KLUB - društvena mreža

Cork Croatia i Piwi vina Glavica
„Kada pušu vjetrovi promjene, jedni grade skloništa, a drugi vjetrenjače“ – uzrečica je koja najbolje opisuje novi val malih craft dizajnera kojima je lockdown poslužio kao odskočna daska za ulazak u privatno poduzetništvo. Jedna od njih je i Ivana Pranjić, vlasnica obrta Cork Croatia, brenda.
„Tijekom lockdowna, kao i svi, vino u kojem i inače uživam, pila sam kod kuće, a plutene čepove sam skupljala u zdjelu. Baš kada mi je moj dragi prijatelj Antun Glavica poslao karton svog vina i kada sam u zdjelu ubacila još jedan čep, to je bila svojevrsna kap koja je prelila čašu – čepovi su se rasipali i ja sam shvatila kako je sada trenutak da od njih napravim nešto lijepo, o čemu sam već dugo maštala“ – priča Ivana Pranjić o svojim počecima.
Ivana danas ima puno narudžbi za svoje ručno rađene plutene stvarčice, među kojima su privjesci, podlošci za čaše, unikatni nakit, stalci za vinske čaše, pa čak i igre poput domina ili križić-kružića. Naručitelji su često tvrtke ili čak vinarije, koje ovim kreativnim poklonima daju dodatni touch svojim poklon-paketima. Ali Cork Croatia proizvode naručuju i privatni kupci, za, primjerice, rođendanske poklone, koje Ivana može izraditi sa personaliziranim crtežima ili natpisima. Svi Ivanini prijatelji i poslovni suradnici uključili su se u ovaj upcycling biznis, pa za nju i sami prikupljaju čepove nakon što popiju vino.
Razlog zbog kojeg je upravo ovaj brend popraćen vinima Glavica, nije samo prijateljstvo između Ivane i vinara Antuna, već i njihova nit poveznica – ekološka osviještenost. Naime, Antun Glavica vinar je nove generacije i prvi moslavački vinar koji posjeduje strogi biodinamički certifikat Demeter. Antun Glavica je jedan od vinara koji utire puteve za zelenu budućnost. Eksperimentalno je u dijelu vinograda zasadio piwi sorte, visokootporne na gljivične bolesti, koje nije potrebno prskati i dobio izvrsne rezultate. Uz Antuna, za zdravlje vinograda brinu i ovce, jato gusaka i pataka koji svi zajedno pasu travu i brinu da loza bude zdrava i prozračena. Kao istinski vizionar, savršeno balansira između vinske avantgarde i tržišnih očekivanja. Stoga, sva vina koja proizvede – oko 15.000 boca godišnje – vrlo brzo proda.
Osim same vinarije, smještene u blizini Kutine, obitelj Glavica ovdje je odlučila razviti sveobuhvatno ekološko seosko gospodarsko. Osim kušaonice i impresivnog podruma sa amforama i arhivom ukopanom u pod, u planu je obnova nekoliko malih kućica koje će uskoro postati smještajne jedinice i turistima omogućiti višednevno uživanje u moslavačkom kraju.
Osim Piwi sorti tu su još Škrlet , Graševina , Marmor Collis i Frankovka.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Irena Lučić, diWine Portal

