trešnje @KLUB (151)

To bi devastiralo i uništilo maslinike, vinograde i trešnje na oko 200 privatnih parcela zemljišta, navode iz Mosta i SDP-a

Tursko voće i povrće moglo bi preplaviti i naše tržište. Naime, turska lira je u odnosu na američki dolar značajno pala, a to će imati ogroman utjecaj na trgovinu voćem i povrćem cijele regije, a time i istočne Europe i Europske unije. Turs... Više [+]

Tursko voće i povrće moglo bi preplaviti i naše tržište. Naime, turska lira je u odnosu na američki dolar značajno pala, a to će imati ogroman utjecaj na trgovinu voćem i povrćem cijele regije, a time i istočne Europe i Europske unije. Turska je najveći izvoznik svježeg voća i povrća u regiji, u Europi od nje više izvozi jedino Nizozemska. Pad vrijednosti domaće valute uvijek potiče izvoz, a ono što možemo očekivati na našem tržištu su stakleničke rajčice i krastavci, trešnje, marelice, breskve, nektarine, šljive, sušeno voće i lubenice. Za sada imaju zabranu izvoza luka i krumpira, ali ako ona bude ukinuta, i ti će se proizvodi aktivno izvoziti.
Više na EastFruit: http://tinyurl.com/5r2ne2pe
Foto: Depositphotos_Kloeg008

Tko ima viška, valjalo bi ispeći rakiju od trešnje ;)
Foto: Depositphotos_Nerksi

Nova blaga starog podruma Na ekskluzivnoj večeri "Nova blaga starog podruma" u zagrebačkom restoranu Kaiser Marija Meštrovića, prvi put se izvan podruma kušalo macerirano bijelo i odležano crno vino od grožđa s glasovitog kutjevačkog vinogr... Više [+]

Nova blaga starog podruma

Na ekskluzivnoj večeri "Nova blaga starog podruma" u zagrebačkom restoranu Kaiser Marija Meštrovića, prvi put se izvan podruma kušalo macerirano bijelo i odležano crno vino od grožđa s glasovitog kutjevačkog vinogradarskog položaja Koria iz berbe 2017. Linija vina nazvana je po istoimenom vinogradu. Vino je odnjegovano u podrumu iz 1232. godine. Vina su predstavili novinar Ivo Kozarčanin i Ivan Marinclin, glavni enolog Kutjeva d.d.
Počelo se pjenušcem Maximo Brut. Pjenušac od čiste graševine. Drugu fermentaciju u boci pokreću inkapsulirani kvasci, a poslije nje vino je na finom talogu do godine dana. Na taj se način izbjegava dominacija kvaščanih, odnosno krušnatih nota, a u pjenušcu zadržava voćnost. Boce su pri čepljenju šampanjskim čepom dopunili ledenom berbom graševine. Pjenušac nosi oznaku Brut, što znači da može imati do 12 grama neprovrela šećera po litri, a u ovom je to oko 10 grama. Okusom krijepi, gasi žeđ, a dobro prati i hranu poput kutjevačkih kanapea od suhomesnatih proizvoda te jela od plodova mora, slatkovodne i slanovodne ribe te bijelog mesa.
Sljedeće vino bila je Graševina 2020. vrhunska. Zlato i titula Best in show na ovogodišnjem ocjenjivanju Mundus Vini u Neustadtu an der Weinstrasse, šampion ocjenjivanja u Kutjevu te u Vinkovcima.
Grožđe je s položaja Vinkomir, Hrnjevac i Vetovo, a vino reprezentativan primjerak svježe slavonske graševine. Sad je u punoj formi, s izmiješanim voćnim i cvjetnim aromama, punog skladnog okusa i izražene svježine pa se može sljubiti s laganim predjelima, tjesteninama te jelima od bijelog mesa i bijele ribe.
Graševina je prošle godine bila posađena na 23,8 posto hrvatskih vinograda. Najvjerojatnije potječe s područja Panonske nizine a najbolja vina daje u kontinentalnoj Hrvatskoj te u Vojvodini, ponajprije u Srijemu.
Za Graševinu de Gotho 2019. grožđe je s Vetova, iz vinograda sađenog 1988. Naziv je vino dobilo prema opatiji koju je 1232. u Kutjevu osnovalo 12 cistercita iz Zirca na obali Balatona i nazvalo "Vallis honesta de Gotho". Gotho je jedan od starih naziva za Kutjevo, a ta je riječ vjerojatno kombinacija kuta i vasi, dakle sela u kutu podno Krndije. Druga je teorija da su ime dali bugarski osvajaći u 10. stoljeću koji su južne padine brda zvali kuč.
Cisterciti su radili vino do 1536. i dolaska Turaka pred kojima je baš Kutjevo najdulje odolijevalo u Požeškoj dolini. Srušili su opatiju koja je obnovljena oko 1660. S obzirom da su Turci za svoje vladavine naplaćivali porez i na vino, nisu zabranili njegovu proizvodnju. Otjerani su s tih prostora 1691. i vlast je preuzela Carska komora iz Beča. Car je dodijelio imanje zagrebačkom kanoniku i skradinskom biskupu Ivanu Josipu Babiću koji ga je 1698. darovao isusovačkom redu. Isusovci su obnovili dobro i na ruševinama opatije sagradili dvorac. Papa je njihjov red raspustio 1773. pa su ugarske vlasti preuzele imanje u korist Hrvatsko-slavonske naukovne zadruge. Obitelj Turković kupuje imanje na dražbi 1882. i vlasnici su do 1945. Tad im ga vlast oduzima a 2004. "kombinat" kupuje tvrtka Božjakovina d.d. Envera Moralića.

Nakon graševine de Gotho poslužena su vina VINA KORIA. Vinograd sa istoka ima pogled na Vinkomir. Površina Korije je 30-ak hektara, a vina su s pet tabli ukupne površine 5,93 hektara. Graševine je najviše. Posađena je na tri table na 3,5 hektara. Cabernet je na četvrtoj i dijelu pete, na 1,8 hektara, a a ostatak pete table su crni pinot (0,66) i još malo graševine, 0,19 ha.

Graševine Koria ima samo 1500 boca. Grožđe se bere ručno i odmah se probiru najzdravije bobice. Ostavi se i malo prosušenih bobica, ali se dobro pazi da budu bez botritisa koji izaziva truljenje. Fermentaciju pokreću prirodni kvasci, oni koji na grožđu dođu iz vinograda u podrum. Maceriranje graševine počelo je 2017. kad su u vinariju stigle nove bačve. Berba 2018. njegovana je u već jednom rabljenim bačvicama pa je vino uglađenije i dopadljivije. Zanimljiva je berba 2019., a još zanimljivija 2020. no to ne znači da se s vremenom neće mijenjati. Dugo macerirana bijela vina, mijenjaju iz mjeseca u mjesec i puno im vremena treba da dosegnu vrhunac.

Kušalo se i Koria Cabernet sauvignon i pinot crni koji je napunjen u samo 3000 boca.
Cabernet sauvignon daje najmanje 80 posto sirovine, ali crni pinot sasvim se dobro uklapa iako je nježniji bojom, aromom i okusom. Tajna je u načinu berbe. Grozdove crnog pinota odrežu kad su sasvim zreli, ali ostave ih da vise u vinogradu na trsu i prosušuju na zraku kako bi im se sadržaj koncentrirao dok sasvim ne dozrije cabernet sauvignon. Tad ih oberu pa prešaju i prepuštaju fermentaciji zajedno. Bobice iz berbi 2017. i 2018. macerirane su tri tjedna, iz 2019. i 2020. dva tjedna, ali mirisi i okusi to ne pokazuju. Cabernet sauvignon dominira vinima iz 2017. i 2020., no u berbi 2018. se kroz arome (pre)zrele višnje i čokolade osjeti i crveno voće tipično za crni pinot poput tek sazrele trešnje, a ima i nježnog cvijeća.


