Pretraga postova
Od 1960. godine do 2012. na području centralne Srbije i Vojvodine smanjena je površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta za 1,493 miliona hektara, bez površine koje su zauzeli autoputevi, napominje profesor Poljoprivrednog fakulteta u pe... Više [+]
Od 1960. godine do 2012. na području centralne Srbije i Vojvodine smanjena je površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta za 1,493 miliona hektara, bez površine koje su zauzeli autoputevi, napominje profesor Poljoprivrednog fakulteta u penziji Miladin Ševarlić. Poljoprivredno zemljište je, prema njegovim rečima, smanjeno zbog širenja gradova, akumulacija i za druge nepoljoprivredne namene, a dobar deo u brdsko-planinskom području je pošumljen ili obrastao šikarama zbog uranilovke u subvencijama. Dodao je da je pohvalno što je RZS, uz finansijsku podršku EU, realizovao popis i što će se raditi studije da bi se detaljnije analiziralo stanje i predložila strategija oporavka poljoprivrede. #poljoprivrednozemljiste
U Srbiji su od prošle godine ostale velike zalihe pšenice od 1,2 miliona tona, kukuruza, najlošijeg kvaliteta oko 350.000 tona i suncokreta oko 55.000 tona. Proizvođači su tokom prošle godine zbog političke nestabilnosti i rasta cene kukuru... Više [+]
U Srbiji su od prošle godine ostale velike zalihe pšenice od 1,2 miliona tona, kukuruza, najlošijeg kvaliteta oko 350.000 tona i suncokreta oko 55.000 tona. Proizvođači su tokom prošle godine zbog političke nestabilnosti i rasta cene kukuruza i pšenice na domaćem tržištu, u jednom trenutku na više od 40 dinara po kilogramu, očekivali da će one nastaviti isti trend, pa nisu žurili sa prodajom, objašnjava direktorka Udruženja ”Žita Srbije“ Sunčica Savović. Dodaje da je od marta do aprila prošle godine izvoz bio i zabranjen, a posle toga, do kraja jula, izvoz je bio otežan zbog uvedenih kvota, što je nepovratno uticalo na smanjenje likvidnosti u žitarskom sektoru Srbije. Posledice toga, kako kaže, osećaju svi u lancu, od proizvođača do izvoznika. Najbolja strategija je, prema njenim rečima, oko 30 odsto pšenice i drugih ratarskih proizvoda prodati pred žetvu ili berbu, 30 u žetvi, a na zalihama ostaviti trećinu roda. Savović je rekla da su skladišta preopterećena viškovima robe i da će, posle berbe kukuruza morati da se krene sa prodajom neke od žitarica i uljarica, da bi se ona rasteretila. #trzistezitarica
Kako poboljšati zdravlje i proizvodne performanse svinja?
Complete paleta je suvremena nutritivna strategija za hranidbu svinja, koncipirana s ciljem unapređenja zdravlja životinja, osmišljena na temelju najnovijih znanstvenih i...
Značaj zemljišnog tretmana herbicidima u ratarskoj proizvodnji
Kako bi ratarski usevi neometano rasli i razvijali se, potrebno im je od samog starta obezbediti optimalne uslove tj. ukloniti svu konkurenciju za vodu i hranljive materi...
Lovol: Smelo i inovativno, a tradicionalno
Smelo i inovativno, a tradicionalno. Tako bi mogli da opišemo brend koji je definitivno zauzeo značajni deo tržišta malih i srednjih traktora u 2022. godini. Poljoprivr...
Što novo Syngenta donosi za jesensku sjetvu pšenice?
Syngentine sorte pšenice odlikuju se visokim koeficijentom produktivnog busanja i odličnim prezimljavanjem što predstavlja značajnu uštedu u utrošku sjemena po jedinici p...
HSUPŠ organizira panel raspravu na sajmu u Gudovcu
Potaknuti promjenama koje donose nove EU politike u šumarstvu i na šumi baziranim sektorima, HSUPŠ će u sklopu 29.-og Jesenskog međunarodnog bjelovarskog sajma organizira...
Bez promene cena struje do 31. avgusta?
Vlada Srbije usvojila je Zaključak kojim se Javnom preduzeću "Elektroprivreda Srbije" preporučuje da se rezervno snabdevanje električnom energijom krajnjih kupaca koji ne...