Cork Croatia i Piwi vina Glavica
 „Kada pušu vjetrovi promjene, jedni grade skloništa, a drugi vjetrenjače“ – uzrečica je koja najbolje opisuje novi val malih craft dizajnera kojima je lockdown poslužio kao odskočna daska za ulazak u privatno poduzetništvo. Jedna od njih je i Ivana Pranjić, vlasnica obrta Cork Croatia, brenda.
 „Tijekom lockdowna, kao i svi, vino u kojem i inače uživam, pila sam kod kuće, a plutene čepove sam skupljala u zdjelu. Baš kada mi je moj dragi prijatelj Antun Glavica poslao karton svog vina i kada sam u zdjelu ubacila još jedan čep, to je bila svojevrsna kap koja je prelila čašu – čepovi su se rasipali i ja sam shvatila kako je sada trenutak da od njih napravim nešto lijepo, o čemu sam već dugo maštala“ – priča Ivana Pranjić o svojim počecima. 
 Ivana danas ima puno narudžbi za svoje ručno rađene plutene stvarčice, među kojima su privjesci, podlošci za čaše, unikatni nakit, stalci za vinske čaše, pa čak i igre poput domina ili križić-kružića. Naručitelji su često tvrtke ili čak vinarije, koje ovim kreativnim poklonima daju dodatni touch svojim poklon-paketima. Ali Cork Croatia proizvode naručuju i privatni kupci, za, primjerice, rođendanske poklone, koje Ivana može izraditi sa personaliziranim crtežima ili natpisima. Svi Ivanini prijatelji i poslovni suradnici uključili su se u ovaj upcycling biznis, pa za nju i sami prikupljaju čepove nakon što popiju vino.
 Razlog zbog kojeg je upravo ovaj brend popraćen vinima Glavica, nije samo prijateljstvo između Ivane i vinara Antuna, već i njihova nit poveznica – ekološka osviještenost. Naime, Antun Glavica vinar je nove generacije i prvi moslavački vinar koji posjeduje strogi biodinamički certifikat Demeter. Antun Glavica je jedan od vinara koji utire puteve za zelenu budućnost. Eksperimentalno je u dijelu vinograda zasadio piwi sorte, visokootporne na gljivične bolesti, koje nije potrebno prskati i dobio izvrsne rezultate. Uz Antuna, za zdravlje vinograda brinu i ovce, jato gusaka i pataka koji svi zajedno pasu travu i brinu da loza bude zdrava i prozračena. Kao istinski vizionar, savršeno balansira između vinske avantgarde i tržišnih očekivanja. Stoga, sva vina koja proizvede – oko 15.000 boca godišnje – vrlo brzo proda.
 Osim same vinarije, smještene u blizini Kutine, obitelj Glavica ovdje je odlučila razviti sveobuhvatno ekološko seosko gospodarsko. Osim kušaonice i impresivnog podruma sa amforama i arhivom ukopanom u pod, u planu je obnova nekoliko malih kućica koje će uskoro postati smještajne jedinice i turistima omogućiti višednevno uživanje u moslavačkom kraju. 
 Osim Piwi sorti tu su još Škrlet , Graševina , Marmor Collis i Frankovka. 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Foto: Irena Lučić, diWine Portal

Maja Celing Celić
prije 7 mjeseci

Udruga Prijatelji životinja prijavila je danas Državnom inspektoratu slučaj surovog zlostavljanja konja u naselju Orlovac kod Karlovca, koji je šokirao javnost. U detaljnoj prijavi, potkrijepljenoj saznanjima o identitetu počinitelja i dokazima i o njegovom ranijem zlostavljanju konja, čime se dotični hvalio na društvenim mrežama, navodi se nužnost žurnog inspekcijskog nadzora. Traže da inspekcija, u suradnji sa službenicima Policijske postaje Karlovac, koja je započela kriminalističko istraživanje kaznenog djela „Ubijanje ili mučenje životinja”, utvrde zdravstveno stanje i uvjete držanja svih životinja.

Navode da je potrebno žurnim mjerama osigurati veterinarsku pomoć zlostavljanom konju i njegovo smještanje u prikladne uvjete, no i da je nužno, zbog karakteristika ličnosti zlostavljača i dokaza da se redovito iživljava na konjima, oduzeti mu sve konje i krave te izreći i zabranu nabavljanja i držanja novih životinja kako bi se spriječili slični prekršaji. Upozorili su da je iz snimaka koje su priložili vidljivo da je udaranje i maltretiranje konja uobičajena i svakodnevna praksa počinitelja i ljudi koji ga okružuju, pa čak i djeca udaraju konja. Životinje su u kontinuitetu izložene zlostavljanju, što ukazuje da snimka batinjanja konja nije izuzetak, već pravilo, no za sve to ne sazna se zato što nije javno objavljeno.

Dodali su da treba utvrditi i jesu li konji testirani na bolesti kako je to zakonski propisano radi ranog otkrivanja i praćenja prevalencije određenih bolesti kopitara, kao i je li zlostavljač korisnik potpora Ministarstva poljoprivrede kako bi mu se ukinule, a da mu se u slučaju budućih zahtjeva ne odobre.

Podsjećamo, na snimci koja je sve zgrozila vide se dvije osobe kako u štali tuku konja, privezanog za lanac. Veći dio snimke prikazuje čovjeka koji drvenim štapom nemilosrdno udara zavezanog konja po stražnjem dijelu tijela. Muškarac koji je sve snimao više puta govori: „Dobro je, nemoj ga više”, no nakon što se konj ritnuo, isti muškarac daje zlostavljaču uputu: „Sad ga udari!” Zlostavljač potom nastavlja batinom udarati konja, a pridružuje mu se i drugi koji udara konja po glavi. Snimka žestokog zlostavljanja konja prenošena je uživo na Facebooku, pri čemu su neki od prijatelja zlostavljača poticali mučenje životinje bešćutnim komentarima poput: „Ideš ga probati”, „Ovaj nikad nije vozio izgleda”, „Nikad taj vozit neće” i pritom stavljali emotikone koji plaču od smijeha.

„Najoštrije osuđujemo slučaj zlostavljanja konja kod Karlovca i očekujemo žurno sankcioniranje počinitelja, uz oduzimanje postojećih i zabranu nabavljanja novih životinja. Brutalno i eksplicitno zlostavljanje, koje je još i prenošeno na društvenim mrežama i time dobilo i svjedoke i sukrivce kojima je to bilo smiješno, kazneno je djelo za koje je propisana kazna zatvora do godinu dana. Smatramo da su kazne za ovakva zlodjela premale i ne odvraćaju počinitelje od ponavljanja zlostavljanja životinja”, ističe Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja.

Kaže da je nedopustivo što Kazneni zakon predviđa znatno strože kaznene sankcije, i to maksimalno pet godina zatvora, ako počinitelj ošteti neživu stvar nego kad ubije ili okrutno muči živo, ranjivo biće! Stoga su Ministarstvu pravosuđa i uprave poslali prijedloge izmjena Kaznenog zakona kojima, između ostaloga, traže povisivanje kazne zatvora za zlostavljanje životinja do tri godine, odnosno do pet godina ako su životinji prouzročene teške tjelesne ozljede, teško narušavanje zdravlja ili smrt.

„Iznova upozoravamo da su znanstvena istraživanja u psihologiji i kriminologiji potvrdila da je nasilno ponašanje prema životinjama indikator opasne psihopatologije i prvi znak patološkog nasilja koje dovodi do ljudskih žrtava. Zato nije dovoljna samo društvena osuda ovakvih monstruoznih postupanja prema životinjama, već bi policija svaku dojavu o zlostavljanju životinja trebala shvatiti jako ozbiljno kako bi se počinitelji sankcionirali”, zaključuje Klopotan Kačavenda.

Udruga Prijatelji životinja prijavila je danas Državnom inspektoratu slučaj surovog zlostavljanja konja u naselju Orlovac kod Karlovca, koji je šokirao javnost. U detaljnoj prijavi, potkrijepljenoj saznanjima o identitetu počinitelja i dokazima i o njegovom ranijem zlostavljanju konja, čime se dotični hvalio na društvenim mrežama, navodi se nužnost žurnog inspekcijskog nadzora. Traže da inspekcija, u suradnji sa službenicima Policijske postaje Karlovac, koja je započela kriminalističko istraživanje kaznenog djela „Ubijanje ili mučenje životinja”, utvrde zdravstveno stanje i uvjete držanja svih životinja. 
 
 Navode da je potrebno žurnim mjerama osigurati veterinarsku pomoć zlostavljanom konju i njegovo smještanje u prikladne uvjete, no i da je nužno, zbog karakteristika ličnosti zlostavljača i dokaza da se redovito iživljava na konjima, oduzeti mu sve konje i krave te izreći i zabranu nabavljanja i držanja novih životinja kako bi se spriječili slični prekršaji. Upozorili su da je iz snimaka koje su priložili vidljivo da je udaranje i maltretiranje konja uobičajena i svakodnevna praksa počinitelja i ljudi koji ga okružuju, pa čak i djeca udaraju konja. Životinje su u kontinuitetu izložene zlostavljanju, što ukazuje da snimka batinjanja konja nije izuzetak, već pravilo, no za sve to ne sazna se zato što nije javno objavljeno.
 
 Dodali su da treba utvrditi i jesu li konji testirani na bolesti kako je to zakonski propisano radi ranog otkrivanja i praćenja prevalencije određenih bolesti kopitara, kao i je li zlostavljač korisnik potpora Ministarstva poljoprivrede kako bi mu se ukinule, a da mu se u slučaju budućih zahtjeva ne odobre. 
 
 Podsjećamo, na snimci koja je sve zgrozila vide se dvije osobe kako u štali tuku konja, privezanog za lanac. Veći dio snimke prikazuje čovjeka koji drvenim štapom nemilosrdno udara zavezanog konja po stražnjem dijelu tijela. Muškarac koji je sve snimao više puta govori: „Dobro je, nemoj ga više”, no nakon što se konj ritnuo, isti muškarac daje zlostavljaču uputu: „Sad ga udari!” Zlostavljač potom nastavlja batinom udarati konja, a pridružuje mu se i drugi koji udara konja po glavi. Snimka žestokog zlostavljanja konja prenošena je uživo na Facebooku, pri čemu su neki od prijatelja zlostavljača poticali mučenje životinje bešćutnim komentarima poput: „Ideš ga probati”, „Ovaj nikad nije vozio izgleda”, „Nikad taj vozit neće” i pritom stavljali emotikone koji plaču od smijeha.
 
 „Najoštrije osuđujemo slučaj zlostavljanja konja kod Karlovca i očekujemo žurno sankcioniranje počinitelja, uz oduzimanje postojećih i zabranu nabavljanja novih životinja. Brutalno i eksplicitno zlostavljanje, koje je još i prenošeno na društvenim mrežama i time dobilo i svjedoke i sukrivce kojima je to bilo smiješno, kazneno je djelo za koje je propisana kazna zatvora do godinu dana. Smatramo da su kazne za ovakva zlodjela premale i ne odvraćaju počinitelje od ponavljanja zlostavljanja životinja”, ističe Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja.
 
 Kaže da je nedopustivo što Kazneni zakon predviđa znatno strože kaznene sankcije, i to maksimalno pet godina zatvora, ako počinitelj ošteti neživu stvar nego kad ubije ili okrutno muči živo, ranjivo biće! Stoga su Ministarstvu pravosuđa i uprave poslali prijedloge izmjena Kaznenog zakona kojima, između ostaloga, traže povisivanje kazne zatvora za zlostavljanje životinja do tri godine, odnosno do pet godina ako su životinji prouzročene teške tjelesne ozljede, teško narušavanje zdravlja ili smrt. 
 
 „Iznova upozoravamo da su znanstvena istraživanja u psihologiji i kriminologiji potvrdila da je nasilno ponašanje prema životinjama indikator opasne psihopatologije i prvi znak patološkog nasilja koje dovodi do ljudskih žrtava. Zato nije dovoljna samo društvena osuda ovakvih monstruoznih postupanja prema životinjama, već bi policija svaku dojavu o zlostavljanju životinja trebala shvatiti jako ozbiljno kako bi se počinitelji sankcionirali”, zaključuje Klopotan Kačavenda.

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

prijatelji @KLUB (63)