I za kraj ledena graševina 2018. Počelo se s malo ledenog vina u velikoj boci u pjenušcu, a za kraj puno ledenog vina u maloj bočici. Berba često i nije u godini koja piše na etiketi, nego sljedeće, sve ovisi kad temperatura padne na minus sedam stupnjeva. Uz to u grožđu mora biti 127 stupnjeva sladora po Oechslovom moštomjeru, a grami neprovrela šećera po litri mjere se u stotinama.
To je zato što je I onaj mali ostatak vode u bobicama zamrznut pa praktički ne ulazi u mošt. Mošt iz preše curi polagano (kap po kap) kao med. Vrenje se pobuđuje posebnim vinskim kvascima otpornim na niže temperature. Vino ledene berbe je jantarno žute boje s malo alkohola i puno neprovrela šećera i raskošnog bukea, s izraženim mirisima plemenite plijesni te orašastih plodova I meda. Okus je pun sladak i istodobno ugodno gorak. Vino je predviđeno za najplemenitije sireve, paštetu od gusje jetre I posebno pripremljene slastice.

Pripremio : Tomislav Radić
Snimke. Marko Čolić

Korlatove premijere Premijerno su predstavljene razne berbe vrhunskih vina Korlat u zagrebačkom restoranu Zinfandel's u hotelu Esplanade. Bile su to premijere Korlat Merlot 2016, Korlat Cabernet Sauvignon 2016, Korlat Syrah 2016. te novog v... Više [+]

Korlatove premijere

Premijerno su predstavljene razne berbe vrhunskih vina Korlat u zagrebačkom restoranu Zinfandel's u hotelu Esplanade.
Bile su to premijere Korlat Merlot 2016, Korlat Cabernet Sauvignon 2016, Korlat Syrah 2016. te novog vina iz Supreme linije Korlat Supreme Cuvee 2013, koje je spoj sorti Cabernet Sauvignon, Syrah i Merlot. Nakon uvodnih riječi direktora marketinga tvrtke Badel 1862 Vanje Bartoleca, gostima je poslužen i Vezak Sauvignon 2019. Badelova perjanica bijelih vina.Vezak Sauvignon 2019. je svijetle nijanse zelenkasto-žute boje i dobro znane sortne arome daruvarskog Sauvignona. Na prvu to su herbalni tonovi iza kojih slijede arome suhog voća, grejpa i bazge.
Kušanje Korlat vina pratila su maštovita jela chefice Esplanadine kuhinje Ane Grgić, koja je okupljene povela na uzbudljivo putovanje aromama delicija i vina. Svi su se sljedovi jela znalački sljubili s vinskom listom a Badelov glavni enolog Dubravko Ćuk gostima je predstavio svako vino. Dobroj atmosferi pridonio je i nastup mlade glazbenice Lu Jakelić.
Korlatovu večeru u Esplanadinom Zinfandel'su otvorio je spoj vrganja, začinskog bilja, moussea od vrganja, aceta od jabuke i maslinovog ulja koji su se savršeno slagali s vinom Vezak Sauvignon 2019. Potom su na stolove stigli cikla, kozji sir, pesto i lješnjak koji su upotpunili Korlat Merlot 2016. Bogate i duboke note Korlat Cabernet Sauvignona 2016. istaknula je pečena guščja jetra s mariniranim kruškama i umakom od klekovih boba.
Fine rolice kelja punjene lagano dimljenim confitom od patke, crnom lećom i kardamomom dale su vjetar u leđa jakom i aromatičnom vinu Korlat Syrah 2016, a juneći obrazi, ragout od crnih truba i smrčaka te umak od timutskog papra pripremili su nepca za izrazito bogato vino Korlat Supreme Cuvee 2013. Uz desertno vino puno slatkoće Korlat Merlot Boutique 2017, savršeno su se spojili sorbeto od višnje, ušećerene višnje, crumble od tamne čokolade i meringue od kakaa.
Vrhunska crvena vina Korlat predstavila su se javnosti berbom 2007. i otada su nezaobilazan hrvatski vinski brend. Ta su vina dobila brojna međunarodna i domaća priznanja za kvalitetu među kojima i prestižni Red Dot Award. Među Korlatovim vinima, linija Korlat Supreme je vrh ponude luksuznih crvenih vina francuskih sorti. Ova se vina uzgajaju u posebnoj mikroklimi - u blizini mora, na dalmatinskom kamenu, gdje na 300 metara nadmorske visine dobivaju puno sunca i bure.
. Korlat Merlot 2016, vino je kreirano od ekološki proizvedenog grožđa. Vino je žive, sjajne, tamno crvene boje. Snažne, bogate strukture, podržano aromama zrelog crvenog voća trešnje i maline, dodatno harmonizirano začinskim aromama barrique bačve. Dugotrajan bogat okus s lijepo izbalansiranim kiselinama i mekim, zrelim taninima daje vinu dodatnu dimenziju i finu glatku teksturu.
Korlat Cabernet Sauvignon 2016. izrazito je tamne, duboke, gotovo crne boje s karakterističnim ljubičastim odsjajem. U aromatskom profilu karakterizira ga bogatstvo raznovrsnih aroma poput šljiva, borovnica, začina i najdominantnijim crnim ribizom. U ustima vino je puno, harmonično, koncentriranih aroma s dosta zrelih tanina.
Korlat Syrah 2016 je duboke tamne crveno ljubičaste boje, snažne bogate strukture. Začinjeno aromama zrelog bobičastog voća poput kupine i crnih grožđica. Kompleksnosti i osobnosti mirisa pridonose i lijepo ukomponirane arome kave, crne čokolade te diskretne duhanske note koje su dijelom iskaz sortnog aromatskog potencijala, a dijelom rezultat brižne njege i školovanja vina u barrique bačvama. U ustima vino je živo, toplo, uravnoteženo, trajno i zrelo za konzumiranje.
Korlat Supreme Cuvee 2013. Proizvodnja Supreme vina započinje odabirom najboljih mikrolokacija unutar samog položaja Korlat. Nakon desetodnevne maceracije, vino kreće na trogodišnju njegu i školovanje u barrique bačvama. Korlat Supreme Cuvee 2013 odlikuje harmonija aroma zrelog crvenog voća s lijepo izbalansiranim začinskim aromama odležavanja u barrique bačvama. Izrazito suhi, zreli i meki tanini krase bogatim i prije svega harmoničnim skladnim okusom.
Korlat Merlot Boutique 2017. desertno je vino duboke tamnocrvene boje s ljubičastim odsjajima. U aromatskom ga profilu karakterizira bogatstvo raznovrsnih koncentriranih aroma, a senzacija se nastavlja u harmoničnom, toplom i bogatom okusu gdje se na neprovreli šećer ugodno slažu arome crvenog voća i suhog grožđa.
„Korlat premium vina dolaze s najboljih i pomno odabranih položaja unutar vinograda. Kako bi se dobila iznimna kvaliteta, reduciramo prinose, grožđe beremo ručno kako bi Korlat dosegao svoja najbolja premium izdanja. Naš najnoviji Korlat Supreme Cuvee 2013 to najbolje dokazuje", izjavio je Dubravko Ćuk, glavni enolog tvrtke Badel 1862.
Pripremio :Tomislav Radić

Pjenušavi Zagorci na Vuglecu Na Vuglec bregu kod Borisa Vugleca, u zatišju između dvaju napada korone, dakle nedavno, pjenušavo vino teklo je " potocima". Na Pjenušavi zagorski doručak u vinogradu došlo je više stotina vinoljubaca koji su s... Više [+]