ODRŽANA KONFERENCIJA GO – GRAŠEVINA OSIJEK U organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Turističke zajednice Osječko-baranjske županije i Udruge Graševina Croatica u Osijeku, 27. svibnja 2022. godine održana je konfere... Više [+]
ODRŽANA KONFERENCIJA GO – GRAŠEVINA OSIJEK
U organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Turističke zajednice Osječko-baranjske županije i Udruge Graševina Croatica u Osijeku, 27. svibnja 2022. godine održana je konferencija „GO – Graševina Osijek“, o razvoju i pozicioniranju graševine kao najvažnije hrvatske vinske sorte.
Konferencija je organizirana u sklopu projekta “Vinski turizam bez granica – jedinstvena vinsko-turistička destinacija ”, sufinanciranom kroz EU Interreg program Mađarska-Hrvatska. Cilj projekta je jačanje razvoja turizma kroz promociju jedinstvenog prekograničnog odredišta vinskog turizma, povezujući neke od najvažnijih vinskih regija u Mađarskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj – Siklós-Villány te Slavoniju i hrvatsko Podunavlje.
„Jedan od glavnih ciljeva ovog projekta je i pozicioniranje graševine kao vodeće sorte u Hrvatskoj. Ova joj titula s pravom pripada s obzirom na to da je 25 % od ukupnih površina pod vinogradima upravo pod ovom sortom, te da je 40 % vina stavljenog na tržište upravo graševina. “, naglasila je Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a, koja je na konferenciji bila i izaslanica ministrice poljoprivrede Marije Vučković.
„Povezujemo vino i turizam. Podizanjem vrijednosti destinacije diže se i vrijednost vinu. Vidimo to na primjeru Istre kao i u našem susjedstvu Villanyu koji nam je partner u projektu . Vino je jedan od glavnih sadržaja u turističkoj ponudi u destinaciji.“ rekla je Ivana Jurić direktorica TZ Osječko-baranjske županije ističući kako je ova županija bogata vinogorjima, kao i velikim brojem turističkih vinskih manifestacija.
Josip Pavić, predsjednik Graševine Croatice je naglasio kako u je u realizaciji strategija i planova potrebna suradnja svih od vinara, Ministarstva poljoprivrede i HAPIH-a, preko turističke zajednice, gradova i županija, do akademske zajednice i medija.
Sudionike konferencije pozdravili su zamjenik gradonačelnik Grada Osijeka Dragan Vulin, te zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić koji je konferenciju i službeno otvorio.
Svoja znanja i iskustva na temu vinskih udruživanja, vinskog marketinga i turizma, klimatskih promjena te odgovor na pitanje „Kamo ide vinska Hrvatska“ dali su domaći i inozemni stručnjaci u vinskom, turističkom i gospodarskom sektoru.
Kroz panel raspravu Graševina jučer, danas, sutra istaknuto je aktualno stanje te perspektive razvoja graševine, a na panelu su sudjelovali: Vlado Krauthaker, Saša Špiranec, Edi Maletić, Josip Pavić i Marijan Knežević.
„Neka ova naša konferencija bude početak novog početka“, istaknuo je Marijan Knežević iz Belja, apelirajući da vinari trebaju biti glasniji i uporniji kako bi postigli željene rezultate.
„Predivnu sortu imamo, imamo znanja, imamo izuzetne rezultate, imamo struku koja nas podržava, mnoge institucije ali moramo se najviše uzdati u sebe i puno uložiti financija i vremena i sebe da i edukacija i prodaja daju rezultat “, rekla je je enologinja Ivana Nemet, ističući nužnost godišnjih održavanja ove konferencije, koja je potrebna i struci i prodaji.
„Graševina bi trebala biti lokomotiva koja će vući sve hrvatske sorte, sve hrvatske regije“, slikovito je rekao vinski stručnjak Saša Špiranec.
Prof.dr. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu mišljenja je kako država mora pokrenuti brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje.
Tijekom trajanja konferencije sudionici su mogli kušati vrhunske graševine koje su predstavili vinari Slavonije i hrvatskog Podunavlja.
Program je završen s Večeri vina i umjetnosti te posjetom vinskoj Baranji i erdutskom vinogrju .
Osvrnuvši se na postignuto u posljednjih 10 godina, doajen hrvatskog vinarstva Vlado Krauthaker je zaključio: „Idemo naprijed! Samo trebamo malo brže!“
Pripremio: Tomislav Radić
Kako nepovoljne vremenske prilike utiču na zasade voća?
U proteklim danima kao i danima koji nam predstoje, pojavljuju se niske negativne temperature. Različite voćne kulture, nalaze se u osetljivim fazama razvoja na mraz. Naj...
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje