KLUB - društvena mreža

Hrana u Academiji iz vlastitog vrta
U Hotelu Kaj u Mariji Bistrici u a la carte restoranu „Academia“ u organizaciji Modni ALMAnah, predstavljena je nova gastro ponuda i to kroz 8 sljedova klasične i veganske prehrane. "Hotel Kaj je ponosan jer je ispunio sve uvjete za Vegan Welcome – Vegan Friendly certifikat i tako ušao u svjetsku ponudu Vege hotel."- rekao je među ostalim direktor hotela Ilija Andabak pozdravljajući uzvanike, turističke i gastro novinare.
Novu ponudu svakodnevno priprema chefica Danijela Vitez sa svojim mladim timom punim entuzijazma, novih ideja i želje za pripremanjem posebnih jela. U sklopu hotela Kaj je organski vrt kojeg sami obrađuju i održavaju. U vrtu su mladi luk, rotkvica, cikla, paprika, rajčica, krumpir i začinsko bilje koje raste u Zagorju. I sladoled u Kaju je bez aditiva a kroasane, peciva i kruh sami peku pa i kolače i torte rade u hotelu. Hrana proizlazi iz male kuharske tvornice hotela Kaj što se vidjelo i osjetilo na tanjurima.
Na početku je stigao odlično pripremljen kremasti tatarski biftek s kriškama toplog tosta i ribanim maslacem s malo rikule i svježih klica a za vegane je stigao maštovit tanjur s kremastom kvinojom i dimljenim tempehom uz dodatak klica soje i tapenadom od crnih maslina. Prvi slijed pratilo je vino Krauthaker Pinot crni 2017.

Ravioli od cikle, od domaćeg tijesta punjeni raguom od mlade teletine na pikantnom pireu od cikle bili su drugi slijed. Nježno pahuljasto tijesto koje je obavilo finu, ne previše začinjenu teletinu odlično se sljubilo s nježno pikantnim umakom, tako pripremljenim da je gotovo nestao tipičan zemljani okus koji obično prati ciklu. Ispred vegetarijanaca našli su se njoki od koprive i rikule u umaku od šampinjona, lijepi na oko, a potom poput oblačića u ustima, nježni, brižljivo pripremljeni kako bi sačuvali sve okuse ljekovitih biljaka koje su se sve više koriste u kuhinjama.
Treći sljed bile su Jakobove kapice (marinirane i dimljene) na podlozi od batata s kus kusom, a na tanjurima onih koji ne jedu meso našao se kremasti rižoto s gljivama. Što se tiče vina, spojeno je more i kopno. Uz Jakobove kapice i rižoto poslužen je Chardonnay 2020. zagorske vinarije Vuglec Breg, zelenkasto žute boje, istaknutih mirisa i profinjene voćne arome.

Slijedilo je još jedno jelo iznenađenja. U zdjelici je bilo jelo po teksturi između juhe i variva. U jelovniku je to jelo pod nazivom Vegan pumpkin curry, odnosno vegansko jelo od butternut buče, slanutka uz dodatak kokosovog mlijeka, curryja, đumbira i kurkume.

Nakon toga na stol su stigle dvije juhe: krem juha od buče i juha od luka zapečena s grana Padano sirom.
Prvo glavno jelo bila je Sous vide Caprese piletina, aromatizirana pileća prsa s timijanom uz koja se kao prilog poslužen svježi pesto od bosiljka, mozzarelle i rajčice. Bilo je to nježno jelo s blagom dominacijom mediteranskog bilja uz koje odlično prijaju termički obrađene rajčice. To jelo pratili su gutljaji vina Vinarije Stina Pošip 2020. Grožđe je za to vino ubrano ručno a potom je probrano u podrumu gdje se hladilo prije prešanja bez prisutnosti kisika. Polovica se grožđa preša prije maceracije, a druga polovica nakon 6 sati od maceracije. Fermentacija je kontrolirana s odabranim kvascem, a vino 80% vina dozrijeva u čeličnim tankovima dok je 20% fermentirano u baricima i drvenim posudama (tehnologija sur lie). Malolaktična fermentacija odvijala se isključivo u baricima a bistrenje i dozrijevanje u čeličnim tankovima.

Drugo glavno jelo bili su srneći odresci s kruškom i brusnicama uz ragu od boba, pire od korabice mekanog mesa i odlično pripremljenog boba u umaku od rajčice. Uz srnetinu točilo se vino Stina, plavac mali 2018. Grožđe za ovo vino brano je ručno iz vinograda smještenih oko bračkog mjesta Bol na južnim padinama a potom je napravljen izbor grožđa u podrumu. U podrumu je bila kontrolirana fermentacija u čeličnim tankovima, maceracija u trajanju od 7 do 21 dan, a potom malolaktična fermentacija u čeličnim tankovima. Vino je prije punjenja u boce dozrijevalo 12 mjeseci u rabljenim barrique bačvicama.

Restoran Academia Bluesun Hotela Kaj u Mariji Bistrici poznat je i po slasticama. U jelovnikusu među ostalim Čokoladni creme brulée i Kesten šumu, Snickers, desert s kavom i Karamelizirana Jabuka.
Zelene su jabuke bile ispunjene bijelom veganskom čokoladom i sitno sjeckanom, pa pečenom i začinjenom jabukom.
Uz slastice poslužen je muškat Momjanski 2019. Vinarije Kozlović.
Pripremio: Tomislav Radić

Foto: Marko Čolić

Hrana u Academiji iz vlastitog vrta 
 U Hotelu Kaj u Mariji Bistrici u a la carte restoranu „Academia“ u organizaciji Modni ALMAnah, predstavljena je nova gastro ponuda i to kroz 8 sljedova klasične i veganske prehrane. "Hotel Kaj je ponosan jer je ispunio sve uvjete za Vegan Welcome – Vegan Friendly certifikat i tako ušao u svjetsku ponudu Vege hotel."- rekao je među ostalim direktor hotela Ilija Andabak pozdravljajući uzvanike, turističke i gastro novinare. 
 Novu ponudu svakodnevno priprema chefica Danijela Vitez sa svojim mladim timom punim entuzijazma, novih ideja i želje za pripremanjem posebnih jela. U sklopu hotela Kaj je organski vrt kojeg sami obrađuju i održavaju. U vrtu su mladi luk, rotkvica, cikla, paprika, rajčica, krumpir i začinsko bilje koje raste u Zagorju. I sladoled u Kaju je bez aditiva a kroasane, peciva i kruh sami peku pa i kolače i torte rade u hotelu. Hrana proizlazi iz male kuharske tvornice hotela Kaj što se vidjelo i osjetilo na tanjurima.
 Na početku je stigao odlično pripremljen kremasti tatarski biftek s kriškama toplog tosta i ribanim maslacem s malo rikule i svježih klica a za vegane je stigao maštovit tanjur s kremastom kvinojom i dimljenim tempehom uz dodatak klica soje i tapenadom od crnih maslina. Prvi slijed pratilo je vino Krauthaker Pinot crni 2017.
 
 Ravioli od cikle, od domaćeg tijesta punjeni raguom od mlade teletine na pikantnom pireu od cikle bili su drugi slijed. Nježno pahuljasto tijesto koje je obavilo finu, ne previše začinjenu teletinu odlično se sljubilo s nježno pikantnim umakom, tako pripremljenim da je gotovo nestao tipičan zemljani okus koji obično prati ciklu. Ispred vegetarijanaca našli su se njoki od koprive i rikule u umaku od šampinjona, lijepi na oko, a potom poput oblačića u ustima, nježni, brižljivo pripremljeni kako bi sačuvali sve okuse ljekovitih biljaka koje su se sve više koriste u kuhinjama. 
 Treći sljed bile su Jakobove kapice (marinirane i dimljene) na podlozi od batata s kus kusom, a na tanjurima onih koji ne jedu meso našao se kremasti rižoto s gljivama. Što se tiče vina, spojeno je more i kopno. Uz Jakobove kapice i rižoto poslužen je Chardonnay 2020. zagorske vinarije Vuglec Breg, zelenkasto žute boje, istaknutih mirisa i profinjene voćne arome.
 
 Slijedilo je još jedno jelo iznenađenja. U zdjelici je bilo jelo po teksturi između juhe i variva. U jelovniku je to jelo pod nazivom Vegan pumpkin curry, odnosno vegansko jelo od butternut buče, slanutka uz dodatak kokosovog mlijeka, curryja, đumbira i kurkume. 
 