Pjenušavi Zagorci na Vuglecu


Na Vuglec bregu kod Borisa Vugleca, u zatišju između dvaju napada korone, dakle nedavno, pjenušavo vino teklo je " potocima". Na Pjenušavi zagorski doručak u vinogradu došlo je više stotina vinoljubaca koji su se razmili po Vuglecovom etno selu koje uz restoran ima desetak zagorskih kuća koje izvana djeluju kao seoske a unutrašnjost je luksuzno uređena. Od Krapinskih toplica udaljen četiri kilometra Vuglec brijeg već godinama privlači goste zbog domaće hrane i vina iz vuglecove vinarije. Došle su mnoge obitelji pa su djeca mogla jahati na poniju a mogli su se koristiti i tereni za tenis i male sportove. Na prostranoj lijepo održavanoj livadi s pogledom na brežuljkasti vinogradski krajolik bile su postavljane ležaljke koje su livadu pretvorile u zagorsko brdsko sunčalište,
Pili su se pjenušci zagorskih vinara Borisa Vugleca, Borisa Drenškog Bodrena, Hrvoja Petrača i Tomislava Bolfana. Uz mjehuriće, jagode i trešnje doručak su pripremili restoran Vuglec breg , mljekara Veronika i mesnica Vugrinec. Jele su se salame, kobasice, tvrdo kuhana jaja, razni sirevi, kuhana šunka i bakini kolači i još mnogo toga.
Uz pjenušava vina, koja su se točila na početku događanja uz zagorski doručak, na programu je bio »En primeur zagorskih vina“ - premijera jednog novog vina ili nove berbe (posebnog vina po izboru pojedine vinarije). U ovome dijelu programa domaćin Boris Vuglec predstavio je novo vino “Zagorski bregi” - mješavinu tradicijskih zagorskih sorti (graševina, kraljevina, zeleni.silvanac i belina).
Tomislav Bolfan je premijerno točio svoj macerirani Sivi pinot orange (2017), Petrač novu Karizmu (2017), a Bodren je ponudio nekoliko svojih slatkih predikatnih vina.
Nakon nedavnog vikend-piknika u trsju kod obitelji Kos-Jurišić kod Nespeša u Svetom Ivanu Zelini , Pjenušavi doručak kod Vugleca osmislila je promotorica vina Marija Vukelić.
Pripremio: Tomislav Radić
snimke: Marko Čolić

Najbolja je Asia I ove godine, ocijenjivala se kakvoća plodova jagoda koje se uzgajaju na području Zagrebačke županije i grada Zagreba. Najukusnijom su proglasili sortu Asia. Uz nju, na ocjenjivanju je bilo još sedam sorata – Clary, Sibilla... Više [+]

Najbolja je Asia

I ove godine, ocijenjivala se kakvoća plodova jagoda koje se uzgajaju na području Zagrebačke županije i grada Zagreba. Najukusnijom su proglasili sortu Asia. Uz nju, na ocjenjivanju je bilo još sedam sorata – Clary, Sibilla, Joly, Albinon, San Andreas, Kviki i Alba. Ocjenjivao se vanjski izgled (boja, oblik, veličina) i unutarnja kakvoća ploda (tekstura, čvrstoća, odnos šećera i kiselina) Povjerenstvo u kojem su među ostalima bili i gastro novinarka Božica Brkan, urednik Emisije za selo i poljoprivredu Hrvatskoga radija Martin Vuković, urednik emisije "Plodovi zemlje" HRT-a Vlatko Gregurić, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović, vinarica dr Ivana Puhelek i Romina Zadravec sirarica i jagodarica ocjenjivalo je u ime potrošača.

