotelu Le Premier u koje su održani 25. "Vinski razgovori s novinarom Tomislavom Stiplošekom". Ti razgovori su zabavno-edukativne interaktivne radionice za vinske znalce i ljubitelje vina.
 Vinogradi Rogić su na krajnjem istoku Hrvatske, u Iloku (vinogorje Srijem) a vinarija je u Zagrebačkoj županiji, u mjestu Dubravica. Bračni par Rogić u vinsku je priču ušao 2010. godine naslijedivši vinograd o kojemu uz njih o proizvodnji vina, brigu vode i tehnolog i enolog. Uzgajaju graševinu i traminac, a prije nekoliko su godina odlučili kreirati pjenušac, cuvée tih sorata i rade ga tradicionalnom metodom vrenja u boci. Ove su godine u Londonu, na International Wine and Spirit Competition (IWSC) za njega osvojili brončanu medalju. 
 Pjenušac Rogić je osvježavajuće, ekstra brut vrhunsko pjenušavo vino koje se može konzumirati u svim prigodama, ali i uz razna lagana jela. 
 Graševina Rogić je visoko kvalitetno bijelo vino zelenkasto žute boje, ugodne arome, svježeg i skladnog okusa, s izraženom ugodnom svježinom, a izvrsno se sljubljuje sa suhomesnatim proizvodima, jelima od bijelog mesa, ribljih paprikaša i svim vrstama riječnih riba. 
 Traminac Rogić je vrhunsko bijelo poluslatko vino, karakterističnih aroma i okusa za podneblje iz kojeg dolazi. Svake godine Rogići od traminca rade predikatnu berbu, bilo da se radi o kasnoj ili izbornoj berbi bobica. Iznimno se slaže s finim sirevima i desertima, ali je i odličan aperitiv.
 "Trenutno se najbolje plasira graševina, a najteže je prodati predikatni traminac. Razlog tomu nije cijena, nego još uvijek nedostatak navike pijenja takvih vina kod šire publike.", kažu Pavla i Davor Rogić. Oni planiraju saditi nove hektare vinograda gdje bi uz graševinu i traminac i dodali i cabernet sauvignona i proizvodili uglavnom pjenušce. Planiraju tri tipa pjenušca: brut koji imaju i sada, rosé i jedan nešto slađi pjenušac." 
 Vinarija Celega je u Istri, u Bujama. "Imamo od 20 hektara vinograda i planiramo se širiti. Dio vina prodajemo kroz točionike u lokalnim konobama a butelje nastojimo plasirati na šire tržište.", objasnio je Ivan Puž, iz vinarije te dodao da vinarija ima i lijepu kušaonu. 
 Ireneo Celega proizvodi Malvaziju, Chardonnay, Cabernet Sauvignon i Teran, a sudionicima Vinskih razgovora vinarija se predstavila Malvazijom koja je žuto zlatne boje, voćnih aroma, svježa i ostavlja cvjetno - voćni ugođaj . Odlično se slaže s istarskom hranom kao što su bijela riba, školjke, tjestenina s laganim umacima ili fritaja sa šparogama.
 " Radimo isključivo s domaćim kvascima i tehnologijom koja je nova, ali daje vino koje podsjeća na neka vina kakva su radili naši stari.", rekao je Ivan Puž. 
 Razgovore i vina pratili su vrhunski sirevi Paške sirane a kao iznenađenje, na kraju poslužen je Deorum, prošek vinarije Sladić , napravljen od autohtone sorte Maraštine. 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke : Marko Čolić

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

vinogorje @KLUB (22)