 Nakon toga na stol su stigle dvije juhe: krem juha od buče i juha od luka zapečena s grana Padano sirom.
 Prvo glavno jelo bila je Sous vide Caprese piletina, aromatizirana pileća prsa s timijanom uz koja se kao prilog poslužen svježi pesto od bosiljka, mozzarelle i rajčice. Bilo je to nježno jelo s blagom dominacijom mediteranskog bilja uz koje odlično prijaju termički obrađene rajčice. To jelo pratili su gutljaji vina Vinarije Stina Pošip 2020. Grožđe je za to vino ubrano ručno a potom je probrano u podrumu gdje se hladilo prije prešanja bez prisutnosti kisika. Polovica se grožđa preša prije maceracije, a druga polovica nakon 6 sati od maceracije. Fermentacija je kontrolirana s odabranim kvascem, a vino 80% vina dozrijeva u čeličnim tankovima dok je 20% fermentirano u baricima i drvenim posudama (tehnologija sur lie). Malolaktična fermentacija odvijala se isključivo u baricima a bistrenje i dozrijevanje u čeličnim tankovima.
 
 Drugo glavno jelo bili su srneći odresci s kruškom i brusnicama uz ragu od boba, pire od korabice mekanog mesa i odlično pripremljenog boba u umaku od rajčice. Uz srnetinu točilo se vino Stina, plavac mali 2018. Grožđe za ovo vino brano je ručno iz vinograda smještenih oko bračkog mjesta Bol na južnim padinama a potom je napravljen izbor grožđa u podrumu. U podrumu je bila kontrolirana fermentacija u čeličnim tankovima, maceracija u trajanju od 7 do 21 dan, a potom malolaktična fermentacija u čeličnim tankovima. Vino je prije punjenja u boce dozrijevalo 12 mjeseci u rabljenim barrique bačvicama.
 
 Restoran Academia Bluesun Hotela Kaj u Mariji Bistrici poznat je i po slasticama. U jelovnikusu među ostalim Čokoladni creme brulée i Kesten šumu, Snickers, desert s kavom i Karamelizirana Jabuka.
 Zelene su jabuke bile ispunjene bijelom veganskom čokoladom i sitno sjeckanom, pa pečenom i začinjenom jabukom. 
 Uz slastice poslužen je muškat Momjanski 2019. Vinarije Kozlović.
 Pripremio: Tomislav Radić
 
 Foto: Marko Čolić

Eva Mandarić
prije 2 godine

Ne izgleda loše - ni malo :) Ne izgleda loše - ni malo :)

Tomislav Radić
prije 3 godine

Tajne okusa Aurelije
Rezane tjestenine (špagete, tagliatelle, fettuccine raznih boja i okusa) te punjene tjestenine (ravioli punjeni tartufima ili ovčjim sirom ili kozjim sirom i maslinama.) i tortellone (4 sira, šparoga i špinat, ricotta i špinat, pršut.), korčulanske (žrnovske) makarune, istarske fuže, pljukance, šurlice i vlastite umake uz tjesteninu, pripremala je za novinare u Zagrebu u Cheese baru Srđana Jevtić, promotorica hrvatske gastronomije i autohtonih proizvoda i finalistica Prve sezone kuharskog show-a Masterchef.
"Tajna okusa Aurelia svježe tjestenine koju proizvodi tvrtka „Naše klasje“, krije se u sastojcima kontroliranog porijekla bez konzervansa: krupica od domaće baranjske durum pšenice, jaja, ovčji sir, šparoge, dalmatinski pršut, tartufi, špinat, blitva i masline. Aurelia svježa tjestenina okusom, teksturom i mirisom pokazuje da je razlika između svježe tjestenine, bila ona rezana ili punjena, i suhe tjestenine velika." rekao je vlasnik i direktor tvrtke „Naše klasje“, proizvođača svježe tjestenine Aurelia, Zoran Šimunić.
"Osnovna namirnica za Aurelia tjesteninu je durum pšenica koju tvrtka Naše klasje kupuje od domaćih proizvođača. Durum pšenica odlikuje se bogatim sadržajem bjelančevina. Ta vrsta pšenice sadrži čak 50 posto više bjelančevina od obične pšenice, ali je bogata i ugljikohidratima, esencijalnim aminokiselinama, mineralima i vitaminima.
Prije 7 godina pokrenuli smo pilot-projekt sadnje durum pšenice u Baranji i uspjeli smo postići da danas Naše klasje zadovoljava svoje potrebe upravo baranjskom durum pšenicom. Povezali smo Baranjca Josipa Šipoša sa slovačkim iskustvima te smo u projekt uključili Daria Novoselovića, znanstvenog savjetnika Poljoprivrednog instituta iz Osijeka, koji je pratio rezultate pilot-projekta.
U osmišljavanju Aurelia asortimana glavna inspiracija svakako je bila mediteranska prehrana. Prednosti mediteranskog načina prehrane dolaze od uravnoteženog konzumiranja raznolike hrane, primarno biljnog porijekla: voća, povrća, vlakana i škrobom bogatih tjestenina te maslinovog ulja i ribe. Postoje razne teorije o porijeklu tjestenine: jedna je da su Grci donijeli tjesteninu u Italiju, ali po nekim izvorima, Marko Polo je donio tjesteninu u Veneciju iz Kine." rekao je Zoran Šimunić
Povod za novinarsko kušanje jela od tjestenine Aurelija bilo je otvorenje novog prodajnog mjesta svježe tjestenine na središnjoj zagrebačkoj tržnici Dolac.
Za osmišljavanje i uređenje novog prodajnog mjesta angažirana je poznata hrvatska arhitektica Kora Demel Zadro, koja iza sebe, u sklopu Studija Demel, ima brojne uspješne projekte privatnih i javnih prostora diljem Hrvatske, a jedan od posljednjih je havajski restoran Poke Poke u centru Zagreba.
Arhitektica Kora Demel otkrila je inspiraciju za uređenje prodajnog mjesta Aurelie i kako je povezala ideju tradicije i svježe hrane: „Priča o uređenju Aurelie na Dolcu počinje s pregačom moje prabake, koju čuvamo za svečane zgode. Motiv bogato vezenih svilenih cvjetova oduvijek je magičan pa je prilika da autentičan motiv sa ženske nošnje Zagrebačke županije obradimo i apliciramo kao tapetu bila neodoljiva. Odabrani motiv autohtonih narodnih nošnji pronose ideju opstojnosti tradicijskih vrijednosti naših krajeva, gdje svježa hrana i dalje čini ključan sastojak svakodnevnog života. Ponosni smo što kroz razvoj koncepta i strategije oblikovanja prodajnog prostora Aurelie spajamo autentične lokalne tradicijske motive narodnih nošnji sa svježom Aurelia hranom, koja se proizvodi u Hrvatskoj od hrvatskih sirovina.“
„Dolac je najvažniji zagrebački plac, koji uskoro obilježava 90 godina postojanja, te je posljednjih nekoliko godina, osim što je mjesto kupnje za Zagrepčane, postao i atraktivan mamac za sve strane i domaće turiste. Vođeni vizijom tržnica u mnogim drugim europskim gradovima, poput Barcelone, smatramo kako i Dolac zaslužuje postati atraktivno gourmet mjesto, te vjerujemo kako će Aurelia svojim novim prodajnim mjestom napraviti iskorak upravo u tom smjeru“, rekao je Zoran Šimunić.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Tajne okusa Aurelije