Proizvođači stalno mijenjaju sorte, stvorene kroz oplemenjivačke programe, tražeći one koje su najbolje prilagođene za uvjete uzgoja u Hrvatskoj. Nove su sorte, u pravilu, bolje kvalitete i puno ukusnije“, rekao je Boris Duralija, redoviti profesor na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, voditelj ocjenjivanja. Na prostoru Županije i grada Zagreba, dodao je, prevladavaju tri sorte – Clary, Joly i Asia.
„Jednorodne su, a njihova sezona berbe, ovisno o tehnologiji uzgoja, traje od kraja travnja do početka lipnja“, pojasnio je Duralija, rekavši da je ovogodišnja sezona berbe, u odnosu na prethodne, počela nešto ranije. „Sve ovisi o temperaturi zraka i vlazi“, rekao je.
Potrošačko ocjenjivanje plodova jagode, već 18 godina, zajedno organiziraju Županija i Grad Zagreb i to u sklopu manifestacije „Dani zagrebačkih jagoda“. Ovogodišnje je održano u Izletištu Ferin u Donjoj Zelini.
„Radimo to s ciljem promoviranja, prije svega jagode, a onda i sorte. Ovakva su ocjenjivanja pomogla da neke sorte, zbog preferencije potrošača, postanu i udomaćene“, rekao je Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke županije. Rekao je da na području Županije ima šezdesetak registriranih uzgajatelja jagode i većini njih je to je dodatna djelatnost. Svi oni, naglasio je, mogu računati na bespovratne potpore Županije, poput potpore za gradnju plastenika, opremanje i izradu prodajnoga mjesta, marketinga i edukacije.
„Ovisno o statusu proizvođača, je li profesionalni poljoprivrednik, plaća li mirovinsko i zdravstveno, je li mladi poljoprivrednik maksimalni iznos bespovratne potpore je 150.000 kuna“, rekao je Kraljičković.
Na području Zagreba najviše je uzgajatelja jagoda na Trešnjevci u Horvatima.. Prije 20 godina osnovana je i Udruga uzgajatelja jagoda Grada Zagreba u koju je učlanjeno 45 OPG-ova koji se bave proizvodnjom jagoda.
Porojekt Jagodica Purgerica – robna marka Grada Zagreba poznat je kupcima od 2014. godine. Pod kontrolom je Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, a posebnost projekta jest da se bere zrela jagoda i istog dana plasira na tržište.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Molim pomoć u vezi kako saznati koja vrsta,sorta,naziv trešnje koja raste u dvorištu. Problem je u tome što uvijek cvate punim cvatom a ploda je jako malo. Izgleda da bi trebao zasaditi pogodnoga oprašivača trešnju a neznam koja mi je vrsta zasađena! Dali mi neko može dati savjet kako riješiti taj p... Više [+]

Molim pomoć u vezi kako saznati koja vrsta,sorta,naziv trešnje koja raste u dvorištu. Problem je u tome što uvijek cvate punim cvatom a ploda je jako malo. Izgleda da bi trebao zasaditi pogodnoga oprašivača trešnju a neznam koja mi je vrsta zasađena! Dali mi neko može dati savjet kako riješiti taj problem? Koju vrstu trešnje zasaditi????

Losi vremenski uslovi, nazalost praceni pojavom grada, ove godine 'ce u pojedinim regionima zasigurno izazvati velike gubitke, kod tresnje i definitivno :(

Dobro večer članovima AgroKlub-a. U potrazi sam za suradnjom sa nekim u blizini Visokog kako bih pretvorila oko pola hektara zemlje u mali, plodni raj. Želim zadasiti biljke koje će se dobro slagati i jedni druge podržavati, po ideji permakulture. Trenutno razmišljam o lješnjacima i glogu za živu og... Više [+]

Dobro večer članovima AgroKlub-a.
U potrazi sam za suradnjom sa nekim u blizini Visokog kako bih pretvorila oko pola hektara zemlje u mali, plodni raj.

Želim zadasiti biljke koje će se dobro slagati i jedni druge podržavati, po ideji permakulture. Trenutno razmišljam o lješnjacima i glogu za živu ogradu, stablu kestena i gljivama. Tu su već dvije mlade trešnje, tri stare divlje jabuke i četiri breze. Dva bora.

Jasno mi je da moram napraviti analizu tla kako bih ustanovila šta da zasadim i kako da pripremim zemlju.

Ima li neko savjet? Ili je zainteresovan za suradnju i prodaju organskih sadnica.

Lijep posdrav,

Sanda