 Rezane tjestenine (špagete, tagliatelle, fettuccine raznih boja i okusa) te punjene tjestenine (ravioli punjeni tartufima ili ovčjim sirom ili kozjim sirom i maslinama.) i tortellone (4 sira, šparoga i špinat, ricotta i špinat, pršut.), korčulanske (žrnovske) makarune, istarske fuže, pljukance, šurlice i vlastite umake uz tjesteninu, pripremala je za novinare u Zagrebu u Cheese baru Srđana Jevtić, promotorica hrvatske gastronomije i autohtonih proizvoda i finalistica Prve sezone kuharskog show-a Masterchef.
 "Tajna okusa Aurelia svježe tjestenine koju proizvodi tvrtka „Naše klasje“, krije se u sastojcima kontroliranog porijekla bez konzervansa: krupica od domaće baranjske durum pšenice, jaja, ovčji sir, šparoge, dalmatinski pršut, tartufi, špinat, blitva i masline. Aurelia svježa tjestenina okusom, teksturom i mirisom pokazuje da je razlika između svježe tjestenine, bila ona rezana ili punjena, i suhe tjestenine velika." rekao je vlasnik i direktor tvrtke „Naše klasje“, proizvođača svježe tjestenine Aurelia, Zoran Šimunić.
 "Osnovna namirnica za Aurelia tjesteninu je durum pšenica koju tvrtka Naše klasje kupuje od domaćih proizvođača. Durum pšenica odlikuje se bogatim sadržajem bjelančevina. Ta vrsta pšenice sadrži čak 50 posto više bjelančevina od obične pšenice, ali je bogata i ugljikohidratima, esencijalnim aminokiselinama, mineralima i vitaminima.
 Prije 7 godina pokrenuli smo pilot-projekt sadnje durum pšenice u Baranji i uspjeli smo postići da danas Naše klasje zadovoljava svoje potrebe upravo baranjskom durum pšenicom. Povezali smo Baranjca Josipa Šipoša sa slovačkim iskustvima te smo u projekt uključili Daria Novoselovića, znanstvenog savjetnika Poljoprivrednog instituta iz Osijeka, koji je pratio rezultate pilot-projekta.
 U osmišljavanju Aurelia asortimana glavna inspiracija svakako je bila mediteranska prehrana. Prednosti mediteranskog načina prehrane dolaze od uravnoteženog konzumiranja raznolike hrane, primarno biljnog porijekla: voća, povrća, vlakana i škrobom bogatih tjestenina te maslinovog ulja i ribe. Postoje razne teorije o porijeklu tjestenine: jedna je da su Grci donijeli tjesteninu u Italiju, ali po nekim izvorima, Marko Polo je donio tjesteninu u Veneciju iz Kine." rekao je Zoran Šimunić
 Povod za novinarsko kušanje jela od tjestenine Aurelija bilo je otvorenje novog prodajnog mjesta svježe tjestenine na središnjoj zagrebačkoj tržnici Dolac. 
 Za osmišljavanje i uređenje novog prodajnog mjesta angažirana je poznata hrvatska arhitektica Kora Demel Zadro, koja iza sebe, u sklopu Studija Demel, ima brojne uspješne projekte privatnih i javnih prostora diljem Hrvatske, a jedan od posljednjih je havajski restoran Poke Poke u centru Zagreba. 
 Arhitektica Kora Demel otkrila je inspiraciju za uređenje prodajnog mjesta Aurelie i kako je povezala ideju tradicije i svježe hrane: „Priča o uređenju Aurelie na Dolcu počinje s pregačom moje prabake, koju čuvamo za svečane zgode. Motiv bogato vezenih svilenih cvjetova oduvijek je magičan pa je prilika da autentičan motiv sa ženske nošnje Zagrebačke županije obradimo i apliciramo kao tapetu bila neodoljiva. Odabrani motiv autohtonih narodnih nošnji pronose ideju opstojnosti tradicijskih vrijednosti naših krajeva, gdje svježa hrana i dalje čini ključan sastojak svakodnevnog života. Ponosni smo što kroz razvoj koncepta i strategije oblikovanja prodajnog prostora Aurelie spajamo autentične lokalne tradicijske motive narodnih nošnji sa svježom Aurelia hranom, koja se proizvodi u Hrvatskoj od hrvatskih sirovina.“
 „Dolac je najvažniji zagrebački plac, koji uskoro obilježava 90 godina postojanja, te je posljednjih nekoliko godina, osim što je mjesto kupnje za Zagrepčane, postao i atraktivan mamac za sve strane i domaće turiste. Vođeni vizijom tržnica u mnogim drugim europskim gradovima, poput Barcelone, smatramo kako i Dolac zaslužuje postati atraktivno gourmet mjesto, te vjerujemo kako će Aurelia svojim novim prodajnim mjestom napraviti iskorak upravo u tom smjeru“, rekao je Zoran Šimunić.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Antun Hruškar
prije 4 godine

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

torte @KLUB (3)